Mirela Alerić Puklin, bivša zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu koja je radila na predmetu Veliki Agrokor, dala je opsežan iskaz DORH-u u povodu kaznene prijave koju je 14. listopada (16. listopada) podnijela protiv bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek zbog propasti 11 milijuna kuna plaćenog vještačenja Ismeta Kamala i KPMG-a Poljska, ali kojom zapravo teško tereti i aktualnu europsku tužiteljicu Sani Ljubičić, nekad županijsku državnu odvjetnicu u Zagrebu i svoju neposredno nadređenu šeficu. Iskaz Mirele Alerić Puklin, kako Nacional doznaje od visokih pravosudnih izvora upućenih u sadržaj tog predmeta, razoran je za Sani Ljubičić, a time i za njezin ostanak na funkciji europske tužiteljice, jer će DORH na čelu s glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem taj iskaz teško moći ignorirati.

Nacional je koncem proteklog tjedna iz istih izvora doznao sadržaj tog svjedočenja, ali i dobio na uvid dokumentaciju koja bi mogla označiti prekretnicu u toj velikoj internoj aferi unutar DORH-a, koja bi se mogla preliti i na EPPO, prvenstveno zato što su ključni protagonisti spornih zbivanja tijekom proteklih godina, bez da su odgovarali za prethodne ogromne i teško obranjive propuste u vlastitom radu, prebačeni na nove dužnosti upravo u EPPO.

Europska tužiteljica Sani Ljubičić bila je na čelu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u vrijeme nastanka afere Agrokor te je potpisala sporni ugovor o vještačenju KPMG-a Poljska – koje je skupo plaćeno, ali je propalo. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Štoviše, Ivan Turudić već je naložio inicijalne izvide unutar DORH-a koji su potvrdili dio navoda Mirele Alerić Puklin pa je možda i pitanje dana kada će biti doneseno i službeno Rješenje o provođenju istrage kojim bi bili obuhvaćeni Zlata Hrvoj-Šipek, Sani Ljubičić, a po svemu sudeći i bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.

Sukus kaznene prijave koju je podnijela Mirela Alerić Puklin svodi se na to da je Zlata Hrvoj-Šipek kao glavna državna odvjetnica svjesno štitila i prikrivala nezakonitosti u postupanju Sani Ljubičić u vrijeme kada je kao šefica ŽDO-a Zagreb u predmetu Agrokor naručila vještačenje Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska, znajući da je on bio u sukobu interesa jer je o tome dobila neposredna upozorenja od tužitelja koji su radili na tom predmetu, a među njima je bila i sama Mirela Alerić Puklin.

Bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek osumnjičena je u dopuni kaznene prijave koju je podnijela bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

O tome da je sama Mirela Alerić Puklin zapravo najteže teretila Sani Ljubičić, svjedoči i dokument pod nazivom „Kronologija postupanja Sani Ljubičić u predmetu ‘Veliki Agrokor’ i elementi odgovornosti za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti čl. 291. st. 1 i 2 KZ/11“, kojim je zapravo Mirela Alerić Puklin nadopunila svoju kaznenu prijavu tijekom davanja iskaza. Budući da je i sama bila tužiteljica i dobro poznaje elemente postupanja, terminologiju i zakonske okvire, Mirela Alerić Puklin time je zapravo tužiteljima servirala kako bi točno trebao izgledati činjenični opis kaznene prijave protiv Zlate Hrvoj-Šipek i Sani Ljubičić.

