Nacional je koncem proteklog tjedna došao u posjed interne dokumentacije Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koja otkriva da je hrvatski premijer Andrej Plenković bio detaljno informiran o tomu da je ravnatelj CERP-a Milan Plećaš samo u jednom slučaju proizveo najmanje 104 milijuna kuna štete za državni proračun, ali je premijer s ministrima Zdravkom Marićem i Darkom Horvatom to upozorenje sasvim ignorirao, kao i molbu da zaštiti višeg internog revizora koji je tu nepravilnost otkrio.

Umjesto da te teške optužbe provjere, Plenković, Marić i Horvat mirno su dopustili da Plećaš otpusti osobu koja je upozorila na njegovu spornu odluku.

CERP je pravni sljednik nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je kasnije preimenovan u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, a pod čijim se okriljem provodila nezamisliva privatizacijska pljačka tijekom 90-ih. Nominalno je djelatnost CERP-a upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog državnog interesa. Godinama je praktički služio kao državni bankomat koji je davao pozajmice državnim tvrtkama koje su bile nelikvidne ili prezadužene, bez jamstava da će sredstva biti vraćena. Postupci za naplatu potraživanja, s druge strane, pokretani su prekasno, uvelike zbog političkih pritisaka jer su u upravama tih tvrtki sjedili politički odabrani kadrovi.

U trenutku kada ga je preuzeo Plećaš, CERP je ukupno tužbama potraživao 602 milijuna kuna. Njihova pravna služba procjenjivala je da će biti naplativo možda do 58 milijuna kuna, odnosno, manje od deset posto utuženog. Ništa se značajnije nije promijenilo ni nakon pune dvije godine Plećaševa mandata, što jasno pokazuju javno dostupni poslovni planovi CERP-a.

Pa su sumnje da je Plećaš potpuno ignorirao upozorenje o šteti od 104 milijuna kuna, bile ozbiljan dokaz da se u upravljanju tom institucijom ništa bitno nije promijenilo u odnosu na neka ranija kompromitantna vremena.

Nada Ružić, viša interna revizorica u CERP-u, 17. kolovoza uputila je e-mail ministrima Zdravku Mariću i Darku Horvatu te na znanje premijeru Plenkoviću, u kojem traži zaštitu od smjene jer je radila savjesno. FOTO: Nacional

Plećaš je unutar CERP-a nominalno te optužbe provjerio. Dao je taj predmet u rad putem voditeljice Samostalnog odjela za unutarnju reviziju Željke Hofer, na ispitni postupak koji je provela povjerljiva osoba u CERP-u Ivana Bagarić. Ona je sastavila izvješće u kojem navodi da prijava nije osnovana. Izvor iz CERP-a Nacionalu je dostavio dodatne interne dokumente koji pokazuju da je Željka Hofer ondje zaposlena iako nije zadovoljavala natječajne uvjete. To taj izvor navodi kao uporište za svoje uvjerenje da je Željka Hofer cijeli taj postupak iskoordinirala tako da se bez argumenata proizvede zaključak da je prijava o šteti od 104 milijuna kuna neosnovana.

Plenković i njegovi ministri očito su povjerovali stajalištu da su ta upozorenja neosnovana, a možda ih to uopće nije ni zanimalo. Pa, po svemu sudeći, zato nisu reagirali ni nakon što su upozoreni da je Plećaš otpustio osobu koja je ukazala na to da je oštetio državni proračun za 104 milijuna kuna. I to kako bi netko drugi od toga imao korist.

Sve to pokazuje da je za premijerskog mandata Andreja Plenkovića, u najmanju ruku, onemogućeno neovisno funkcioniranje interne revizije u državnoj upravi.

Štoviše, dokumentacija u posjedu Nacionala otkriva kako je revizor koji je upozorio na štetu koja doseže 104 milijuna kuna i utvrdio da je državna imovina u obliku udjela predana u vlasništvo privatnog kupca bez adekvatne naknade, odnosno u bescjenje, uskoro otpušten. S druge strane, ostali protagonisti tog slučaja, koji su oštetili državni proračun, promaknuti su na rukovodeća mjesta, članstva u nadzornim odborima i slično.

