Hrvatski potrošači traže načine uštede zbog rastućih cijena namirnica, često birajući jeftinije robne marke i prodavače koji nude bolje cijene. Ipak, čak 24 posto potrošača u Hrvatskoj ne odustaje od kupovine lokalnih proizvoda, a u ovoj godini najviše štede na tri kategorije proizvoda – grickalicama i slatkišima, alkoholu i bezalkoholnim pićima. Kada su neke namirnice na sniženju, sve dobne skupine ih rado kupuju u većim količinama, a u slučaju daljnjeg povećanja cijena, pripadnici baby boom generacije spremniji su kupiti manju količinu proizvoda. Sve navedeno samo su neki od zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom “Stanje trgovine namirnicama u središnjoj Europi 2023. godine” (State of Grocery in Central Europe 2023) čiji se rezultati temelje na odgovorima 4500 ispitanika iz pet država središnje Europe (Češka, Hrvatska, Poljska, Rumunjska i Ukrajina).

Što se tiče lokacija, supermarketi su hrvatskim potrošačima omiljeno mjesto za kupovinu, ali dućani s popustima postaju sve popularniji. Ono po čemu Hrvatska zaostaje za središnjom Europom je navika kupovine namirnica online jer se čak 56 posto hrvatskih potrošača izjasnilo kako nikada nisu kupovali namirnice putem interneta.

U travnju je tvrtka McKinsey & Company provela sveobuhvatno istraživanje fokusirano na potrošačke trendove u središnjoj Europi, uključujući Hrvatsku, a rezultati nedvojbeno pokazuju kako potrošači ovog područja sve intenzivnije osjećaju pritisak cijena. U Hrvatskoj se to najviše očituje kroz preferenciju prema jeftinijim markama i proizvodima trgovačkih lanaca. Naime, 60 posto ispitanika preferira ove proizvode, dok 58 posto bira trgovce s povoljnijim cijenama. Gledajući buduće trendove, hrvatski potrošači se izjašnjavaju kako većinom planiraju kupovati trgovačke marke proizvoda što ne čudi ukoliko uzmemo u obzir kako je istraživanje pokazalo percepciju o jednakoj kvaliteti i vrijednosti tih proizvoda u odnosu na poznatije brendove. Kako bi dodatno uštedjeli, 25 posto anketiranih hrvatskih potrošača kupovat će manje količine namirnica što je trend koji je i dalje ispod prosjeka središnje Europe od 33 posto.

“COVID-19 pandemija potaknula je mnoge da pronađu alternative svojim omiljenim proizvodima, često birajući upravo trgovačke marke te su ih nastavili koristiti i nakon pandemije. Očekujemo kako će ovaj trend trajati zbog dvije glavne prednosti takvih namirnica, a to su dostupnost i pristupačnost. Ipak, potencijalni uspjeh trgovačkih marki ovisit će o percepciji potrošača o njima kao proizvodima koji su usporedive ili bolje kvalitete od proizvoda poznatih marki“, izjavio je Marcin Nowakowski, jedan od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevom uredu u Poljskoj.

Supermarketi su trenutno najpopularniji

U Hrvatskoj, supermarketi su trenutno uvjerljivo najpopularnije mjesto za kupovinu namirnica što je izjavilo 72 posto ispitanika, a preko 60 posto ispitanika namirnice kupuje u diskontnim dućanima. Potrošači su u najvećoj mjeri izjavili kako u idućih 12 mjeseci planiraju nastaviti kupovati upravo u diskontima dok je interes za ostale oblike prodajnih mjesta u padu. Najveća promjena u sljedećem razdoblju bit će vidljiva u trgovinama koje ne proizvode otpad (zero waste) i malim trgovačkim lancima jer je istraživanje pokazalo da te lokacije najviše gube na popularnosti kod potrošača.

Novo istraživanje Eurobarometra: Hrvate najviše brine rast cijena, snažno podržavaju euro

Podrška lokalnim proizvođačima i poljoprivrednicima je i dalje snažna

Hrvatska se u usporedbi s potrošačima u središnjoj, ali i zapadnoj Europi izdvaja po snažnoj podršci lokalnim proizvođačima – 24 posto ispitanika izjavilo je da ima namjeru kupovati proizvode koje na tržište stavljaju lokalni proizvođači i poljoprivrednici. Za usporedbu, prosjek podrške lokalnim proizvodima u središnjoj Europi iznosi 21 posto, a u zapadnoj Europi samo 15 posto. Ono što je zanimljivo, u Hrvatskoj se to odnosi podjednako na kućanstva s nižim i višim prihodima.

Hrvatski potrošači su najspremniji štedjeti na grickalicama, alkoholu i bezalkoholnim pićima

Istraživanje je pokazalo kako su hrvatski građani spremniji odreći se određenih kategorija proizvoda poput grickalica i slatkiša (55 posto ispitanika), bezalkoholnih pića (49 posto ispitanika) te alkohola (45 posto ispitanika) dok su najmanje spremni odreći se svježeg voća i povrća, mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda te svježeg mesa, ribe i peradi. Ako uspoređujemo međugeneracijske stavove prema impulzivnoj kupovini, možemo vidjeti kako su mlađi potrošači (milenijalci i generacija Z) manje spremni odreći se spomenutih namirnica poput grickalica od primjerice pripadnika generacije X. S druge strane, stariji potrošači, a posebice pripadnici generacije X, predvodnici su u prelasku jeftinijim trgovcima te korištenju jeftinijih robnih marki samih trgovina i trgovačkih lanaca. U slučaju daljnjeg povećanja cijena, baby boom generacija spremnija je kupovati manju količinu proizvoda te u većoj mjeri od ostalih dobnih skupina smanjiti broj kupljenih proizvoda.

Generacija Z predvodi trend kupovine preko interneta

Hrvatska zaostaje u korištenju online kanala za kupovinu namirnica u odnosu na prosjek središnje Europe te je čak 56 posto hrvatskih potrošača izjavilo da nikada nisu kupovali namirnice preko interneta. Ovdje odskaču pripadnici generacije Z – njih 14 posto izjavilo je kako je počelo kupovati namirnice preko interneta za vrijeme COVID-19 pandemije te da su s tom navikom nastavili sve do danas. Glavni razlozi zbog kojih se potrošači odlučuju na online kupovinu su udobnost i ušteda vremena.

“Naše je istraživanje pokazalo da 61 posto potrošača u Hrvatskoj ove godine troši znatno veći dio svojih prihoda na prehrambene proizvode u usporedbi s prethodnom godinom. S obzirom na to da veliki dio svojih prihoda sada troše na namirnice, logično je očekivati kako će neke proizvode koje su do sada kupovali zamijeniti jeftinijim alternativama. Također, istraživanje je pokazalo kako je krajnje vrijeme da trgovci počnu uzimati u obzir pripadnike generacije Z i svoje poslovanje prilagode njihovim sve više rastućim online shopping navikama”, zaključio je Dino Komar, jedan od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevom uredu u Zagrebu.