Damir Kos, smijenjeni predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda, nije samo kao šef tog odjela na najvišoj sudskoj instanci u Hrvatskoj bio odgovoran za sudsku zastaru velike privatizacijske afere poznate kao „Vrtovi sunca“ u Dubrovniku devedesetih godina. Ta je afera bila procijenjena na desetke milijuna eura. Naime, sudac Kos je i osobno sudjelovao u donošenju dviju konkretnih, ali i najvažnijih presuda u tom sudskom predmetu. Prvu presudu je potpisao kao predsjednik sudskog vijeća na Vrhovnom sudu, prije gotovo deset godina, 10. srpnja 2013. godine.

Tada je glavnim akterima afere, bivšem predsjedniku Općinskog suda u Dubrovniku i svom kolegi Ivi Besjedici i dubrovačkom poduzetniku Peri Vićanu, aktualnom vijećniku i članu gradskog vijeća za financije u Dubrovniku, kazne od 10 mjeseci zatvora zamijenio radom za opće dobro. Ali ni taj rad za opće dobro nije se dogodio, a Besjedica je i danas aktivni sudac u Hrvatskoj. U drugoj presudi 22. prosinca 2021. kao član tročlanog sudskog vijeća, ali tada još uvijek i na dužnosti predsjednika Kaznenog odjela Vrhovnog suda, u šestoj točki presude je zaključio s dvoje svojih kolega Žarkom Dundovićem kao predsjednikom sudskog vijeća i sutkinjom Vesnom Vrbetić, da je, kako stoji u presudi, „zastara kaznenog progona zapreka za vođenje kaznenog postupka“.

Tek sada u javnost izlaze razlozi zbog kojih je Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH, smijenio bivšeg predsjednika Kaznenog odjela Damira Kosa i bivšeg predsjednika europskog odjela Vrhovnog suda Marina Mrčelu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tako je nastupila sudska zastara za tu veliku korupcijsku aferu iz privatizacije čija se vrijednost različito procjenjivala, a te su se procjene kretale od 8 do 50 milijuna eura. Evo i što je suhoparnim pravničkim rječnikom zabilježeno u presudi: „S obzirom na navedeno, na temelju čl. 486. st. 1. ZKP/08-19, odlučeno je kao izreci, uslijed čega je žalba USKOK-a postala bespredmetna, a s obzirom na odluku o odbijanju optužbe odlučeno je da i troškovi kaznenog postupka padaju na teret državnog proračuna“.

Drugim riječima, nakon proglašenja zastare sudskog progona troškovi sudovanja pali su na teret države. Doduše, ovu presudu taj put nije potpisao Kos kao predsjednik sudskog vijeća, nego sudac Žarko Dundović. Država je morala iz proračuna platiti sudske troškove, a sudac Kos sudjelovao je u njenom donošenju kao član sudskog vijeća, pa je morao ili barem trebao pratiti u kakvom je statusu bio taj sudski spis, a onda i spriječiti kao predsjednik Kaznenog odjela da ta velika afera ne ode u zastaru.

Smijenjeni sudac Damir Kos i osobno je sudjelovao u donošenju dviju konkretnih, ali i najvažnijih presuda u sudskom predmetu ‘Vrtovi sunca’ s glavnim akterima Perom Vićanom i Ivom Besjedicom. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Nacional je tu zastaru sudskog predmeta „Vrtova sunca“ nagovijestio godinu dana ranije, prije nego što je i on s kolegama sucima formalno to zaključio. U velikom tekstu 21. prosinca 2020., godinu dana prije formalne objave zastare, Nacional je opisao i sve ključne elemente te afere u kojima je bilo precizno navedeno da je sudac Besjedica na ime privatizirane firme Dubrovačko primorje Pere Vićana uknjižio u zemljišne knjige spornih 150 tisuća četvornih metara državnog zemljišta na atraktivnoj dubrovačkoj lokaciji u Orašcu, uključujući i onaj dio uz njegovu poznatu morsku uvalu u kojoj se vezuju brodice.