To proizlazi iz dopisa koji je Nada Ružić, viša interna revizorica u CERP-u, 17. kolovoza ove godine uputila ministrima Zdravku Mariću, članu Upravnog vijeća CERP-a, Darku Horvatu, predsjedniku Upravnog vijeća CERP-a, te na znanje premijeru Plenkoviću. U njemu je od njih zatražila zaštitu od, po njoj, potpuno neutemeljene i neosnovane odluke Ravnatelja CERP-a Milana Plećaša da je smijeni, i to “samo zato što je stručno i savjesno te u skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola, kojim je zajamčena neovisnost unutarnjih revizora, obavljala svoj posao”.

Ona je u tom dopisu napisala:

“Dana 16. travnja 2020. uputila sam Izvješće o sumnji u nepravilnost u reviziji procesa ispunjenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela. Sumnju u nepravilnost temeljila sam na činjenici da prema zaprimljenoj i analiziranoj dokumentaciji koju je dostavio revidirani subjekt nije bilo moguće vjerodostojno prikazati ulaganje kupca u visini 104 milijuna kuna. Slijedom uočene sumnje u nepravilnost zatražila sam dodatnu dokumentaciju od revidiranog subjekta, koju nisam nikada dobila. Prema metodologiji obavljanja revizije u javnom sektoru, uputila sam Izvješće o sumnji u nepravilnost na postupanje rukovoditeljici Samostalnog odjela za unutarnju reviziju i čelniku na znanje. Nakon upućivanja navedenog izvješća, umjesto poduzimanja aktivnosti razjašnjenja činjenica navedenih u izvješću, ravnatelj CERP-a i rukovoditeljica Samostalnog odjela za unutarnju reviziju kreću u stvaranje uvjeta za otkazivanje mog ugovora o radu, kojeg u konačnici i otkazuju 26. srpnja 2021. Ističem, ako se utvrdi da je sumnja u nepravilnost potpuno točna, onda je ravnatelj CERP-a Plećaš sasvim pogrešno izvijestio Upravno vijeće CERP-a o stanju izvršenja ugovornih obveza, a koje je temeljem dostavljene informacije donijelo Odluku o izlasku RH iz ugovornog odnosa te tako uzrokovalo štetu za državni proračun u vrijednosti od 104 milijuna kuna…”

Odluka ravnatelja o neosnovanosti prijave i provedeni nadzor Državnog inspektorata. FOTO: Nacional

Autorica dopisa navodi da je u CERP došla 2014. s radnog mjesta iz područja investicijskog bankarstva, da je imala značajnih uspjeha u svom profesionalnom angažmanu te je zatražila da se razmotre njena upozorenja. Ali se nije dogodilo ništa. Nego je kao valjda jedina istina prihvaćena interna odluka CERP-a koju je potpisao Plećaš, a kojom je tu njenu prijavu nepravilnosti 23. srpnja 2020. proglasio neosnovanom.

Dramatičan je to nastavak slučaja koji je Nacional otkrio početkom svibnja, kada je objavio internu dokumentaciju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koja otkriva da državna administracija pod paskom premijera Andreja Plenkovića najmanje u jednom slučaju opstruira nastojanja da se stane na kraj manipulacijama u hrvatskoj privatizacijskoj pljački.

Nacional je tada otkrio kako vodstvo CERP-a blokira internu reviziju koju zaposlenici Centra provode u slučaju u kojem smatraju da posjeduju dovoljno dokaza da tvrtki Allegheny Financial oduzmu izuzetno vrijedno i atraktivno turističko zemljište u Poreču, namijenjeno izgradnji luksuznog hotela i apartmanskog naselja.

Moguće je da vodstvo CERP-a tako postupa pod utjecajem miljea bliskog skrivenim pozadinskim vlasnicima tvrtke Allegheny Financial. Odbjegli HDZ-ov tajkun Miroslav Kutle, koji također polaže vlasnička prava na dio te tvrtke, tvrdi da je među tajnim vlasnicima Allegheny Financiala i Višeslav Vukojević, sin nekadašnjeg ustavnog suca Vice Vukojevića. Nakon što je bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i bivši potpredsjednik Sabora Milijan Brkić marginaliziran u stranci, Višeslav Vukojević zaposlio ga je u svojoj tvrtki PowerPlay Advisory.

CERP je sljednik nadaleko poznatog Hrvatskog fonda za privatizaciju, pod čijim se okriljem tijekom 90-ih, usporedo s Domovinskim ratom, odvijala masovna privatizacijska pljačka pod skutima HDZ-a prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. CERP bi, sugerira to njegova interna dokumentacija, trebao vratiti u svoje vlasništvo nekretnine tvrtke Mali Maj iz Poreča, turistički kompleks na impresivnih 16.000 četvornih metara atraktivne lokacije, stotinjak metara od obale. Mali Maj je u vlasništvu zagonetne i kontroverzne tvrtke Allegheny Financial – sljednika tvrtke Hypo Alpe Adria Consultants.