U toj kronologiji Mirela Alerić Puklin opisuje kako je Sani Ljubičić od travnja do listopada 2017. kao županijska državna odvjetnica u Zagrebu provodila izvide u predmetu Veliki Agrokor, da su „u periodu izvida angažirana dva društva za potrebe stručne pomoći u radu, i to društvo Mrak usluge, odgovorne osobe Marka Rakara, te društvo Antares, odgovorne osobe Ivane Matovine“. Potom opisuje kako je ŽDO ZAGREB „u razdoblju od početka izvida do raskida ugovora s društvom Mrak usluge u proljeće 2018., isplatio navedenom društvu iznos od oko 1.000.000 (milijun) kuna time da iz cjelokupnog sadržaja spisa predmeta ‘Veliki Agrokor’ i drugih predmeta koji su proizašli iz izvida, nije vidljiv niti jedan nalaz, analiza, dokument, isprava niti bilo koja druga intelektualna usluga pružena od društva Mrak usluge“, odnosno da je „ŽDO isplatio oko 1.000.000,00 kuna za poslove koji nisu nikada postali dio predmeta Veliki Agrokor“.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić tražit će odgovornost za ugovaranje spornog vještačenje KPMG-a Poljska, koje je upravo on dok je bio sudac Visokog kaznenog suda proglasio nezakonitim dokazom. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Zatim Mirela Alerić Puklin opisuje kako je ŽDO Zagreb u vremenu izvida u predmetima Agrokor angažirao i društvo Antares usluge „u svrhu analitičke obrade dobiti društva Agrokor d.o.o., te je u spis pristigla analiza iste i to dana 17. listopada 2017. (istoga dana kada je doneseno i Rješenje o provođenju istrage)“, ali potom ističe kako „navedena analiza u stvarnosti nije imala nikakav značaj za predmet Veliki Agrokor, s obzirom na to da kasnije nije korištena za daljnji rad na predmetu, međutim, zanimljiv je daljnji poslovni put Ivane Matovine“.

Potom dolazi ključni dio dokumenta vezan uz Ismeta Kamala i KPMG.

Mirela Alerić Puklin navodi da je tijekom istrage Sani Ljubičić zaključila Povjerljiv sporazum (letter of engagement) s društvom KPMG Poljska te da je tim Sporazumom i kasnijim angažmanom društva KPMG Poljska i „neovisnog stručnjaka” Ismeta Kamala, Sani Ljubičić osigurala istima niz „pogodnosti“, a na štetu ŽDO-a Zagreb. Jer tim je sporazumom i daljnjim angažmanom osigurala zaštitu osobnih podataka i tajnost podataka osobama koje su angažirane za rad na predmetu, neodgovornost društva KPMG Poljska za štetu koja bi proizašla iz njihovih radnji i radnji od njih angažiranih osoba, a u cijelosti je isključena i mogućnost ŽDO-a Zagreb da kontrolira broj osoba koje će raditi na predmetu, kontrolu utrošenih sati i njihovu opravdanost.

„ŽDO Zagreb dana 2. kolovoza 2018. donio je Nalog za vještačenje kojim se isto povjerava ‘neovisnom stručnjaku’ Ismetu Kamalu ispred društva KPMG Poljska. Zamjenici zaduženi predmetom Veliki Agrokor tada prvi put saznaju ime ‘neovisnog stručnjaka’ i upisujući ime Ismeta Kamala u Googleovu tražilicu dolaze do podatka da je Ismet Kamal bio predsjednik Uprave KPMG-a Hrvatska tijekom 2014. kada je KPMG Hrvatska bio angažiran kao porezni savjetnik društva Agrokor d.d. i o navedenom u upozoravaju DORH“, stoji u dokumentu.

Mirela Alerić Puklin smatra da je time Sani Ljubičić u odnosu na radnju vještačenja počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, prema čl. 291. st. 1. i 2. kaznenog zakona. Pa pojašnjava da zakonski opis tog kaznenog djela kaže da isto čini službena osoba koja iskoristi ovlast ili ne obavi dužnost ovlasti pa time drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, odnosno, kao kvalificiran oblik istog djela pretpostavlja pribavljanje znatne koristi ili prouzročenu znatnu štetu.

Mirela Alerić Puklin, bivša zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu, tvrdi da joj je bivša šefica DORH-a smjestila aferu s uhićenjem samo kako na sudu ne bi bio ispitan Ismet Kamal. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

No Mirela Alerić Puklin opisuje i zašto bi Sani Ljubičić mogla biti odgovorna i za počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 1. i 2., i to zato što „u svojstvu ŽDO-a Zagreb ‘nije obavila’“ to jest nije osigurala ispunjenje svrhe Sporazuma s KPMG-om Poljska, a to je „izrada vještačenja koje će moći proći očekivanu sudsku kontrolu zakonitosti“. Budući da je vještačenje palo na sudu, Sani Ljubičić to nije osigurala.

