Nacional je došao u posjed ugovora o poslovnoj suradnji koji je u ožujku ove godine u potpunoj tajnosti sklopljen između Brodarskog instituta, državne tvrtke koja je u likvidaciji, i također državne tvrtke Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, a za koji zaposlenici Instituta tvrde da je potpisan s namjerom uništenja Brodarskog instituta. Naime, u ožujku ove godine odvjetnik Tomislav Orehovec, kojega je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) imenovao za likvidatora BI-a, i direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod Ruđer Friganović potpisali su Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, prema kojem je HB-Jadranbrod preuzeo 13 radnika BI-a i dobio na korištenje Laboratorij za hidrodinamička ispitivanja kao najvrjedniji dio opreme Instituta. S time bi trebao obavljati poslove koje je do sada obavljao Brodarski institut, a dobit ostvarenu naplatom pruženih usluga dijelile bi dvije ugovorne strane. Ugovor, koji nigdje nije objavljen, na prvi pogled nije sporan, no kada se malo pažljivije iščitaju odredbe navedene u dokumentu, postaje jasnije da svi troškovi – odnosno fiksni i varijabilni režijski troškovi i troškovi održavanja opreme koji su iznimno visoki te troškovi amortizacije i nabave materijala – ostaju na teret BI-a, dok HB-Jadranbrod preuzima na sebe podmirenje troškova plaća za 13 radnika. Uz to, prema Ugovoru, ako prihodi koje ostvari HB-Jadranbrod ne budu dostatni za podmirenje plaća radnika, razlika troškova bit će prefakturirana na teret Brodarskog instituta.

Ravnatelj HB-Jadranbroda Ruđer Friganović potpuno je ignorirao Nacionalov upit o detaljima tajnog ugovora koji je apsolutno nepovoljan za Brodarski institut. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Ugovor između Brodarskog instituta i HB-Jadranbroda temelji se na činjenici da je u prosincu prošle godine pokrenut postupak likvidacije BI-a te da BI „može ulaziti u nove poslove isključivo u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, što značajno otežava mogućnost obavljanja osnovnih djelatnosti Instituta“. U Ugovoru se nadalje navodi da su međusobna suradnja, prava i obaveze ugovoreni tako da je Brodarski institut dužan osigurati svu infrastrukturu i opremu, koja je i dalje u njihovu vlasništvu bez obzira na otvoreni postupak likvidacije, dok će HB-Jadranbrod „ispuniti ostale potrebne uvjete za obavljanje djelatnosti“, a dobit od ostvarenih poslova će se dijeliti. Isti Ugovor određuje da je obaveza BI-a HB-Jadranbrodu staviti na raspolaganje svu infrastrukturu i opremu, „snositi troškove redovnog održavanja infrastrukture i opreme kako bi ona bila podobna za obavljanje djelatnosti“, osigurati dovoljan broj radnika za nesmetano obavljanje djelatnosti i podmirivati sve režijske troškove nužne za korištenje opreme i ostale infrastrukture. U članku 4. Ugovora navodi se i da će HB-Jadranbrod prema klijentima nastupati samostalno, kao pravna osoba koja pruža usluge, te će „izdavati ponude i sklapati pravne poslove“, a „svi prihodi od obavljanja djelatnosti bit će fakturirani i naplaćivani od strane HBJ-a“. No kako u opisu poslova HB Jadranbroda nema djelatnosti kakvima se bavi Brodarski institut – HB-Jadranbrod osnovan je kao državna tvrtka čiji je isključivi zadatak koordinacija nastupa hrvatske brodogradnje i proizvođača brodske opreme na međunarodnom tržištu – HB-Jadranbrod je u Sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu trebao izvršiti dopunu djelatnosti kako bi stekao ovlasti za obavljanje navedene djelatnosti.

Igor Tripković, bivši direktor Brodarskog instituta, u nekoliko navrata je i putem Nacionala upozoravao na to da je hrvatska Vlada odbila ponudu slovačke tvrtke SE Constructions za spas BI-a. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Dobit se, prema istom Ugovoru, dijeli tako da se prvo podmiruju svi režijski troškovi, troškovi materijala i plaća za radnike, ali i eventualni raniji troškovi iz prethodnih mjeseci, a preostala dobit se dijeli na jednake dijelove. No već sljedeći stavak ukazuje na suspektnu pozadinu ugovora.

