Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora sa sjedištem u Velom Lošinju, više o tri desetljeća intenzivno provodi niz aktivnosti kojima je cilj očuvanje morskog okoliša na Jadranu i području šire mediteranske regije. Morski ekosustav je živi organizam, on ima svoje pravilnosti i svrhovitosti u koje ljudi ne smiju zadirati, već moraju s njima živjeti u ravnoteži na načelu održivog upravljanja. Istraživanje, edukacija i zaštita vrsta i staništa osnovni su postulati Instituta Plavi svijet. Kroz ova tri programa Institut pruža okvir za provedbu raznovrsnih projekata koji upotpunjuju saznanja o morskim vrstama i okolišu koji nastanjuju, kao i uključivanje javnosti u njihovu zaštitu. Jedna od tih aktivnosti je manifestacija Dan dupina, zabavno-edukativni program na otvorenom koji je pokrenuo Plavi svijet, a održava se svake godine 1. srpnja. Cilj ove manifestacije je da djeca kroz igru i razne radionice što više nauče o važnosti zaštite mora i dupinima koji u njemu žive, da je more njihov jedini dom.

“Svaki je naš dan jedan veliki izazov, mi smo neovisna i neprofitna organizacija koja provodi istraživanja na području cresko-lošinjskog arhipelaga te na Visu i Murteru. Sva prikupljena saznanja slijevaju se u naš edukacijski centar, ujedno i glavni edukacijski centar o moru u regiji i na raspolaganju su lokalnoj zajednici, ali i znanstvenim i obrazovnim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Na raspolaganju su i brojnim turistima, posebice kada je riječ o nautičarima”, govori za Navigare Andrea Borić, voditeljica Lošinjskog edukacijskog centra o moru koji je središnja točka za prezentaciju rada Instituta Plavi svijet. “Svaki je početak težak, no tijekom vremena smo rasli i što nas je više bilo u istraživanju, što nas je više bilo u edukaciji, što nas je više radilo na podizanju svijesti o potrebi i važnosti zaštite morskog okoliša, to je i naša uloga postala važnija. Danas je Institut Plavi svijet nezaobilazna točka na području čitave Primorsko-goranske županije i našim se je djelovanjem puno toga promijenilo. Promijenio se je odnos prema morskom okolišu. Taj je odnos postao puno obazriviji i bolji, s dozom poštovanja prema moru, dupinima i svim drugim vrstama. Sada ljudi koji plove vode više računa o pravilima ponašanja na moru i znaju što treba učiniti ako opaze dupine.”

Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora sa sjedištem u Velom Lošinju proširio je opseg svojih istraživanja i na druge vrste, poput morskih kornjača i morskih pasa. FOTO: Plavi svijet

Entuzijasti koji su osnovali Institut Plavi svijet i danas u njemu rade. No važno je za istaknuti kako dolaze i mlade generacije koje preuzimaju ovu odgovornu ulogu. Uspostaviti ravnotežu s morem i suživot na načelu održivog upravljanja od presudnog je značaja za očuvanje bogatstva koje Jadran nudi.

“Iza nas su godina i godine mukotrpnog rada. Ali naša je najveća motivacija u tomu što vidimo da se sve više ljudi želi uključiti u naše aktivnosti, posebno mladih ljudi i ljudi iz lokalne zajednice. Mnoge su jedinke spašene zahvaljujući upravo intervenciji domicilnog stanovništva. Okosnica našeg djelovanja je znanstveno istraživanje dobrih dupina (Tursiops truncatus) u Jadranskom moru, koje se provodi u sklopu Jadranskog projekta dupin. Započeto davne 1987. godine, danas je to najduže kontinuirano istraživanje jedne populacije dobrih dupina u cijelom Sredozemnom moru i jedno od najdužih u svijetu. Jadranski projekt dupin danas je priznati primjer dobre prakse, što se očituje u ostvarenim brojnim međunarodnim suradnjama. Koristimo širok spektar istraživačkih metoda kako bi se povećale znanstvene spoznaje o ekologiji jadranskog morskog okoliša i antropogenim utjecajima na zdravlje mora”, pojasnila je Andrea Borić.