Prema Mireli Alerić Puklin to u osnovi znači da Sani Ljubičić „nije izvršila adekvatne provjere postoji li bilo kakva zapreka da društvo KPMG Poljska, ‘neovisni stručnjak’ Ismet Kamal i druge osobe koje će očekivano biti angažirane za rad na ovako opsežnom predmetu, ispunjavaju uvjete sukladno pravnom okviru – Zakonu o sudovima i Pravilniku o sudskim vještacima“. I to unatoč činjenici da je pukim upisom imena „neovisnog stručnjaka“ Ismeta Kamala u svima dostupnu Googleovu tražilicu, vidljivo bilo da je on u isto vrijeme koje je obuhvaćeno inkriminacijom u predmetu Veliki Agrokor bio predsjednik uprave KPMG-a Hrvatska, a da je to društvo u to vrijeme vršilo porezno savjetovanje Ivice Todorića i društva Agrokor d.o.o., „što je nedvojbeno bio razlog da ne zaključuje predmetni Sporazum niti poduzima bilo koje druge radnje u svrhu angažmana istog, a ona je takav Sporazum zaključila i angažirala navedenog vještaka“.

Dopunjena kaznena prijava Mirele Alerić Puklin protiv Zlate Hrvoj-Šipek zbog zataškavanja kriminalnih radnji Sani Ljubičić i kronologija postupanja Sani Ljubičić uz točne opise kaznenih djela. FOTO: Nacional

Na kraju Mirela Alerić Puklin zaključuje:

„Međutim, da stvar bude i gora, potpisivanjem odredbi kojima u cijelosti ekskulpira KPMG Poljska od bilo kakve odgovornosti za nastalu štetu, Sani Ljubičić je svjesno isključila mogućnost naknade sada već nastupile štete po ŽDO Zagreb. Zamislite situaciju da tako postupi bilo koja uprava društva, da zaključe ugovor o angažmanu nekog drugog društva znajući da postoje zapreke da ono taj posao obavi i da pritom u cijelosti oslobode to društvo od bilo kakve odgovornosti za štetu koja će proizaći iz tog ugovora, pa time nastupi višemilijunska šteta po društvo.“

Iako su uzeli u obzir iskaz Mirele Alerić Puklin, čini se da su istražitelji u tom predmetu već raspolagali puno širim informacijama, odnosno, da su već i sami prikupili dio dokaza. Uostalom, to se može zaključiti već i iz samog naslova u kojem se navodi da prijavu podnosi „kao dopunu kaznene prijave u predmetu naslova u kojem se provode izvidi u vezi angažmana Ismeta Kamala kao vještaka u predmetu Veliki Agrokor“. Dakle, naglasila je da se već provode izvidi.

Za to su u DORH-u imali i ranije formalnu osnovu jer je i bivša šefica DORH-a Zlata Hrvoj-Šipek i sama, nakon što je sud vještačenje u predmetu Agrokor i službeno proglasio nezakonitim dokazom, javno izjavila da će tražiti da se sankcioniraju odgovorni.

“Ako i kada nadležni sud utvrdi da je vještačenje nezakonito, onda ću ja poduzeti što treba da utvrdim tko je za to odgovoran. Trenutno se osjećam jako dobro, ugovor je sklopljen 2017. kada me nije bilo ni blizu”, rekla je krajem 2022. tada glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, no nakon što je 6. studenoga 2023. vještačenje propalo, nije poduzela apsolutno ništa osim što je zatražila pismena očitovanja. Upravo zbog toga sada Mirela Alerić Puklin tereti i Zlatu Hrvoj-Šipek zbog njezine uloge u zaštiti Sani Ljubičić.

Ono što je u ovom slučaju sada dodatno intrigantno i zanimljivo jest okolnost da je odluku o proglašenju vještačenja nezakonitim dokazom, kao sudac Visokog kaznenog suda donio upravo Ivan Turudić, današnji šef DORH-a.

Mirela Alerić Puklin navodi da podnosi „dopunu kaznene prijave na okolnosti koje se odnose na radnje poduzete od Zlate Hrvoj-Šipek, kao glavne državne odvjetnice, u svrhu pomaganja počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela“. A počinitelj je, kako proizlazi iz prijave, Sani Ljubičić.