Taj članak kaže sljedeće: „Ukoliko prihodi ostvareni obavljanjem Djelatnosti nisu dovoljni za pokrivanje troškova navedenih u čl.5.1. ovoga Ugovora, navedene troškove predujmljuje Brodarski institut. Za nepodmirene troškove u obračunskom mjesecu plaćene od strane HB-Jadrabroda, HBJ će Brodarskom institutu ispostaviti račun s posljednjim danom u tekućem mjesecu za posljednji mjesec. Istekom ili prestankom ovog Ugovora na bilo koji drugi način svi nepodmireni troškovi padaju na teret Brodarskog instituta.“ Također se navodi da se Ugovor sklapa na određeno vrijeme, odnosno „do trenutka unovčenja infrastrukture i opreme (BI-a, op.N.) u svrhu provedbe likvidacije“.

Uputili smo stoga Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) i njegovom ravnatelju Milanu Plećašu zahtjev za komentar odredbi ugovora i pojašnjenje detalja vezanih uz podmirivanje troškova poslovanja i podjele dobiti, a sličan smo zahtjev uputili i HB-Jadranbrodu i njegovom direktoru Ruđeru Friganoviću. No nijedna od tih institucija nije našla za shodno pojasniti detalje ugovora. Ravnatelj HB-Jadranbroda Ruđer Friganović potpuno je ignorirao naš e-mail, a iz CERP-a je stigao tek kratak odgovor da se „za sve pojedinosti obratimo direktno Brodarskom institutu“. To smo i učinili, pa je od likvidatora BI-a, odvjetnika Tomislava Orehovca, stigao odgovor u kojem se objašnjava da je „prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima likvidator dužan završiti započete poslove, a nove može preuzeti samo ako su potrebni za provođenje likvidacije društva”, pa je prema toj obvezi on kao likvidator inicirao sklapanje spomenutog ugovora. “Kako je bilo upita za sklapanjem novih poslova koji nisu vezani uz likvidaciju društva (npr. Jadroplov d.d.), predmetni ugovor je sklopljen na inicijativu likvidatora, a sve kako bi se mogli preuzeti i završiti novi poslovi (npr. ispitivanja vezana uz izgradnju tzv. “zelenih” trajekata, za koja je istaknuto da su od strateške važnosti)”, stoji u objašnjenju Orehovca te se dodaje kako radnici Brodarskog instituta nisu “preuzeti”, nego su na vlastito traženje u BI-u dobili poslovno uvjetovani otkaz te sklopili nove ugovore o radu s HB-Jadranbrodom.

HB-Jadranbrod je u Sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu trebao izvršiti dopunu djelatnosti kako bi stekao ovlasti za obavljanje poslova navedenih u tajnom ugovoru s brodarskim institutom. FOTO: Screenshot

“Trošak navedenih radnika, da su ostali zaposleni u BI-u, snosio bi ionako BI, kao i režijske troškove, tako da time nisu nastali nikakvi novi troškovi za BI niti je BI-u nanesena šteta”, tvrdi u svojem odgovoru Orehovec. Dapače, u slučaju ostvarenja prihoda većih od troškova, tvrdi Orehovec, moguće je i ostvarenje dobiti, koje ne bi bilo da poslovi nisu sklopljeni uslijed obvezujuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima koja brani sklapanje novih poslova. Orehovec dalje navodi da je HB-Jadranbrod, prema ugovoru, nadležan za traženje i sklapanje novih poslova za BI.

“No navedeni poslovi su neznatnog obujma u odnosu na cjelokupne troškove BI-a (prihod iz djelatnosti od samo 1,5 milijuna kuna godišnje), tako da poslovanje BI-a temeljem navedenih prihoda nije održivo (godišnji gubitak 5-10 milijuna kuna). Kako je cilj trgovačkog društva ostvarenje dobiti (koju je poslovanjem BI-a nemoguće ostvariti), likvidacija društva predstavlja razumnu odluku”, tumači dalje Orehovec i tvrdi da ne postoji poslovni plan za Brodarski institut budući da je on u likvidaciji, već se likvidacija provodi sukladno odredbama ZTD-a.

Dio Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, prema kojem je HB-Jadranbrod preuzeo 13 radnika BI-a i dobio na korištenje najvrjedniji laboratorij. FOTO: Nacional

No izvor vrlo blizak Brodarskom institutu ne slaže se s tvrdnjama likvidatora o utemeljenosti sklapanja ugovora između Brodarskog instituta i HB-Jadranbroda. “Ovaj ugovor iznimno je štetan za Brodarski institut i vrlo očito i jasno upućuje na samovolju, lakomislenost i svjesno uništavanje Instituta koje je počelo još krajem prošle godine i bez pardona se provodi i dalje”, tvrdi Nacionalov izvor i podsjeća da je ravnatelj CERP-a Milan Plećaš u intervjuu Poslovnom dnevniku, krajem prosinca prošle godine, izjavio da Brodarski institut nema osnovu za nastavak poslovanja jer nema ugovorenih poslova niti ima osnovu za dobivanje novih te je time opravdao likvidaciju.