Institut Plavi svijet proširio je opseg svojih istraživanja i na druge vrste, poput morskih kornjača i morskih pasa. Također, istraživanja su proširena i na druge teme, na morska zaštićena područja i prostorno planiranje na moru. Ostvarena je suradnja i sa susjednim zemljama, s Italijom, Crnom Gorom i Albanijom. A što su sva ta istraživanja pokazala? Klimatske promjene i zagrijavanje mora uzimaju svoj danak. Posjećuju nas i neke invazivne vrste kojima Jadran nije prirodno stanište i svaki njihov dolazak stvara neravnotežu. S druge strane, Jadran je meka koja privlači mnogobrojne nautičare, što uznemiruje dupine.

“Potrebno je jako puno vremena da bismo mogli dobiti prava saznanja o utjecaju klimatskih promjena. No definitivno se pokazalo kako u moru ima jako puno nečistoće, da ima jako puno buke i to je ono što ugrožava život morskih stanovnika. Za dupine je zvuk jednako važan kao i vid za ljude. Zvukom komuniciraju, orijentiraju se i love. Glasna buka u njihovoj okolini remeti njihovo prirodno ponašanje, otežava im pronalaženje hrane i održavanje međusobnih veza. I mi izlazimo s gumenjakom na more i promatramo dupine, a svaka takva aktivnost je za njih svojevrsna smetnja. Ali ako vi znadete što im manje smeta, odnosno ako znadete što smijete, a što ne smijete raditi i toga se pridržavate, onda je taj stres koji stvarate reduciran na minimum. Zato je važno poštovati pravila ponašanja, posebice u ljetnim mjesecima kada se rađaju mali dupini. Mame su povezane sa svojim mladuncima i važno je da su stalno uz svoju mladunčad. Ako je jako prometno na moru, mame nemaju dovoljno prostora za pronalazak hrane i prisiljene su ostaviti mladunce na čuvanje drugim dupinima, ‘tetama čuvalicama’, kako bi pronašle hranu. U tom je slučaju mama dugo odsutna jer puno vremena provodi u lovu i nije povezana sa svojim mladuncem, što nije u redu. Mi ne možemo u potpunosti napraviti idealne uvjete u kojima ne bi bilo nikakvih ljudskih aktivnosti na moru, ali ako ugledamo dupine te se pridržavamo smjernica i ne ometamo ih, već smo puno pomogli”, poručila je Andrea Borić.

Prema procjenama Instituta Plavi svijet u Jadranu obitava oko 10 tisuća dupina, a u cresko-lošinjskom arhipelagu živi oko 200 jedinki. Riječ je o stalnoj populaciji i dobra je vijest da je njihova brojnost posljednjih godina stabilna. U još ne tako davnoj prošlosti u Hrvatskoj nije bila razvijena svijest o očuvanju morskog okoliša te su čak postojale i novčane nagrade za ubijanje dupina. To se je promijenilo sredinom prošlog stoljeća kada je sustavno istrebljivanje zaustavljeno, a od 1995. dupini su, kao i sve ostale vrste kitova, zakonom zaštićena vrsta. Zabranjeno je i svako uznemiravanje dupina te bi se i ono trebalo novčano kažnjavati.

