Zbog rekordnih cijena širi se poziv na masovni bojkot trgovina u Hrvatskoj. U poruci koja kruži društvenim mrežama građane se moli da u petak, 24. siječnja, ništa ne kupuju u trgovinama i na benzinskim postajama.
Inicijativa je došla od samih građana, potrošača okupljenih na platformi Halo, inspektore.
“Velika većina građana ima prosječna ili ispodprosječna primanja koja više ne mogu pratiti ovo enormno poskupljenje. I to je bila inicijativa samih građana da trebamo nešto poduzeti, da se čuje glas potrošača i pokažemo mogu li potrošači utjecati na ono što se događa na tržištu, rekao je Josip Kelemen, potrošačka platforma Halo, inspektore.
Poskupljenja iz dana u dan kojima nema kraja
Građane najviše ljuti što se poskupljenja događaju iz dana u dan. Primjerice kruh je u 26 dana poskupio 26 centi, drugi je poskupio za 33 centa.
“Ljudi često misle da su to zapravo lipe. Ako uzmemo da su 33 centa zapravo 2 i pol kune, ispada da taj kruh koji smo do sada plaćali, recimo ne znam, šest kuna, plaćamo deset ili 11 kuna. Ljudi zapravo ne znaju da je to veliko poskupljenje. Ispada da svaki dan po jedan cent poskupljuje kruh”, pojasnio je.
Kelemen je naglasio da su cijelu akciju pokrenuli i na temelju prigovora da je cijena teletine iznimno narasla i potrošači se žale da su primijetili kako iz mjeseca u mjesec teleći vrat poskupljuje.
“Teleći vrat je u tri mjeseca poskupio za više od 43 posto. To je bilo dovoljno da se potrošači udruže i da kažu dosta, želimo nešto reći, želimo pokazati da nam je dosta poskupljenja”, dodao je.
Na pitanje zbog čega je došlo do poskupljenja, je li razlog inflacija, poskupljenje energenata, Vladine mjere, Kelemen je rekao da o razlozima trebaju govoriti trgovci koji su tu cijenu podigli.
“Energenti mogu biti generatori, ali onda dolazimo u jednu apsurdnu situaciju gdje je isti proizvod u EU, zemljama koje su daleko bogatije od Hrvatske, košta 20, 30, 40 posto manje nego u Hrvatskoj. Ne može biti u Hrvatskoj skuplji 40% ako imamo niže prihode, niže troškove, nižu cijenu energenata, nižu cijenu rada i tako dalje”, rekao je Kelemen.
“I treća stvar, moramo znati isto tako da kad govorimo o cijenama, u Hrvatskoj, nažalost, sve manje se proizvodi. I vjerojatno jedan uvozničko-trgovački lobi utječe na formiranje cijena, dodao je.
O kvaliteti proizvoda
Svima je poznat primjer Nutelle koja nije bila istog okusa u Hrvatskoj i u Njemačkoj, ali sad se to reguliralo. Zašto se to ne napravi s cijenama?
“Mi smo pisali o primjerima gdje na hrvatsko tržište dolazi roba niže kvalitete. Mi smo, nažalost, postali kontejner za lošiju kvalitetu robe u EU. Dobivamo robu loše kvalitete, a imamo više cijene. To je potpuni apsurd“, rekao je.
Zašto samo jedan dan bojkota?
“Želimo da se taj dan čuje glas potrošača, da pokažemo koliko su potrošači osviješteni i pokazati snagu. Želimo da se taj glas konačno čuje i da ih usmjerimo prema onima koji trebaju nešto poslije odraditi, rekao je.
Na pitanje hoće li jedan dan bojkota imati efekta, i zašto se ne krene s tri dana štrajka, Kelemen je odgovorio da stručnjaci kažu da će se prvi efekti u trgovačkim lancima osjećati tek nakon 10-15 dana štrajka, te dodao: “ovo je prvi korak, idemo upozoriti”.
“Idemo pokazati jesu li potrošači jedinstveni i možemo li taj dan reći što mislimo o poskupljenjima u Hrvatskoj”, kaže Kelemen.
Ustvrdio je da ovo neće biti jedina akcija.