Prema dostupnim informacijama sa službene stranice Allegheny Financiala, riječ je o projektu u kojem bi se trebalo izgraditi 336 apartmana s pratećim ugostiteljskim sadržajima, podzemnim parkiralištem i potencijalom za izgradnju ukupno 72 tisuće četvornih metara apartmanskog prostora. Projekt planiraju realizirati u sedam faza gradnje, a trenutno je u pripremi izrada građevinske dozvole za prvu fazu. Drugim riječima, projekt je godinama u povojima.

Nacionalu je bila dostavljena interna dokumentacija CERP-a koja ukazuje na to da vlasnici Allegheny Financiala nisu ispunili ugovorne obaveze koje su preuzeli kada su kupovali tvrtku Mali Maj i CERP bi im tu imovinu vjerojatno trebao oduzeti.

Ali sada postaje sve izvjesnije da to nekome u CERP-u nije u interesu, da se ponaša na štetu hrvatskih građana i poreznih obveznika te usput neprimjereno pomaže vlasnicima Allegheny Financiala. Što u središte pozornosti dovodi i tvrtku Mali Maj. To je porečka turistička tvrtka koju su 1997. osnovali Hrvatski fond za privatizaciju i Grad Poreč, svaki s udjelom od 50 posto, kako bi se počelo zarađivati od turističke djelatnosti nakon što se obnovi neizgrađeni hotel, a na zemljištu na atraktivnoj lokaciji u Poreču izgrade turistički apartmani. Šest godina kasnije, tijekom 2003. sklopljen je ugovor o prodaji i prijenosu poslovnih udjela tvrtke Mali Maj između Grada i Hrvatskog fonda za privatizaciju, a novi kupac bilo je trgovačko društvo Hypo Alpe Adria Consultants, koje je Gradu i Fondu u tu svrhu trebalo platiti 14 milijuna kuna.

Tvrtka je potom trebala dodatno investirati u tu imovinu u roku od tri godine. Međutim, to se nije dogodilo, dijelom i zbog velikih problema koji su doveli do propasti banke Hypo Alpe Adria u obliku u kojem je dotad funkcionirala. Potom su sporni hotel i zemljište od njih preuzeli novi vlasnici, zapravo sljednici Hypo Alpe Adria Consultantsa, tvrtka Allegheny Financial.

Međutim, interna revizija CERP-a dovela je do ozbiljnih sumnji koje upućuju na to da ni oni nisu izvršili potrebno ulaganje. Otkriva to CERP-ov interni dokument koji je Nacional dobio na uvid, sljedećeg naziva: “Izvješće o sumnji u nepravilnost pri ponovnom utvrđivanju činjenica u svezi visine ulaganja kupca Allegheny Financial d.o.o., pravni prednik Hypo Alpe Adria Consultants, u iznosu 104.020.516 kuna u reviziji procesa praćenja izvršenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela sklopljenog 10. 12. 2003.” Dokument je nastao u Samostalnom odjelu za unutarnju reviziju CERP-a 12. veljače.

U njemu se konstatira je voditeljica tog odjela CERP-a 16. travnja 2020. dobila izvješće o sumnji na nepravilnosti u tom privatizacijskom procesu. Dokument otkriva i da je postojao niz internih odluka na temelju kojih je taj odjel trebao provesti nastavak interne revizije u tom slučaju.

Vlada je imenovala Milana Plećaša na čelo CERP-a u siječnju 2018., i to nakon što je nekoliko tjedana CERP bio bez ravnatelja. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Interni dokument CERP-a otkriva da se tvrtka Allegheny Financial obavezala na to da će, nakon uplate kupoprodajne cijene, u Mali Maj dodatno investirati 309 milijuna kuna i zaposliti 80 radnika te da je kupac za tu obavezu izdao jamstva. Potom se u istom internom dokumentu, pojednostavljeno govoreći, navodi da uopće nisu uspostavljene procedure kojima bi se kvalitetno nadziralo provodi li kupac preuzete obaveze. U istom dokumentu spominju se i dokazi u prilog svemu navedenome, a među njima se citira i jedan interni dokument iz revizorskog izvješća tvrtke BDO Savjetovanje, koji budi sumnju je li uopće kupac platio kupoprodajnu cijenu za Mali Maj ili je novac namijenjen kupoprodaji zapravo posudio toj tvrtki kratkoročnom pozajmicom od 11,9 milijuna kuna od 16. veljače 2004.

