Krajem travnja Sud Europske unije donio je odluku koja se tiče ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskom franku u Poljskoj. Ta je odluka važna jer isti sud odlučuje i o pitanjima vezanim za hrvatske slučajeve. Treba odgovoriti je li potrošačima nadoknađena šteta izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Dok se odgovor čeka, postupci su u prekidu.

U međuvremenu, u prekidu nisu sporovi za nekonvertirane kredite. Nepravomoćno je riješeno 10 tisuća sporova, a pravomoćnih je tisuću.

“Puno ljudi koji su otplatili svoje kredite, jednostavno su to maknuli sa strane i ne razmišljaju o tome. Dan danas sretnem ljude koji pitaju imam li pravo tužiti. Dio ljudi se i dalje boje sustava i toga da neće dobiti presudu. Neki misle da je to skupo no trebalo bi se informirati kod odvjetnika. Postoje odvjetnici koji ne naplaćuju ništa do kraja sudskog postupka”, rekao je Goran Aleksić iz udruge Franak za HRT.

Tužbe u prekidu

Prema procjenama, čak 80.000 korisnika kredita u švicarskim francima još nije tužilo banke. U prekidu je 20.000 tužbi, a riječ je o konvertiranim kreditima, jer se čeka presuda Suda EU-a.

“Ta je presuda važna jer ćemo znati imamo li mi nakon konverzije obeštećenje ili ne. Do sada je Europski sud puno puta odlučivao o tome i u poljskim, mađarskim i rumunjskim predmetima. Ja sam 99 posto siguran da će odluka biti pozitivna i u našu korist”, naglasio je Aleksić.

“Svi se nadamo pozitivnom ishodu s obzirom na postojeću praksu u drugim zemljama. Ako ishod bude pozitivan postupci će se nastaviti tamo gdje su stali. Ludi pitaju što znači prekid postupka. To ne znači da predmeta nema, on je još uvijek tu samo Sud ne pokreće nikakve procesne radnje dok se ne donese odluka Suda Europske unije”, objašnjava odvjetnik Damir Metelko.

Odluka Vrhovnog suda

Dio građana koji su banke tužili zbog ništetnosti ugovora čeka da Vrhovni sud odluči o tom pitanju.

“Vrhovni sud već tri godine ima predmet koji se tiče ništetnosti kredita na svome stolu. Nakon toga pojavilo se i nekoliko predmeta kasnije. Vrhovni sud još uvijek o tome nije odlučio. Mi smo dobili odgovor Vrhovnog suda da će ti predmeti biti prioritetno rješavani pa možemo očekivati da će Vrhovni sud odlučiti i o ništetnosti ugovora”, rekao je Aleksić.

Dok se čekaju odluke Vrhovnog i suda EU-a, postupci koji su u tijeku za mnoge građane traju predugo. Kronično nedostaje i sudskih vještaka, pa i to usporava postupke.

“Tu i tamo koja banka napravi izvansudsku nagodbu nakon što je postupak već napravljen i provedeno vještačenje, ali u pravilu koriste sva sredstva kako bi prolongirali postupke. Koji su njihovi motivi za to, možemo samo nagađati”, naglasio je Metelko.

Neodlučni još mogu tužiti

Oni neodlučni, a njih je oko 80.000, još mogu tužiti banke jer u ovom slučaju zastare ne bi trebalo biti.

“Malo se možemo i strpjeti i uštedjeti tih novčića nešto pa platiti da bi dobili svoj novac jer ako je netko digao kredit od 100.000 kredita on treba dobiti 50.000 natrag, ako je nekima tih 50 tisuća kuna ništa onda je meni žao što tako razmišlja”, govori Aleksić.

Prema procjenama, većina sudskih sporova u slučaju Franak trebala bi završiti u iduće tri godine.