Dva su neovisna izvora bliska samom vrhu HDZ-a, od toga jedan njihov saborski zastupnik, Nacionalu otkrila da premijer Andrej Plenković gura Martinu Dalić, bivšu ministricu gospodarstva i bivšu potpredsjednicu Vlade, za novu predsjednicu uprave Podravke.

Ona se našla u središtu pozornosti nakon što se proteklih dana u javnom prostoru razvila rasprava tko bi mogao naslijediti prerano preminulog Marina Pucara na čelu Podravke. Pa je Martina Dalić spomenuta kao jedna od četiri ozbiljna kandidata. Prema pisanju Večernjeg lista u ponedjeljak, Plenković je na tu temu već razgovarao s njom, direktorom Cromarisa Goranom Markulinom, koji je nekoć već bio u Upravi Podravke, te s Lukom Burilovićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore. Kao mogući kandidat spominje se i Davor Doko, aktualni član Uprave i to kao kandidat kojeg bi mogli podržati mirovinski fondovi.

Podravka ima pet članova Uprave. U njoj su još spomenuti Davor Doko, Hrvoje Kolarić, Ljiljana Šapina i Marko Đerek. Tri člana zapravo na neki način predstavljaju mirovinske fondove koji su skupno većinski dioničari tvrtke s ukupno 52,2 posto dionica, dok su dva eksponenti države, koja je najveći pojedinačni dioničar u tvrtki s 25,5 posto dionica. Tvrtka ima devet članova Nadzornog odbora, od čega se pet smatra predstavnicima mirovinskih fondova. U tako posloženim odnosima predstavnici mirovinskih fondova mogu preglasavati odluke i sugestije Vlade. Ali postoji neka vrsta gospodskog dogovora da mirovinski fondovi većinski kontroliraju tvrtku i prihvaćaju da predsjednik Uprave bude kandidat kojeg ističe Vlada.

Jedan član Nadzornog odbora Podravke za Nacional je u ponedjeljak izjavio:

‘’Većinska grupacija unutar Nadzornog odbora poslala je Plenkoviću poruku kako se nada da će za novog predsjednika Uprave predložiti osobu koja ima značajno iskustvo i reference, kredibilitet u javnosti te da iza sebe ne vuče nikakve repove. Jer uvijek postoji mogućnost da Nadzorni odbor preglasavanjem pokaže da se ne slaže s predloženim kandidatom. A to bi pak stvorilo neugodni politički incident’’.

Drugim riječima, ako Plenković kandidira nekoga tko iza sebe vuče repove i negativan publicitet, imenovanje novog šefa Podravke moglo bi se pretvoriti u prvorazredni politički skandal.

Pa se ovi navodi mogu tumačiti kao još jedan u nizu testova ima li premijer Plenković doista toliko istančane radare i filtere da smjesta prepozna tko ima kakvu agendu.

Zbog Martine Dalić imenovanje novog predsjednika Uprave Podravke za Plenkovića bi se moglo prometnuti u vjerojatno ključnu kadrovsku odluku koja će odrediti generalnu percepciju Plenkovićeva drugog premijerskog mandata.

Ako Martinu Dalić doista i predloži Nadzornom odboru Podravke za tu funkciju, ta bi ga odluka definitivno mogla svrstati među političare koji lukrativnim sinekurama nagrađuju kadrove koji sa sobom u javni prostor uvlače truli zadah sistemske korupcije.

Ali ne samo to. Plenković bi, ako tako ipak odluči, u javnosti otvorio pitanje čime ga je Martina Dalić zadužila ili ucijenila. Jer ako Plenković za sebe tvrdi da ima istančane radare za razne agende, teško je povjerovati da ne shvaća koliko bi dalekosežno loše posljedice po njegov politički imidž donijela jedna takva kadrovska odluka. Već je i jedan sastanak Andreja Plenkovića s Martinom Dalić na temu Podravke u opisanom kontekstu dovoljan da ga reputacijski ugrozi. Jer se postavlja pitanje čime je to zapravo ona sa svojim suprugom do te mjere zadužila Plenkovića da ustraje na njihovu nagrađivanju na taj način. Niko Dalić treći je mandat u Upravi Ine, a da nitko doista ne zna o kakvom se to endemskom tipu stručnjaka radi da bi se tamo toliko dugo zadržao kao eksponent hrvatske vlade. I kao da to još nije dovoljno, on još pregovara o ponovnom angažiranju Martine Dalić.

