Osobe starije životne dobi često su žrtve zloupotreba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju zbog čega ostaju bez skrbi i krova nad glavom, a kao rješenje predlaže se registar ugovora o uzdržavanju, izjavila je u četvrtak zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

Starije osobe sklapaju ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, kada više ne mogu skrbiti same o sebi, pri čemu svoje povjerenje poklanjaju drugoj osobi, davatelju uzdržavanja. No, mnogi od njih ne razlikuju te dvije vrste ugovora, istaknuto je na raspravi u organizaciji Ureda Pučke pravobraniteljice.

Za razliku od ugovora o doživotnom uzdržavanju, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju do prijenosa imovine dolazi odmah nakon sklapanja ugovora.

Oko 63 posto osoba koje su potpisale takve ugovore nisu potražile nikakav pravni savjet, upozorila je Vlašić. Ako dođe do zlouporaba tih ugovora, stariji mogu izgubiti njegu i skrb, ali i krov nad glavom,

“Kako bi unaprijedili normativni okvir, osim obveznog savjetovanja za stranke koje sklapaju ugovor, predlažemo registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ne bi li saznali koliko takvih ugovora imamo te postoje li davatelji uzdržavanja koji su sklopili više takvih ugovora”, rekla je.

Broj ugovora koje davatelj uzdržavanja može sklopiti trenutno nije zakonski ograničen, što bi također trebalo promijeniti, smatra Vlašić.

Ukinuti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, imenovati pravobranitelja za starije osobe

Zakonom također nije regulirano tko sve može sastaviti ugovor o uzdržavanju, već je samo propisano da mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Tu se otvara prostor za prevenciju štetnih ugovora, kaže predsjednica Hrvatske javnobilježničke akademije Martina Dujmović.

“Kada javni bilježnici sastavljaju ugovore, sigurno će se barem dva puta sastati sa strankama, posavjetovati ih i nakon toga napisati ugovor, koji će potom pročitati strankama prije potpisivanja”, rekla je.

Ugovore o dosmrtnom uzdržavanju trebalo bi ukinuti, dok bi ugovori o doživotnom uzdržavanju trebali taksativno navesti nekretnine koje idu davatelju uzdržavanja nakon smrti uzdržavane osobe, istaknuo je član Savjeta Hrvatske stranke umirovljenika Nikša Raspopović.

“Svaki čovjek ima pravo prenijeti svoju imovinu kome god hoće i kad god hoće, putem darovnice ili kupoprodajnog ugovora. No, u slučaju ugovora o doživotnom uzdržavanju zakonski nasljednici ne znaju da je takav ugovor sklopljen sve do ostavinske rasprave na sudu”, upozorio je.

Raspopović također predlaže da se po uzoru na pravobranitelje za djecu, osobe s invaliditetom i ravnopravnost spolova imenuje i pravobranitelj za osobe starije životne dobi.