Nova dokumentacija, koja je koncem proteklog tjedna dostavljena Nacionalu, dodatno otkriva da ravnatelj tog centra Milan Plećaš, osoba od velikog povjerenja premijera Andreja Plenkovića, unatoč svemu zataškava taj proces interne revizije, kao i da se prema Allegheny Financialu postavio kao da je izvršio sve obaveze, unatoč svim spomenutim sumnjama.

CERP se, štoviše, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, izvukao iz ugovornog odnosa s investitorom Allegheny Financial d.o.o. Ako je to točno, tako je praktički investitoru oprošten izostanak obećanog ulaganja i sve je prepušteno njemu na slobodnu volju, a upravo je zbog te obveze ulaganja i došao u posjed Malog Maja po iznimno popularnoj cijeni, objašnjavaju Nacionalovi izvori.

Izlazak CERP-a iz ugovornog odnosa trebao je sugerirati da je investitor na temelju kupoprodajnog ugovora iz 2003. godine ispunio svoje ugovorne obveze o ulaganju 309.345.000 kuna i zapošljavanju 80 radnika. Ali prema informacijama iz revizorskog izvješća u posjedu Nacionala, to se nije dogodilo.

Revizor je u “Izvješću o sumnji u nepravilnosti pri ponovnom utvrđivanju činjenica, u svezi ulaganja kupca Allegheny Financial u praćenju ispunjenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela… testiranjem uspostavljenih kontrola u procesu (polugodišnji izvještaji o provedenim ulaganjima)… utvrdio da su kontrole koje je rukovodstvo revidiranog procesa uspostavilo u procesu nedjelotvorne i neučinkovite”.

Čim je to utvrđeno, Plećaš se okomio na onoga tko je to utvrdio. Nakon tog drugog revizorskog izvješća, iz kojeg je još više postalo razvidno da kupac nije ništa uložio od ugovorenog iznosa, a da mu je CERP pogodovao upravo zbog obećane investicije prilikom stjecanja turističkog kompleksa, tom je djelatniku predmet oduzet kako ne bi više mogao po njemu kopati.

Prijavu o Plećaševu ignoriranju jednog konkretnog revizorskog izvješća, u autorstvu unutarnjih revizora, zaprimio je i Državni inspektorat.

Vlada je Milana Plećaša na čelo CERP-a imenovala u siječnju 2018., i to nakon što je par tjedana CERP bio bez ravnatelja. Prije toga Plećaš je bio pomoćnik predsjednika Fonda za naknadu oduzete imovine koji je pripojen Ministarstvu financija. Po zanimanju je diplomirani pravnik koji je tijekom 24 godine karijere uglavnom bio angažiran u državnoj i javnoj upravi. Prvi je ravnatelj koji je od osnutka CERP-a 2013. imenovan na mandatno razdoblje od četiri godine. Prije njega su svi ravnatelji bili vršitelji dužnosti.

Od prvih dana svog mandata na čelu CERP-a Plećaš je u medijima označen kao Plenkovićev čovjek. Ali upućeni u njihove odnose navode da je za njega kod Plenkovića zapravo najagilnije lobirao poznati zagrebački odvjetnik Danijel Klobučar. I to zato što su sva trojica dubinski prijateljski i kumski povezani. Klobučar i Plenković poznaju se još od 1984. kada su zajedno počeli pohađati srednju školu, Obrazovni centar za jezike. O svom prijateljstvu s Plenkovićem Klobučar je 2016. govorio za Večernji list, kada je tim novinama ustupio i njihove zajedničke fotografije iz mladosti.