Osim toga, Martina Dalić naprosto nema adekvatne kvalifikacije za upravljanje tvrtkom poput Podravke. Jedan izvor iz poslovnih krugova o tomu kaže: ‘’Ona je prilično spretna u financijskom sektoru. Ali ima tešku i neugodnu narav. Čovjek koji vodi jednu takvu tvrtku mora prije svega biti simpatičan svakome. A potom i stručan te sposoban prodavač. Martina Dalić nema te kvalitete.’’

Nacional je koncem listopada 2020. ekskluzivno otkrio da Martina Dalić opet radi za Plenkovićevu administraciju, ali ne izravno, nego kao konzultantica Svjetske banke. Ali za projekt koji je od Svjetske banke naručila hrvatska vlada, koja ga i financira.

Konkretno, Martina Dalić sudjelovala je u izradi Nacionalne razvojne strategije – Hrvatska 2030, suštinski najvažniji dokument aktualne vlade.

Za rad na tom projektu Martinu Dalić nominalno je angažirala Svjetska banka kojoj je Vlada u svrhu izrade tog dokumenta namijenila 4,3 milijuna eura u projektu koji je započeo u svibnju 2018., treba trajati 26 mjeseci, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.

Martina Dalić morala je napustiti Plenkovićevu vladu zbog percepcije javnosti koja je formirana nakon otkrića afere Borg povezane s načinom rješavanja krize u Agrokoru, koja je u sam vrh Plenkovićeve administracije uvela zadah teške korupcije.

Već je otkriće Nacionala iz listopada o tom njenom angažmanu bacilo sasvim novo svjetlo na više puta izgovorene izjave premijera Plenkovića o načelno beskompromisnoj podršci njegove administracije borbi protiv korupcije u zemlji u kojoj nema nedodirljivih.

Martina Dalić morala je otići iz Vlade jer je operaciju spašavanja posrnulog Agrokora, kojom je osobno dirigirala, dovela u zonu bezočnog sukoba interesa koja i dalje smrdi na političku korupciju, iako je Državno odvjetništvo u rekordno brzom roku procijenilo da u tim postupanjima nije bilo nezakonitosti. Okupila je u kriznim trenucima kada je afera Agrokor bujala s potencijalno nesagledivim posljedicama jednu, kako će se pokazati, interesnu skupinu sastavljenu od predstavnika konzultantskih tvrtki, privatnih brokerskih kuća i odvjetničkih ureda koja je kasnije, a i danas to dijelom čini, sudjelovala u financijskom čerupanju Agrokora.

Pod njenim političkim skutima rodila se afera financijski teža od svih dotad poznatih korupcijskih skandala u koje je HDZ bio umočen. E-mail korespondencija koju je objavio portal Index kirurški precizno otkrila je način ponašanja njenih uzdanica. Okupljeni oko hotmail adrese potpredsjednice Vlade, kao prikrivena neformalna skupina, lažući i varajući javnost, skrojili su lex Agrokor, misleći pritom i na vlastite interese.

Naoko slučajno iz zakona su izbacili sve odredbe koje bi zabranile i onemogućile sukob interesa. Iz njihovih je redova potom izabran Vladin povjerenik, sami su potom odredili njegova glavnog inozemnog savjetnika koji im se odmah odužio transferirajući dio vlastite zarade na njihove račune.

