Predmet oporezivanja

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac otkrio je konture novog paketa poreznih izmjena koji između ostalog uključuje uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće na odmor kao i uređivanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma.

Porez na nekretnine neće se plaćati na nekretninu u kojoj se živi i na nekretnine koje su dane u dugoročan najam. Dakle, predmet oporezivanja su sve nekretnine koje se ne koriste, a osposobljene su za stanovanje (imaju potrebnu infrastrukturu, primjerice spojene su na električnu mrežu ili vodoopskrbu, odnosno mogu biti useljive) te nekretnine koje su dane u kratkoročni najam.

Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine.

Svrha oporezivanja nekretnina

Prema riječima ministra Primorca, naglasak s oporezivanja rada prebacuje se na oporezivanje imovine. Vlada je početkom godine uvela porezne izmjene i povećana je autonomija jedinica lokalne samouprave u utvrđivanju poreza na kuće za odmor.

Nove izmjene uključuju i djelomične izmjene raspona u kojem se nekretnine mogu oporezivati, u vidu povećanja i gornje i donje granice (od 1 eura do 10 eura po metru četvornom), a njime će jedinice lokalne samouprave imati i obavezu uvođenja tog poreza, s obzirom na to da je do sada to bila samo opcija.

Statistika – realne brojke?

Prema iznesenim podacima Vlade RH, u Hrvatskoj ima 2,38 milijuna stanova, od kojih se 958.000, odnosno 40% ne koristi za stanovanje. Nadalje, izneseno je da je 595.000 stambenih jedinica prazno i da se prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede (HEP) čak 231.000 stambenih jedinica koristi za kratkoročni najam i nisu u funkciji stanovanja i jer ih se 115.000 koristi za obavljanje određene djelatnosti. Vlada je vjerojatno uzela u obzir gdje je razlika i o kojim se nekretninama radi – jesu li to naslijeđene nekretnine u ruralnim područjima i tko može i želi plaćati porez na njih te mogu li se takve nekretnine prodati i ima li uopće potražnje za njima.

Prema istraživanju HNB-a, tek nešto više od 20% kućanstava posjeduje više od jedne nekretnine, dok skoro 80% kućanstava posjeduje samo jednu nekretninu i to onu u kojoj žive. U cijeloj priči oko uvođenja poreza na nekretnine jedan zanimljiv podatak kaže da je najveći pojedinačni vlasnik nekretnina u našoj zemlji država, javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave ili razne ustanove. Još jedan zanimljiv podatak jest da su umirovljenici najviše vlasnici nekretnina – njih čak 90% posjeduje nekretninu.

Željeni efekti oporezivanja nekretnina

Prema najavama Vlade RH, ideja uvođenja poreznih izmjena je izjednačavanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Također, cilj poreznih izmjena je povećati ponudu i smanjiti cijene najamnine i stanova. Za Vladu RH tu su mjere zemljišne, porezne, financijske i ekološke politike kako bi se u prvotnu funkciju stavile stambene jedinice koje to sada nisu.

Na kraju, treba napomenuti da su mnogi ekonomski analitičari dosta kritični prema najavljenim izmjenama, prvenstveno zbog sumnji da porezne izmjene ne sadrže elemente pragmatičnosti i razmjernosti. Razlog su postojeći zakoni kojima su obuhvaćene nekretnine, a to su porezi na promet nekretnina, komunalnu naknadu, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište i porez na kuće za odmor.