„Okrivljena Zlata Hrvoj-Šipek je kao Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske pisano (dostavljenim promemorijama, kao i predmetom ŽDO-a Zagreb, oznake POV, otvorenim povodom sastanka održanog 2018. s tadašnjim Glavnim državnim odvjetnikom g. Draženom Jelenićem) i usmeno (na više koordinacijskih sastanaka održanih u prostorijama DORH-a) upozorena od zamjenika ŽDO-a Zagreb, Danijele Paić, Ivana Glavića i Mirele Alerić Puklin, o svim nezakonitostima uočenim u postupanju Sani Ljubičić i dr. u predmetu ‘Veliki Agrokor’, i to imenovane kao Županijske državne odvjetnice, a kasnije i kao zamjenice GDO, godišnjim rasporedom poslova zadužene za koordinaciju svih predmeta ‘Agrokor’, pa tako i predmeta ‘Veliki Agrokor’, a na štetu Proračuna Republike Hrvatske“, stoji u prijavi.

Mirela Alerić Puklin zapravo tereti Zlatu Hrvoj-Šipek da je namjerno „proizvela“ njezin slučaj, to jest, optužila je da je informacije iz istrage odavala bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi samo kako bi dobila na vremenu da se na sudu ne mora ispitati Ismet Kamal. Ispitivanje Kamala naložio je Visoki kazneni sud, a Mirela Alerić Puklin tereti Zlatu Hrvoj- Šipek da je „kao glavna državna odvjetnica, a u nakani da pomogne Sani Ljubičići i dr. da ne budu otkriveni za počinjenje više kaznenih djela iz čl. 291. st. 1. i 2. K/11, a nakon što je zaprimila odluku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, da Ismet Kamal mora biti ispitan pred Optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu u postupku povodom prijedloga obrane za izdvajanje nezakonitog dokaza, dana 16. studenoga 2021. donijela odluku o uhićenju mene i Piruške Canjuga, svjesna da ja od 7. listopada 2020. ne obavljam funkciju zamjenice u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu te da nemam nikakvih posrednih niti neposrednih kontakata s osobama koje raspolažu relevantnim saznanjima za predmet Veliki Agrokor“. To je, prema Mireli Alerić Puklin, Zlati Hrvoj- Šipek bio samo „alibi“ kako bi ŽDO u Zagrebu mogao istoga dana objaviti da povlači optužnicu radi „boljeg razjašnjenja stvari“.

U vrijeme ugovaranja vještačenja između ŽDO-a Zagreb i KPMG-a javni je podatak bio da je Ismet Kamal bio predsjednik Uprave KPMG-a Hrvatska tijekom 2014., dok je ta tvrtka radila za Agrokor. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

A optužnica protiv Ivice Todorića ni danas, sedam godina od početka procesa, još nije podignuta. Umjesto toga, Todorić je pokrenuo više postupaka protiv Republike Hrvatske na međunarodnim sudovima.

Sada bi, međutim, u fokusu mogao biti odnos glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu. Odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa Mirelu Alerić Puklin, za Nacional je rekao kako nema dvojbe da bi se Turudićevo otvaranje formalne istrage protiv Sani Ljubičić u javnosti istog trena pokušalo protumačiti kao udar na EPPO, koji provodi neke od najosjetljivijih istraga u koje su uključeni i bivši ministri u Vladi premijera Andreja Plenkovića.

„To će se protumačiti kao Turudićev udar na EPPO, ali u osnovi to nema veze s tim, već je riječ o tome da ovi iz EPPO-a nisu ni trebali za europsku tužiteljicu izabrati Sani Ljubičić za koju se znalo da ima ‘velike repove’ iz afere Agrokor. Oni su to jako dobro znali u trenutku kad su je izabrali. Tako da je to stari problem. Ona se faktički tamo sklonila, a tko ju je sklonio, ne znam. Međutim, bilo je apsolutno pogrešno izabrati Sani Ljubičić u europske tužitelje zbog njezine uloge u predmetu Agrokor. U europske tužitelje trebali su staviti ljude s besprijekornom karijerom“, smatra Nobilo i dodaje da se ne slaže s tim da se radi o udaru Turudića na EPPO, i to zato što je riječ o predmetu koji traje. A koji Turudićeva prethodnica Zlata Hrvoj-Šipek evidentno nije mogla ili željela riješiti.