“Ako je to točno, netko bi trebao odgovoriti na pitanje zbog čega je onda na Institut svaljen sav teret podmirivanja svih troškova, pa i eventualnih gubitaka, odnosno razlike između prihoda i troška plaća? Ovako se možemo samo nadati da će HB-Jadranbrod ostvariti prihode veće od troškova plaća i ostvariti dobit koja bi se onda, temeljem ugovora, dijelila između Jadranbroda i Instituta. Poznavajući tržišne mogućnosti, vrlo je nerealno očekivati kako će HB-Jadranbrod ostvariti tolike prihode da podmiri plaće radnika te da se iz polovine ostvarene dobiti (koliko bi prema Sporazumu trebalo propasti BI-u ako se dobit uopće ostvari) podmire visoki troškovi održavanja ‘bazena’ u Institutu. Prema svemu navedenom, očito je da je navedeni ugovor svjesno potpisan na štetu BI-a”, zaključio je Nacionalov izvor.

‘Ne postoji poslovni plan za Brodarski institut jer je on u likvidaciji’, za Nacional je izjavio Tomislav Orehovec, likvidator BI-a

Nacional je tijekom prošle godine u više navrata pisao o problemima Brodarskog instituta i pokušajima slovačke tvrtke SE Constructions da preuzme Institut kao strateški partner. Slovaci su izradili i plan restrukturiranja Instituta i prijedlog nastavka poslovanja uz proširenje djelatnosti, no CERP je u nekoliko navrata te planove odbijao da bi početkom prosinca prošle godine javnost iznenadila odluka Vlade da Brodarskom institutu odobri vlasnički zajam od 60 milijuna kuna kojim su trebali biti podmireni svi vjerovnici, te proglašenje postupka likvidacije koja je također sama po sebi bila sporna. Naime, kako je sredinom prosinca prošle godine pisao Nacional, ravnatelj CERP-a Plećaš je, suprotno odluci Vlade o stvaranju uvjeta za provođenje likvidacijskog postupka nad Brodarskim institutom, odluku o likvidaciji i imenovanju odvjetnika Tomislava Orehovca kao likvidatora donio prije nego što su isplaćeni svi vjerovnici kojima je Institut bio dužan. Prema ekskluzivnoj informaciji do koje je Nacional tada došao iz neslužbenih izvora bliskih Brodarskom institutu, Plećaš je odluku o likvidaciji Brodarskog instituta donio 7. prosinca, u trenutku kada je tek oko 15 posto svih dugovanja prema vjerovnicima isplaćeno iz prve tranše vlasničkog zajma od 60 milijuna kuna koji je Vlada odobrila 4. studenoga Odlukom o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta za provođenje postupka likvidacije Brodarskog instituta.

Time su prekršene odredbe Vlade iznesene u spomenutoj Odluci, u kojoj jasno stoji nalog Upravi Brodarskog instituta da nakon sklapanja Sporazuma o vlasničkom zajmu i njegovoj isplati, „bez odlaganja izvrši plaćanje navedenih obveza Društva (Instituta) te da o podmirenim dugovanjima u roku od tri dana izvijesti Centar (CERP) kao zakonskog zastupnika koji ujedno čini i Skupštinu Društva“. CERP je potom, „najkasnije u roku od pet dana od dostave dokaza Centru o podmirenju navedenih vjerovnika“, trebao donijeti odluku o prestanku rada Društva i imenovanju likvidatora. No Plećaš je odluku o likvidaciji donio već 7. prosinca iako je bio svjestan da je do tog trenutka podmiren tek manji dio vjerovnika. Jedan od razloga takvoj žurbi, ispostavilo se naknadno, bio je interes ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića koji je bacio oko na atraktivne nekretnine Brodarskog instituta. Dokumenti koji su Nacionalu dostavljeni svjedoče o pokušajima MUP-a da useljavanjem Civilne zaštite netom nakon zagrebačkog potresa, u ožujku 2020. godine, a potom i suspektnim pokušajima preuzimanja dviju zgrada ukupne površine više od 6600 četvornih metara u vlasništvu Brodarskog instituta, preuzme njegove vrijedne nekretnine. U tom je poslu Božinović, kako je tada potvrđeno Nacionalu, imao i pomoć i podršku bivšeg ministra državne imovine, a danas obrane Marija Banožića, koji je protuzakonitom odlukom o „ustupanju“ spomenutih nekretnina, iako na nju nije imao pravo, nastojao olakšati postupak preuzimanja.