Zapušten i zaboravljen kiosk na uglu Klaićeve ulice i Trga Republike Hrvatske uskoro bi trebao dobiti novu namjenu kao mali izložbeni prostor i, želja je ravnateljice Muzeja grada Zagreba Aleksandre Berberih Slane, postati nova omiljena gradska točka susreta građana.

Više od stotinu godina star objekt na toj je lokaciji najprije služio kao tramvajska stanica, u vrijeme dok su tramvaje još vukli konji, a kasnije imao razne namjene, među ostalim, tamo su se mogli kupiti hamburger, piće, novine.

Muzej grada Zagreba upravlja kioskom nakon što je preuzeo ključeve od bivših vlasnika, iNovina, a poticaj da se prime novog projekta bili su slični, uspješni projekti u inozemstvu i želja da se muzej približi lokalnoj zajednici.

Došavši na čelno mjesto Muzeja prije godinu dana Aleksandra Berberih Slana pri izradi nove strategije kolegama je predočila primjere suradnje s lokalnom zajednicom Muzeja narodnog oslobođenja Maribor, u kojemu je ranije bila ravnateljica.

Naime, Grad Maribor je 2017. želio prodati stari kiosk koji je dio starog mosta preko rijeke Drave, no građani su se pobunili, zatražili da kiosk ostane u gradskom vlasništvu i dobije kulturni sadržaj. Grad je popustio, a upravljanje je preuzeo njezin muzej.

Kiosk je tada postao ‘muzej za jednog’ s kustosom koji je pripovjedač, informator, sakupljač sjećanja i poveznica između Muzeja i lokalne zajednice, a zbog uspjeha pod upravljanje je uzeo još jedan kiosk u gradskom parku.

“Nakon te priče o dva kioska i aktiviranju lokalne zajednice kolege su spomenuli da postoji kiosk na početku Klaićeve i izrazili želju da to napravimo i u Zagrebu. Bio je to početak nove priče”, rekla je Berberih Slana za Hinu.

Najvećom vrijednošću projekta smatra što se, u reakcijama ljudi koji im se s prijedlozima za novu namjenu kioska javljaju na Facebooku, vidi kako se oni vežu uz mjesta koja nose uspomene mnogih generacija.

Berberih Slana smatra da odluke o tome što je baština jedne zajednice ne mogu biti samo u rukama stručnjaka, pa i predstavnici zajednice imaju pravo odrediti što je njima važno, što žele da se očuva za budućnost.

“Ako je baština jednog kioska važna za stanovnike grada, to se mora poštovati, te male zgrade čuvaju uspomene, dio su naših života, a prečesto ih se zaboravlja”, dodala je.

Strategija kioska odredit će se dok se kiosk obnavlja, a prva je ideja da to bude pop-up muzej, izložbeni prostor, informacijska točka i eventualno suvenirnica.

“Kao što smo napisali na Facebooku, zanimaju nas i ideje građana, pa ih još uvijek skupljamo, a odaziv je nevjerojatan. Svakako želimo da postane omiljena točka susreta građana i posjeta stranaca”, napomenula je.

S obzirom na to da je taj kiosk povijesna urbana oprema i dio grada već 100 godina u njemu želimo, rekla je ravnateljica, prikazivati grad kakav je nekada bio, sentimentalno se prisjećati prošlosti, ali i hrabro komentirati, konstruktivno kritizirati i pratiti suvremenost našeg grada.

Mnogi su gradovi na sličan način već revitalizirali neobične prostore, a jedan od poznatijih primjera su crvene telefonske govornice u Engleskoj koje su postale galerije, knjižnice, čak i diskoteka za jednog.

Muzej grada Zagreba sada se savjetuje s Gradskim uredom za zaštitu kulturne baštine, jer kiosk treba obnoviti, dobiti nove pločice, obojati ga u originalnu tamnozelenu boju, očistiti od grafita. Prikupljaju se ponude i traže dodatni izvori financiranja.

Još ne zna kada bi kiosk mogao biti otvoren, no zna se da će prva izložba biti posvećena kiosku, njegovoj prošlosti i uspomenama koje ljude vežu za njega.

Na sastanku u Turističkoj zajednici grada Zagreba saznali su da postoji još jedan sličan kiosk, na zagrebačkoj Zvijezdi, no tek se treba vidjeti što će biti s njime.

“Polako, imamo puno posla i puno lokacija na kojima radimo s ograničenim sredstvima,  problema s posljedicama potresa u našim vanjskim zbirkama”, ustvrdila je Slana.

O proteklih skoro godinu dana na novoj poziciji Berberih Slana kaže da je jako zadovoljna, jer muzej ima mnogo potencijala, kolege su ju odlično prihvatili, puni su planova i želja, pa vjeruje da će ih s upornošću sve uspjeti realizirati.

“Iako se zagrebački muzej dosta razlikuje od muzeja u Mariboru, moj je posao ipak sličan. Komunikacija, povezivanje, energija, ideje, koordinacija, a tome dodajmo još puno hrabrosti i malo ludosti te previše papirologije”, rekla je.

Najavila je da će Muzej ove godine otvoriti nekoliko izložbi, od kojih su veće Zagrebačka filharmonija, Tvornica kofera Sljeme, virtualna izložba o prvom ravnatelju MGZ-a, izložba radova Cate Dujšin Ribar.

“Krenuli smo s osuvremenjivanjem stalnog postava i još više smo otvorili vrata suradnji”, dodala je.

Muzej je preuzeo Zbirku hrvatskih slikarica iz 19. stoljeća, planira se niz projekata za njenu popularizaciju i otvaranje pitanja o položaju i pravu žena u suvremenom društvu i prošlosti.

Pripremaju se i prve rođendaonice, ove godine kreće i novi program Muzejska noćna avantura, a bit će tu mjesta i za glazbu, nastupe Lada, Zagrebačkog kvarteta, Filharmonije, adventske koncert.

“Imamo jako puno ideja i premalo vremena”, zaključila je ravnateljica.