Unatoč ‘’pravorijeku’’ Državnog odvjetništva kako u svemu nema ništa sporno, ne može se demantirati da sporni e-mailovi upućuju na zloupotrebu položaja i ovlasti, trgovinu utjecajem, neovlašteno raspolaganje, možda i dilanje povjerljivih informacija. Izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću Nacionalu je u svibnju 2018. ovako objasnio što je presudilo političkoj karijeri Martine Dalić:

‘’Premijer je već u trenutku kada su otkriveni lukrativni i neprimjereno visoki honorari prijatelja Martine Dalić iz Škegrina inkubatora razmišljao o tomu da joj se zahvali na suradnji. Naročito je bio razočaran jer je ona bila njegov osobni izbor te jer je u nju imao veliko povjerenje. A zbog nje je počela gubiti reputaciju cijela Vlada. Međutim, odlučio je ostaviti je privremeno u Vladi jer je procijenio da bi njena smjena, koja bi povukla i istodobnu smjenu Ante Ramljaka, definitivno trajno negativno utjecala i blokirala postizanje nagodbe u Agrokoru. Danas, tri mjeseca kasnije, taj se proces može dovršiti i bez nje. Novi povjerenik vodi taj posao svom kraju čini se i prije zadanog roka. Nema nikakve sumnje da je njeno ponašanje reputacijski ugrozilo Vladu te da premijer to ponašanje nikako ne tolerira. To nije ono s čime bi se njega moglo povezivati i logično je da je morala otići. Iako on s njom na ljudskoj razini donekle suosjeća, jer se pomalo zaboravlja da je ona vjerojatno od tog silnog pritiska imala i ozbiljnih zdravstvenih problema’’.

Tvrdnje o opisanim razmišljanjima Andreja Plenkovića iz tog vremena već tada su brojni temeljito propitivali, od oporbe koja ga je redom prozivala da je sve jako dobro znao, do unutarstranačkih redova. A Plenković je i na sam dan njenog napuštanja Vlade o njoj nastojao govoriti biranim riječima. Među ostalim, tog 14. svibnja na konferenciji za medije obrazlažući njenu ostavku i objašnjavajući na koji su način angažirani stručnjaci, izbjegao je reći tko ih je angažirao.

“Kao odgovorna Vlada, s tadašnjim koalicijskim partnerom Mostom koji je bio u potpunosti informiran o svim aktivnostima, iako danas tvrde da to nije tako, angažirani su i stručnjaci izvan sustava državne uprave koji imaju specifična znanja i koji su mogli pomoći Vladi da se pripremi za izbjegavanje najneugodnijeg scenarija, što bi bilo niz stečajeva ne samo Agrokora, nego i brojnih drugih kompanija koje su s njima povezane. To su bit i okolnosti koje svi trebamo imati na umu”, rekao je Plenković. On je upozorio da su okolnosti bile takve da je prijetio slom Agrokora koji se mogao preliti na cjelokupan gospodarski sustav. Potom je u nastavku izjave govorio kao da se Martina Dalić sama konzultirala sa stručnjacima.

“U takvim okolnostima potpredsjednica Dalić je konzultirala ljude koji su u toj temi, zahvaljujući svom znanju i iskustvu, mogli pomoći, i to mogli pomoći u kratkom roku, s ekspertizom koja se objektivno u tako kratkom vremenu nije mogla naći unutar sustava državne uprave. Bila je izvanredna kriza, zahtijevala je izvanredno djelovanje, brzinu pa i metodologiju samoga rada. I to je važno da svi akteri, pa i današnji kritičari i komentatori uvaže i shvate. To je izrazito važan i bitan detalj. U takvim kratkim rokovima, kao što znate, pripremljen je Zakon o izvanrednoj upravi u društvima od sistemskog značaja za RH”, rekao je Plenković. Isti onaj “lex Šavorić” o čijem je autorima javnost istinu doznala tek nakon što je portal index.hr otvorio aferu Hotmail. I Andrej Plenković i Martina Dalić cijelo su vrijeme taj podatak krili od javnosti. A sumnjalo se da su ga krili upravo zato što su glavni protagonisti iz skupine Borg našli na platnoj listi Agrokora.

