“Vidjet ćemo kakva će biti proizvodna godina. Kao što smo iz priloga vrlo lijepo vidjeli, uvijek se očekuje kada je dobra proizvodna godina, onda znamo da imamo i viška, i pšenice, i kukuruza. Tako i ove godine očekujemo, ako će biti dobra proizvodna godina, da ćemo imati za izvoz, ali normalno onda je cijena u okruženju nešto niža. Kada je lošija godina, onda su cijene više, ali naravno svima nedostaje. To je tipična boljka u poljoprivredi”, rekao je Mladen Jakopović, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Govoreći o samodostatnosti u proizvodnji hrane, Jakopović je istaknuo da je Hrvatska, osim u pšenici i kukuruzu, relativno slabo samodostatna u drugim kulturama. Objasnio je da je promjena u proizvodnji dugotrajan i skup proces te da se poljoprivrednici teško odlučuju na prelazak na nove kulture zbog visokih ulaganja u mehanizaciju i nedostatka financijskih sredstava. Jakopović je istaknuo važnost poticaja za poljoprivrednike kako bi mogli preživjeti u konkurentnom okruženju.

“Zbog toga se uvijek jako iščekuju europske mjere, hrvatski dodatni doprinos za sufinanciranje, kako bi ostalo bar malo svakom poljoprivredniku da može od toga i preživjeti”, objasnio je Jakopović.

EU poljoprivredna politika: Hrvatska ima malen udio u proizvodnji 

Na pitanje o utjecaju ograničene samodostatnosti na cijene hrane u budućnosti, Jakopović je istaknuo da Hrvatska ima malen udio u proizvodnji hrane Europske unije te da se cijene hrane često određuju na temelju događanja na europskom tržištu.

“Hrvatska vrlo malo može utjecati na cijenu hrane, zbog toga jer je naša proizvodnost otprilike na razini 0,7-0,8 posto Europske unije, a dio smo te zajedničke poljoprivredne politike i zajedničkog tržišta. Zbog toga sve ono što se događa u okruženju preljeva se u Hrvatsku”, rekao je,

Dodao je da krizne situacije poput pandemije COVID-19 mogu rezultirati ekstremnim promjenama cijena te da je važno promicati svijest o potrebi za većom proizvodnjom i preradom hrane u Hrvatskoj.

“Iluzorno je da budemo mi u svemu samodostatni, ali činjenica je da moramo mijenjati svijest i da idemo u veće dohodovne kulture, preradu i da ne izvozimo čiste sirovine, nego da konačno što više ostane u Republici Hrvatske te sirovinske baze i da kroz prerađevine, prije svega kroz meso, utrošimo tu sirovinu”, poručio je Jakopović.

Složena administracija

Razgovarajući o zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, Jakopović je istaknuo izazove s kojima su se suočavali poljoprivrednici tijekom prethodnog programskog razdoblja. Naglasio je da su poljoprivrednici suočeni s administrativnim preprekama te da je nužno olakšati te procese kako bi poljoprivrednici bili konkurentniji na tržištu.

Zaključno, Jakopović je istaknuo da je zeleni put ključan za budućnost poljoprivrede, ali je važno uskladiti ekonomsku održivost s zahtjevima za zaštitom okoliša kako bi poljoprivrednici mogli opstati u konkurentnom okruženju.

“Pitanje je dinamika i pitanje je tog odnosa između ekonomije, suživota s poljoprivrednom i svega skupa, da ljudi mogu jednostavno nastaviti i sa životom i s tradicijom u Europi kako ju poznajemo, a da opet budemo samodostatni, jer Europa je više nego dovoljno samodostatna u proizvodnji hrane”, rekao je Jakopović za HRT.

Silažni kukuruz u Gudovcu

Na poljima u Gudovcu sije se silažni kukuruz. Urod sa svih 600 hektara ići će za tov junadi pa je svaki kilogram kukuruza itetako važan.

“Uvjeti su jako dobri, priprema je odlična i temperatura tla i vlaga je baš po propisima kako naša agronomska struka i propisuje.Ova godina izgleda obećavajuće i mislim da bi prinosi trebali biti odlični”, rekao je Andrija Makar, agronom, “Bilodar”, Gudovac.

Lani je sjetva kasnila pa su uz ekstremno loše vremenske uvjete prinosi bili manji. Zbog klimatskih promjena nastoje se pronaći sorte koje će dati željeni urod.

“Svake godine na našim poljima testiramo 70 do 80 hibrida kukuruza što za zrno što za silažu iz razloga da vidimo koji hibridi odgovaraju našim potrebama i koji daju njbolje pronose na našem podneblju .Silažu mi u prosječnim godinama imamo preko 65 hektara , dok imamo vlažnog zrna nekakvih 13, 14 tona”, dodaje Makar.

Za razliku od stočara koji kukuruz koriste za vlastitu stoku, one koji proizvode žuto zrno za tržište lani je razočarao pa i šokirao izrazit pad cijene. Ove godine mnogi u sjetvu ulaze optimističnije.

“Prošla godina je bila malo problematična pošto je bio jako veliki ulaz , a jako mali izlaz jako male cijene ali prinos nam jeposlužio nadamo se a će ove godine biti puno bolje.30% je manji ulaz ove godine, repromaterijaljeznači št se tiče gnojiva pojeftinio , a zaštita i kukuruz ostali su na istom nivou kao i lani”, rekao je Saša Feletar, vlasnik poljoprivredne tvrtke, Botinac.

Otkupna cijena

Uz dobar urod, ključna će nakon berbe biti otkupna cijena.

“Kad bi bilo 135 eura na bazi 25 posto s polja kukuruz mislim da bi bilo sasvim u redu. Ako suša dođe nadamo se da će biti veće cijene”, ističe Feletar.

Hrvatska je lani proizvela gotovo dva milijuna tona kukuruza i izvezla ga za 215 milijuna eura, no mnogi tvrde da smo ga trebali pametnije utrošiti uz višestruku vrijednost u proizvodnji mesa i mlijeka koje zbog manjka stoke moramo uvoziti.