“Od kada postoji Jadranski projekt dupin puno bolje poznajemo stanje populacije dobrih dupina u Jadranu, naročito u području Cresa i Lošinja. Dupini ovaj dio Jadrana smatraju dobrim utočištem, dobrim domom. Dupine se ne smije loviti, ne smije ih se plašiti, ne smije se ništa agresivno u njihovoj blizini raditi. Nikako se ne smije juriti za njima. Ne smije ih se ni hraniti zato što time utječemo na njihov normalan životni ciklus jer dupini u moru imaju sve što im treba. Na nama ljudima je da povučemo granicu preko koje ne smijemo ići. Najbolji pokazatelj da smo si ‘okej’ s dupinima je kad oni dovedu mladunče u blizinu našeg broda i kad mirno uz nas plivaju. Oni su inteligentne životinje, prepoznaju da ih našim brodom pratimo prema pravilima ponašanja te da ne predstavljamo prijetnju. Nema hranjena niti ikakve druge aktivnosti koja bi promijenila njihov divlji način života. Taj prilaz našem gumenjaku je jedan pečat da postoji međusobno povjerenje. Dupini se osjećaju sigurno u našoj prisutnosti, a mi njih smijemo samo promatrati u njihovu prirodnom okruženju, u slobodnom kretanju kako oni to zamisle. Tu nikakva interakcija i intervencija ne dolazi u obzir i njihovo prirodno okruženje ne smije biti narušeno. Mi smo samo promatrači koji smo posjetili njihov dom i moramo ih poštovati”, istaknula je Andrea Borić.

Edukacijski program je jedan od osnovnih alata kojima se dijele točne i znanstveno utemeljene informacije o stanju morskog okoliša, ugroženim vrstama i povezanim aktivnostima zaštite mora. Terensko znanje stečeno istraživanjem Institut Plavi svijet prenosi se specijaliziranim i posebno prilagođenim edukativnim aktivnostima. Na temelju njihova rada program za vrtiće i školske skupine kontinuirano se osvježava, a odobrilo ga je Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ocijenilo prikladnim za uključivanje u redovni školski kurikulum. No potrebno je zapitali se jesmo li svjesni da imamo lijepo more i kakvo smo bogatstvo dobili na poklon.

Cilj Dana dupina je da djeca kroz igru i razne radionice što više nauče o važnosti zaštite mora i dupinima. FOTO: Plavi svijet

“Nedovoljno smo svjesni tog bogatstva. Nedovoljno smo svjesni da smo samo korisnici i da smo samo u prolazu. I nedovoljno se ulaže u pokušaje balansa i ravnoteže u suživotu s morskim okolišem. Jadransko more je potrebno čuvati, potrebno ga je držati na dlanu kako bi nam i dalje pružalo sve svoje bogatstvo. Nažalost, sve ide nizbrdo i krajnje je vrijeme da potegnemo ručnu. Jako smo naštetili moru te i dalje onečišćujemo more i okoliš. Jedini alat koji imamo je edukacija, jedino edukacija može nešto promijeniti. Ta promjena sporo teče, ali i mali korak je korak. Odustati se ne smije, a najljepše je kada vidite ljude koji nastavljaju ono što ste započeli. Mali, ali veliki korak je i Dan dupina koji organiziramo za naše najmlađe kako bismo im usadili vrijednosti koje će ih formirati u odgovorne ljude”, naglasila je Andrea Borić.

Lošinjski edukacijski centar privlači brojne zaljubljenike u more koji u Veli Lošinj dolaze doznati koje sve aktivnosti provodi Jadranski projekt dupin i iz njih naučiti kako pridonijeti očuvanju morskog okoliša. Interes posjetitelja u stalnom je porastu te godišnje kroz edukacijski centar prođe njih više od deset tisuća.

“U našem edukacijskom centru organiziraju se radionice i predavanja za sve ljude kojima je stalo za dobrobit morskog ekosustava. Centar predstavlja našu jezgru za komunikaciju i interakciju s javnosti, a otvoren je tijekom cijele godine. U centar svakodnevno dolazi i puno vrtićkih, školskih, ali i studentskih grupa. Dolaze nam školarci i iz inozemstva. Imamo suradnju s privatnim školama iz Švicarske i Engleske čija djeca provedu pet-šest dana na Lošinju, tako da čitava lokalna zajednica ima koristi od našeg rada”, zaključila je Andrea Borić.

Sjedište Instituta Plavi svijet nalazi se u Lošinjskom edukacijskom centru o moru, na rivi u Velom Lošinju, a istraživački brod je usidren u luci u blizini edukacijskog centra. Kuća za smještaj istraživača i volontera nalazi se na rivi u Velom Lošinju, a istraživačke postaje na Visu i Murteru nemaju prostore otvorene za javnost, već samo urede za osoblje Instituta.