Uspješne prakse bojkota u drugim zemljama
Kao potrošači svjedočili smo smanjivanju proizvoda. Više nije čokolada od 100 grama nego je od 80 grama, a cijena je ostala ista ili je sad još veća. Svima je smetalo, ali nitko se nije bunio.
“Ne sjećam da je netko na ovaj način bojkotirao u Hrvatskoj, ali zato u Europi to redovito čine, imamo primjer Francuske, Njemačke, Belgije, Velike Britanije, Grčke”, rekao je.
“Najdrastičniji primjer bio je u Francuskoj kad su ljudi izašli i rekli: dosta nam je smanjivanje proizvoda, odnosno težine, veličine. Želimo isti proizvod za istu cijenu, a ne za višu cijenu”, podsjetio je Kelemen.
Naveo je još primjer Talijana i tjestenine, kave, dok su zbog goriva u Velikoj Britaniji građani štrajkali te je vrlo brzo došlo do smanjivanja cijene.
Kelemen je komentirao i činjenicu da trgovci tvrde da ne ostvaruju ekstra profite, da je prosječna dobit deset vodećih trgovačkih lanaca u 2023. bila samo četiri posto. Rekao je da bi oni te teze trebali objasniti.
“Ako znamo da je u 2023. godini jedan trgovački lanac ostvario dobit od 52 milijuna eura, onda mislim da ta voda baš nije čisto bistra“, kazao je.
Bojkot iz topline doma
Po portalima koji su radili ankete, podrška bojkotu je dobra, ali lako je kliknuti na internetu, reći da se podržava nešto, a drugo je suzdržati se od kupovine u petak. Često ljudi kažu da smo postali nacija koja se pokazuje u takozvanoj Facebook borbi.
“Ovo je sad po prvi put nešto što možemo pokazati doslovce iz svog doma, sa svog radnog mjesta, ne moramo ići na ulicu, smrzavati se, vikati, možemo ostati u svom domu i reći: ja bojkotiram, ja ostajem pri svojoj odluci, u petak, 24. siječnja, ja neću ništa kupiti, neću točiti gorivo, neću ići u shopping, neću se šetati po trgovačkim centrima. Ovo nikada nije bio lakši bojkot nego što smo do sada imali”, rekao je.
Ipak, na primjeru neradnih nedjelja, gdje neke trgovine rade, druge ne, svjedočimo golemim redovima ispred onih trgovina koje rade.
“Nažalost, kod građana se ustalila navika da nedjeljom idu na izlet. Idu u shopping centar, malo nešto kupovati, eventualno prošetati i družiti se. I često ljudi govore kako im nedostaje ta radna nedjelja gdje bi se ljudi susretali”, ispričao je.
“Druga stvar, u kafićima su kava, čaj, sok izuzetno poskupjeli i ljudima to nije prihvatljivo. Zato idu u shopping centre. K tome, evo, u ovim zimskim danima tamo je toplije, ugodnije, veći je moving, a mi svi volimo taj šušur”, dodao je.
Podršku bojkotu dali brojni političari
“Obratili smo se javnosti i rekli smo da mi nismo nijedna politička opcija, niti smo bliski s bilo kojom političkom opcijom. Ne želimo da se ova stvar politizira. Do sada su političari mogli izraziti svoje mišljenje ili poduzeti nešto ako su htjeli. Ovo je građanska inicijativa, inicijativa potrošača i želimo da se naš glas čuje”, naglasio je.
Zanimljivo je da je podršku dao i Domovinski pokret koji je na čelu Ministarstva gospodarstva. Kelemen je rekao kratko da je to paradoks.
Koliko smo educirani kao potrošači, jesmo li svjesni svojih prava?
“Ove pet i pol godina koliko postoji Halo, inspektore, mi smo educirali i informirali potrošače. Svaka naša objava daje neku informaciju, educira. I zato smo odabrali 24. siječnja kao dan, Svjetski dan obrazovanja”, kaže.
“Idemo obrazovati, educirati, informirati potrošače o njihovim pravima, mogućnostima ostvarivanja prava na zaštitu, ostvarivanja prava na reklamaciju i sve ono što im zapravo slijedi prema temeljnim europskim propisima”, zaključio je Kelemen za HRT.
Komentari