Dugogodišnji predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević u intervjuu za novi broj Nacionala otkrio je zašto je vlada Ivice Račana 2000. prodala četvrtinu Ine mađarskom MOL-u te govorio o tome kakvu su ulogu u rasprodaji vodeće hrvatske energetske tvrtke imali Slavko Linić, Goranko Fižulić i Davor Štern.
Dragičević je za Nacional pojasnio kako je tekao postupak izbora strateškog partnera Ine kad se, 2003. godine, četvrtina ine prodavala MOL-u. “Od osam kandidata izdvojila su se tri, ali kako je ruski Rosnjeft htio otkupiti cijelu Inu, a ne samo njenu četvrtinu, on je prvi ispao iz igre pa su ostali samo OMV i MOL. Slabiju ponudu od 420 milijuna dolara dao je OMV, a MOL je ponudio 505 milijuna dolara za tu četvrtinu plus jednu dionicu Ine”, objasnio je Dragičević.
Prisjetio se da je tada objavljeno bezbroj članaka o tome kako ta četvrtina Ine ne vrijedi više od 150 do 200 milijuna dolara, a da je svatko tko plati više budala. “Obezvrjeđivala se vrijednost Ine. Kad je MOL dao 505 milijuna dolara za četvrtinu Ine, sam Slavko Linić kao tadašnji ministar financija izjavio je da toliko može platiti samo bolestan čovjek, jer to toliko ne vrijedi. Nepojmljivo je da državni dužnosnik izjavi tako nešto”, rekao je i dodao da se s predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernádijem upoznao nakon što je bila završena priča o prodaji.
Dragičević je, ispričao je, Hernádija pitao kako je do iznosa u ponudi od 505 milijuna dolara. “Nećete vjerovati. On se na to nasmijao i rekao da je taj iznos ponudio uočivši da se na crpkama Ine prodaju bomboni 505 s crtom iz proizvodnog programa Kraša”, prisjetio se Dragičević.
Dodao je da neki Hernádijevi direktori to nisu željeli pratiti, ali on je, kao izvršni direktor imao snagu donijeti takvu odluku. “Poslao je tada u Zagreb svog posebnog izaslanika Zoltána Áldotta, koji je kasnije postao i predsjednik uprave Ine. ‘U 12 sati su se otvarale ponude, a ja sam ga nazvao u 10 sati i rekao mu da upiše ponudu od 505 milijuna dolara’, rekao je Hernádi. Áldott mu je tada pokušao pružiti otpor, ali Hernádi mu je rekao da je on osobno za to odgovoran i da učini kako mu je rekao”, zaključio je Dragičević.
Podsjetimo, u listopadu prošle godine Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu i bivšem šefu Uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju za primanje i davanje mita na najvišoj razini. Sanaderu je potvrđena kazna zatvora od šest godina, a Hernádiju dvije godine zatvora. Ovom potvrdom, naveo je tada sud, postala je pravomoćna presuda kojom je prvi optuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela primanje mita, a drugi optuženik za počinjenje kaznenog djela davanje mita.
Nacional je mjesec dana nakon potvrde presude pisao o tome da u miljeu bliskom hrvatskom predsjedniku prevladava uvjerenje da bi hrvatski premijer Andrej Plenković nakon pravomoćne presude u slučaju podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera zbog Ine trebao govoriti o povratku dominantnih upravljačkih prava u Ini pod hrvatsku kontrolu puno energičnije nego što to čini.
Komentari