Nacional je u kolovozu 2018. iz izvora bliskih Martini Dalić doznao da se ona u to vrijeme planirala osvetiti premijeru Plenkoviću. Ona ga je tada namjeravala potpuno politički potopiti jer se osjećala izdanom i napuštenom. Smatrala je da ju je Plenković žrtvovao i s time se nije imala namjeru pomiriti. Naročito nakon što ju je DORH u rekordno kratkom postupku očistio od bilo kakve kaznene odgovornosti pod nejasnim okolnostima, bez dostupnih javnih objašnjenja je li u tom skandalom impregniranom postupanju uopće ispitao hrvatskog premijera. A ona ga je u svom iskazu USKOK-u praktički ocrtala kao masterminda svih s Agrokorom povezanih spornih aktivnosti koje su dotad samo nju iz Plenkovićeve administracije koštale političke karijere. Sve to Nacionalu su ekskluzivno otkrili izvori iz neposredne blizine Martine Dalić, neposredno nakon što je objavljen sadržaj njenog iskaza USKOK-u, u komu je ona posredno, ali zapravo bez imalo kolebanja, ne samo ministra financija Zdravka Marića, nego i premijera Plenkovića prokazala kao lažljivce. Njoj blizak izvor Nacionalu je o njenim namjerama kratko rekao: ‘’Ona na tomu neće stati. Duboko je osobno povrijeđena. Planira mu se napiti krvi.’’

Iskaz bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić USKOK-u otkrio je da ne samo da je premijer Andrej Plenković znao svaki korak koji se poduzimao u vezi krize u Agrokoru, već i da je ona davanjem ostavke možda u početku bila spremna na sebe preuzeti političku odgovornost, ali nikako ne i onu kaznenu (koja joj je potencijalno prijetila). U svom iskazu je jasno istaknula da su se brojni sastanci odvijali u prisutnosti Andreja Plenkovića, a ako on nije bio prisutan, odvijali su se uz njegovo znanje i odobrenje, a kasnije je o svemu bio i izviješten.

Izgleda da je to bio uvod u početak zatopljavanja njihovih odnosa. Koji je javnosti postao vidljiv na bizarnoj promociji njene knjige koju je izdala Hanza media pod upravo nevjerojatnim naslovom ‘’Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma’’. Hrvatska javnost u ponedjeljak, 29. listopada 2018., svjedočila je posljednjih godina ponajvećem političkom skandalu u modernoj Hrvatskoj, svakako dotada među najvećima u Plenkovićevoj političkoj eri. Hrvatski premijer osobno, s većim brojem ministara iz svoje vlade, dao je ultimativno političko pokriće aferi Hotmail, prvorazrednom skandalu iz zone trgovine političkog utjecaja i političke korupcije. On je to učinio tako što se s većim brojem ministara iz Vlade pojavio na predstavljanju knjige Martine Dalić.

Njena lukrativna gaža u izradi ključnog strateškog dokumenta za hrvatsku vladu, koji se proizvodi formalno pod kapom Svjetske banke, počela je osvjetljavati promociju njene knjige iz drugog kuta. Jer se pokazuje da prisustvo Plenkovića i njegove svite na promocije te knjige nije bila tek kurtoazna posjeta, nego da je Martina Dalić nastavila surađivati s Plenkovićevom administracijom. I to ni manje ni više nego na kreiranju toga kako bi Hrvatska trebala izgledati u budućnosti.

Ali sada Plenković najavljuje da je spreman otići čak i korak dalje. Plenković je izgleda favorizira za lukrativnu upravljačku funkciju u Podravci. Što bi, dogodi li se, vjerojatno otvorilo prostor novom razmještanju kadrova iz inkubatora Borislava Škegre na unosne sinekure u likvidnoj prehrambenoj tvrtki. Dogodi li se to, okus HDZ-ove vlasti koji u sebi nosi smrad korupcije u percepciji hrvatske javnosti vjerojatno ne bi mogla popraviti ni čuvena žlica Vegete, slavnog Podravkina dodatka svim jelima.