‘’Predmet je na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske od 12. ožujka 2018. Riječ je o pravno i činjenično složenom predmetu u kojem je pravomoćna osuđujuća presuda ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nakon toga je prvostupanjsku oslobađajuću presudu ukinuo i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sada je predmet treći put na Vrhovnom sudu, opet u povodu žalbe na prvostupanjsku oslobađajuću presudu. S predmetom je zadužena sutkinja Vesna Vrbetić. Predmet je u pripremi i sjednica će biti određena u najkraćem mogućem roku’’, odgovorili su s Vrhovnog suda u prosincu 2020. Damiru Petranoviću, novinaru Nacionala. Od zaprimanja predmeta na Vrhovnom sudu pa do prosinca 2020. prošlo je više od dvije i pol godine, a da se nitko tim predmetom nije ozbiljno bavio da ne bi završio u zastari.

Optužnica je u toj velikoj aferi opisivala niz kompliciranih pravnih radnji pomoću kojih je Vićan navodno opljačkao državu nezakonito prisvajajući ogromno i atraktivno državno zemljište za gradnju turističkih objekata nakon privatizacije nekadašnje društvene tvrtke Dubrovačko primorje, da bi je potom i prodao. Novac od te prodaje spremio je u svoj džep demonstrirajući valjda tako i svoje poslovne vještine. Tvrtka Dubrovačko primorje obuhvaćala je turističko naselje Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu, hotel Admiral u Slanome i autokamp Prapratno. Prema sadržaju prvotne optužnice, ključne su uloge u toj pljački odigrali suci, spomenuti Ivo Besjedica, ali i Pero Miloglav koji je kasnije s investitorima oslobođen svih optužbi.

Prema prvoj optužnici dubrovački suci Besjedica i Miloglav bili su osumnjičeni da su na nagovor poduzetnika Pere Vićana, Antuna i Antoana Kralja, kao potencijalnih investitora, de facto legalizirali i tako pravno pokrili navodnu pljačku državnog zemljišta. U optužnici se opisivalo da je ta državna imovina koju je Vićan nezakonito prisvojio podrazumijevala građevinsko zemljište površine 153.131 četvorni metar na području Dubrovnika, na lokaciji poznatoj pod nazivom Vrtovi sunca. Vićana se u optužnici teretilo da je time državu oštetio za 137.412.990 kuna. Zemljište je imalo ukupnu površinu od 215.631 četvorni metar pod kontrolom tvrtke Dubrovačko primorje, ali je tijekom privatizacije bilo procijenjeno na samo 62.500 četvornih metara, a ostatak zato nije mogao biti predmet privatizacije, stajalo je u optužnici.

Moćni dubrovački poduzetnik Pero Vićan i bivši predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku Ivo Besjedica, čiji je predmet ‘Vrtovi sunca’ otišao u zastaru. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Ostatak, tih 153.131 četvorni metar zemljišta nije bio procijenjen, pa nije mogao, a niti smio ostati u vlasništvu Dubrovačkog primorja nakon privatizacije. To je zemljište, prema slovu zakona, trebalo ostati u državnom vlasništvu, na portfelju Fonda za privatizaciju, odnosno njegova današnjeg pravnog sljednika CERP-a.

Prema navodima iz optužnice, to je zemljište bez ikakve pravne osnove na koncu ipak završilo u vlasništvu tvrtke Dubrovačko primorje nakon što je ona došla pod Vićanovu kontrolu. Kako se u optužnici navodilo, to se navodno dogodilo zahvaljujući Vićanovoj nezakonitoj sprezi sa sucem Besjedicom. Nakon svega predmet ‘’Vrtovi sunca’’ završio je u zastari, a sudac Besjedica, poslije razdoblja kada je zbog te afere bio pod suspenzijom, ostao je i dalje sudac, ali ne više na Općinskom sudu, nego sada kao sudac Županijskog suda u Dubrovniku.

Marin Mrčela je s Kosom sudjelovao u zastari predmeta iz afere ‘Index 3’ o navodnom kupovanju prolaska na ispitima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

To nije bio jedini zvučni predmet koji je Kosu kao predsjedniku Kaznenog odjela Vrhovnog suda otišao u zastaru. U drugom slučaju pridružio mu se i Marin Mrčela, također smijenjeni predsjednik odjela za europska pitanja na Vrhovnom sudu. Kos i Mrčela sudjelovali su i u zastari predmeta iz afere „Index 3“.