Klobučar je usto i vrlo bliski prijatelj Krunoslava Katičića, glavnog tajnika HDZ-a, također bliskog Plenkovićevog prijatelja, a tada državnog tajnika u Ministarstvu državne imovine, koji je bio osobno zadužen za predlaganje imenovanja čelnika CERP-a Milana Plećaša. Katičić je tada bio zadužen i za imenovanja ostalih članova uprava državnih poduzeća jer je u to vrijeme bio državni tajnik za strateška i posebna trgovačka društva u kojima je država vlasnik ili suvlasnik. Dodatno je intrigantno to što je CERP u to vrijeme trebao biti pripojen Ministarstvu državne imovine. Izvor Nacionala s neposrednim saznanjima o tadašnjim zbivanjima u CERP-u za Nacional je rekao da se to nije dogodilo prvenstveno zato što je taj resor privukao pažnju ljudi iz najužeg Plenkovićeva kruga, koji su pokazali ambiciju da ga iz isprva nepoznatih razloga potpuno stave pod svoju kontrolu.

Taj izvor o tomu kaže: “Nakon najave da se CERP pripaja Ministarstvu državne imovine, negdje u ljeto 2018., pola djelatnika CERP-a već je počelo tražiti posao, no gospodin Plećaš počeo nas je smirivati govoreći nam da će on sve riješiti i da se CERP neće pripojiti Ministarstvu. Početkom listopada 2018., samo par dana prije nego što je na Vladi trebao biti prijedlog o pripajanju CERP-a Ministarstvu, sve se promijenilo. I to iako smo s kolegama iz Ministarstva financija već izradili plan pripajanja za državni proračun. Unatoč tomu, svega par dana poslije prijedlog o pripajanju CERP-a Ministarstvu stavljen je ad acta.”

Ta odluka pažljivo je zamaskirana i iznenadni zaokret nikada nije objašnjen. Kako bi se to lakše serviralo javnosti, medijima se u prvi plan plasirala priča o opsežnim pripremama za funkcioniranje restrukturiranog Državnog inspektorata. U kontekstu tih najava prilično je nezapaženo prošla odluka da CERP i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik. I to iako je na temelju zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima iz kolovoza 2018. bilo predviđeno pripajanje CERP-a Ministarstvu državne imovine.

Kompletan manevar komunikacijski je zamaskiran lakonskom tvrdnjom da to pripajanje neće biti moguće operativno provesti do 1. siječnja 2019. pa je, navodi se u obrazloženju amandmana, potrebno dati suglasnost i na Financijski plan CERP-a za 2019., kao i projekcije za iduće dvije godine. Do danas nije poznato zašto to nije bilo moguće provesti. Izvor Nacionala iz CERP-a navodi da je sve to bilo izvedeno kako bi uži krug ljudi od Plenkovićeva povjerenja od toga naknadno profitirao.

Izvor Nacionala iz CERP-a koji o tomu ima neposredna saznanja navodi kako je Plećaš u više navrata na ključna radna mjesta postavio osobe bez potrebnih znanja, vještina i ostalih kompetencija, a sve kako bi mogao neovisnu funkciju unutarnje revizije pretvoriti u vlastiti mehanizam zataškavanja kriminalnih radnji.

Primjerice, zaposlio je mimo natječaja rukovoditeljicu unutarnje revizije Željku Hofer. Otkriva to dopis koji je 19. listopada potpisala viša inspektorica rada Biserka Štefičić iz Državnog inspektorata. Ona u tom dopisu navodi:

“…Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je navedeni poslodavac počinio povredu odredbi članka 23. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavak 1. točka 2. i stavak 2. tog Zakona, jer je sa Željkom Hofer dana 23. travnja 2019. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova voditeljice samostalnog odjela za unutarnju reviziju s danom početka rada 1. svibnja 2019., a što nije smio učiniti jer su Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta CERP-a za radno mjesto voditeljice samostalnog odjela za unutarnju reviziju određeni posebni uvjeti… a Željka Hofer nije ispunjavala uvjete natječaja jer nije imala tri godine radnog iskustva na poslovima unutarnjega nadzora.”

Ona je na radno mjesto šefice došla iz Ministarstva financija, koje je nadležno za uspostavu unutarnje revizije u javnom sektoru i kao nadzor nad primjenom odredbi Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

Pa je veliko pitanje koliko bi neovisna u svom radu mogla biti organizacijska jedinica kojom rukovodi osoba koja je na to radno mjesto došla tako što je kršila odredbe Zakona koji je trebala provoditi. S druge strane, Plećaš je time tako izabranu osobu učinio izrazito ovisnom, pa tako i samu funkciju unutarnje revizije.

