Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) pozdravlja namjeru ministra zdravlja Milana Kujundžića da u idućih godinu dana zaposli 200 novih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, upozoravajući da trenutno u sustavu nedostaje 400 doktora obiteljske medicine, a prosječna dob onih koji rade je 51 godina života.

“Zapošljavanje novih liječnika je nužnos obzirom da, po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u primarnoj nedostaje 400 doktora. Novi liječnici smanjit će pritisak na timove i broj osiguranika po jednom timu, te omogućiti da se više posvetimo pacijentima i kvaliteti rada”, rekla je Hini članica Izvršnog odbora KoHOM-a Ines Balint.

Kujundžić je nedavno najavio uvođenje 200 novih timova u primarnu zaštitu, kako bi se podigla kvaliteta liječenja, a liječnici imali više vremena posvetiti se pacijentima i manje ih slati u bolnice. Ocijenio je kako će zapošljavanje 200 novih liječnika u tom smislu predstavljati uštedu za sustav.

U Hrvatskoj danas radi 2340 liječnika obiteljske medicine a, po podacima KoHOM-a, svaki od njih prosječno dnevno obavi 25 do 30 pregleda, odnosno ukupno 60 do 80 različitih postupaka vezanih uz potrebe pacijenata. U ruralnim sredinama ta je opterećenost još veća jer se broj osiguranika o kojima skrbi jedan liječnik penje i na 2500, kaže Balint.

KoHOM od Kujundžića traži i administrativno rasterećenje liječnika i medicinskih sestara, jer veliko administriranje u ambulantama dodatno utječe na kvalitetu rada s pacijentima.

Obiteljski liječnici već duže vrijeme upozoravaju da toj djelatnosti prijeti devastacija, kako zbog prirodnog odljeva liječnika tako i zbog nedostatnog raspisivanja specijalizacija iz obiteljske medicine. Zbog toga je nužno zapošljavanje mladih doktora koji će svoju budućnost vidjeti u obiteljskoj medicini.

“Moralo bi se poduzeti sve što je moguće da se mladim kolegama osiguraju uvjeti rada kako bi željeli ostati u obiteljskoj medicini”, kaže Balint.

U KoHOM-u smatraju da mlade liječnike treba zaposliti odmah nakon fakulteta i prvo im omogućiti rad uz mentora kako bi se upoznali s načinom rada i pacijentima, a potom ih slati na specijalizaciju.

“Sada imao situaciju da mladi bježe jer su bez ikakve pripreme gurnuti u praksu, a moraju skrbiti o velikom broju pacijenata, te pritom često rade na zamjenama i vode dvostruke ambulante”, upozorava Balint.