Navodnom kupovanju za novac prolaska na ispitima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u kojoj je središnja uloga pripala Deši Mlikotin Tomić, profesorici na Ekonomskom fakultetu i osobi koja je voljom bivšeg premijera Ive Sanadera bila nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa. Od 11 optuženika proglašenih krivima u toj aferi presudom Županijskog suda u Zagrebu 2017. na bezuvjetne kazne zatvora bili su osuđeni glavni posrednik u dogovaranju posla oko polaganja ispita Milan Ćevid i profesor Jadranko Grgona. Deša Mlikotin Tomić bila je osuđena zbog zloupotrebe položaja i primanja mita na jednogodišnju kaznu zatvora, ali u konačnici zamijenjenu radom za opće dobro.

Rješenje vrhovnog suda od 22. svibnja 2022. koje je potpisao Damir Kos, a odnosi se na zastaru u slučaju ‘Index 3’ o kupovini prolaska na ispitima. FOTO: Nacional

Rad za opće dobro na što je bila osuđena Deša Mlikotin Tomić nikada nije bio realiziran, a niti je mogao biti realiziran jer i taj predmet Kosu otišao u zastaru. I ta je presuda nakon sudskih zavrzlama otišla u sudsku zastaru u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda, ali tu je presudu 17. svibnja 2022. kao predsjednik sudskog vijeća potpisao baš Kos, a tada je još bio i predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda, vrlo važnog odjela najviše sudske instance u Hrvatskoj. Tako je u presudi „Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te Perice Rosandića i dr.sc. Marina Mrčele, izv.prof. kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke protiv optuženika M.Ć. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 333. stavaka 1. i 3. Kaznenog zakona zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika M. Ć. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 333. stavaka 1. i 3. Kaznenog zakona“ zaključio da je nastupila zastara.

U završnim odredbama te presude na 24 tiskane stranice navodi se: „Budući da su sva navedena djela počinjena u razdoblju od lipnja do srpnja 2008. godine, odnosno u tijeku 2008. godine, to je, vodeći računa o kaznama propisanim za ta djela i zastarnim rokovima, očigledno da je zastara kaznenog progona nastupila prije donošenja ove presude. S obzirom na to da nastup zastare isključuje mogućnost kaznenog progona, na što sud, kada odlučuje o žalbama pazi po službenoj dužnosti, to je u povodu žalbi USKOK-a, optuženika M. Ć., optuženika J. G., optuženice J. Lj., optuženika B. K., optuženice D. M. T., optuženika S. V., optuženika I. P., optuženika V. O., optuženice A. M., optuženika D. S. i optuženice A. Nj., a po službenoj dužnosti, trebalo preinačiti prvostupanjsku presudu, kako u njezinom osuđujućem dijelu, tako i u oslobađajućem i odbiti optužbu protiv prethodno navedenih optuženika za navedena kaznena djela, kako je to, na temelju članka 486. stavka 1. ZKP/08-19, učinjeno u točki III. izreke ove presude i rješenja“.

I u ovoj presudi o zastari na Vrhovnom sudu kao i u presudi vezanoj za aferu ‘’Vrtovi sunca’’ iz Dubrovnika sve troškove sudskih postupaka opet će snositi Republika Hrvatska. Bit će podmireni iz proračuna. I u ovoj se presudi zaključuje da „u odnosu na koje se optuženike, uslijed odluke pod I. izreke za djela navedena u toj točki izreke postupak i dalje vodi, troškovi postupka za djela za koja je odbijena optužba, u smislu članka 148. stavka 2. ZKP/08-19, padaju na teret proračuna samo ako se mogu izdvojiti iz ukupnih troškova“.

Zastare sudskih predmeta obilježile su ne samo bivšeg predsjednika Kaznenog odjela Damira Kosa, nego i bivšeg predsjednika europskog odjela Vrhovnog suda Marina Mrčelu koji je od srpnja do izbora Radovana Dobronića sredinom listopada prošle godine bio i vršitelj dužnosti predsjednika Vrhovnog nakon isteka mandata Đuri Sessi.