Izvori Nacionala iz CERP-a navode kako je Plećaš jednom prilikom, umjesto da službeno vozilo koje se prema zakonskoj regulativi mora rashodovati putem pravne osobe ovlaštene za takve poslove, proveo “licitaciju” putem službenog e-maila i prodao to vozilo jednom od svojih zaposlenika – unutarnjem revizoru koji je u postupku stjecanja ovlaštenja. Taj je zaposlenik CERP-a, navodi to isti izvor, kupio to vozilo i vrlo brzo ga preprodao po višoj cijeni.

Sve to izvor s neposrednim saznanjima o tim zbivanjima doživljava kao uporište za tvrdnje da je u CERP-u uspostavljen koruptivni lanac tako da unutarnja revizija ne obavlja poslove onako kako bi trebala, nego pomaže ravnatelju CERP-a da nezakonito upravlja državnom imovinom.

O najvećem dijelu tih događanja premijer Plenković sa suradnicima bio je i osobno informiran, ali nitko od nadležnih ništa nije poduzeo.

REAKCIJA: ‘Objavom imena i prezimena pojedinih djelatnika CERP-a bez njihove privole povrijeđene su odredbe GDPR-a’

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) u skladu s odredbama čl. 40. Zakona o medijima, uputio je ispravak navoda iznijetih u članku pod naslovom “Zašto je Plenković dopustio da šef CERP-a otpusti revizora koji je upozorio na 104 mil. kuna štete“, novinara Berislava Jelinića, objavljenom u tiskanom izdanju tjednika „Nacional“ od 30. studenog 2021. godine i u internetskom izdanju dana 3. prosinca 2021.:

“Nije istinita informacija da izvješće revizora o nepravilnostima nije na odgovarajući način procesuirano, jer je nakon utvrđenja unutar CERP-a da navedena sumnja u nepravilnosti nije osnovana, predmetna revizija nastavljena i nakon ponovljenog izvješća o sumnji u nepravilnosti istog revizora, cjelokupna prijava s pripadajućom dokumentacijom proslijeđena je na nadležno postupanje Kaznenom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, kako je to i propisano Pravilnikom o unutarnjoj reviziji u CERP-u.

DOKAZ: preslika akta CERP-a KLASA: 052-01/20-01/6, URBROJ: 360-01/04-2021-8 od 16. lipnja 2021. godine kojim se Prijava nepravilnosti od 12. veljače 2021. godine dostavlja na nadležno postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu

Nije istinita informacija da je viša unutarnja revizorica Nada Ružić dobila otkaz “samo zato što je stručno i savjesno obavljala svoj posao”. Viša unutarnja revizorica Nada Ružić, dobila je otkaz nakon više izrečenih Upozorenja o neetičnom postupanju koja su se, među ostalim odnosila i na diskriminaciju drugih radnika zbog podrijetla, spola i nacionalne pripadnosti, te Upozorenja na obveze iz radnog odnosa koja su se odnosila na više lakših i težih povreda obveza iz radnog odnosa, tj. na kontinuirano neuredno držanje i vođenje predmeta rada i poslovne dokumentacije, neizvršavanje, odbijanje izvršenja te nepravodobno i nemarno izvršavanje radnih obveza i naloga nadređenog rukovoditelja.

DOKAZI:

Preslika Upozorenja o neetičnom postupanju i obvezi pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa od 21. kolovoza 2020. godine

Preslika Upozorenja o neetičnom postupanju i obvezi pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa i ukazivanje na mogućnost otkaza Ugovora o radu od 21. kolovoza 2020. godine

Preslika Upozorenja na obveze iz radnog odnosa i ukazivanje na mogućnost otkaza Ugovora o radu od 27. studenog 2020. godine

Preslika Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnice od 26. srpnja 2021. godine

Nije istinita informacija da voditeljica Samostalnog odjela za unutarnju reviziju, Željka Hofer nije ispunjavala posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, jer je ista u trenutku zapošljavanja u CERP-u imala radno iskustvo na poslovima unutarnje revizije u ukupnom trajanju od 4 godine i 3 mjeseca, te je ispunjavala uvjete propisane Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola i Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta CERP-a, kojima je kao poseban uvjet za navedeno radno mjesto propisano najmanje tri godine na poslovima unutarnje revizije ili revizije.

DOKAZ: Potvrda Ministarstva financija, KLASA: 104-01/20-01/1,. URBROJ: 513-03-01-20-39 od 4. rujna 2020. godine

Također ističemo da su objavom imena i prezimena pojedinih zaposlenika CERP-a bez njihove privole povrijeđene odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

RAVNATELJ, Milan Plećaš