Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek u utorak je komentirala gospodarski rast u pandemijskim godinama, ali i ulazak Hrvatske u eurozonu.

Govoreći o gospodarstvu u kontekstu pandemije, kojoj se ni nakon dolaska cjepiva ne nazire kraj, Sandra Švaljek je rekla:

“Slični izazovi bili su pred nama 2021. Imali smo pozitivna očekivanja iako pandemija nije gotova. U gospodarskom smislu godina nas je pomalo iznenadila, bila je malo bolja od očekivanja zbog turizma, rastao je BDP, izvoz usluga, godinu ćemo završtii s rastom od oko 10,8 posto. Premda se čini da je bila dobra, bila je i kvrgava. Krajem prošle godine bilo je potvrđenih ukupno 210.000 slučajeva, a sad imamo 680.000 slučajeva u Hrvatskoj. Svi ovi slučajevi su naši oboljeli sugrađani i u takvim uvjetima je funkcioniralo gospodarstvo. Nije bilo lako. To se isto odnosi na 2022. Imamo neka pozitivna očekivanja ako smo prebrodili ovu godinu, očekujemo stopu rasta preko 4 posto, ali neizvjesnosti su veće nego ikad, imamo pojavu novog soja virusa, to će utjecati na gospodarstvo”.

Komentirala je strah od eventualnog novog lockdowna i koliko bi on mogao biti poguban za hrvatsko gospodarstvo.

“Možda bi se prije dvije godine reklo da hrvatsko gospodarstvo ne može preživjeti nijedan lockdown, ali opet je preživjelo. Treba vidjeti što nam je važnije. Između ljudskih života i gospodarskog života treba dati prednost ljudskim životima, ali ako se mogu malo popustiti mjere da gospodarstvo prodiše, to je isto dobra odluka. Odluke se moraju donositi u trenutku, teško je predviđati u ovakvim situacijama. Naše gospodarstvo je pokazalo prilično veliku otpornost, nije palo koliko smo strahovali, mislim da ćemo tako nastaviti i dalje”, rekla je Švaljek gostujući u programu N1 Televizije.

“Kad pogledate gospodarski rast u ovoj godini, mi smo se već vratili na razinu gospodarskih aktivnosti od 2019. i nadamo se da ćemo uloviti i trend iz tih predpandemijskih godina. Osim toga inflacija može utjecati na potrošnju. Ako se potrošnja obeshrabri pod utjecajem inflacije, to će utjecati na gospodarstvo”, dodala je.

“Inflacija preko 4 posto je ozbiljna”

O inflaciji i koliko ona zabrinjava Švaljek je rekla:

“Inflacija preko 4 posto je ozbiljna, ne može se ignorirati. Studeni je pokazao da su cijene rasle nešto više nego što se moglo predvidjeti. U nastavku godine, a osobito 2022. očekujemo da će na kretanje cijena utjecati tzv. bazni efekt, da će rast cijena biti niži iduće godine. Očekujemo da će u prosjeku godišnja stopa porasta cijena biti otprilike na razini 2021.

Izradili smo projekciju inflacije u dva scenarija. U baznom bi mogla iznositi 2,4 posto, ali ako se materijalizira najveći rizik, ako porastu cijene plina, to bi moglo dodati na inflaciju pola postotnog boda.”

Eurozona i rast plaća

Govoreći o ulasku u eurozonu naglasila je:

“Žalimo nekad za prošlošću, ali ono što dolazi, euro, donosi određene prednosti. Uvođenje eura je velika operacija, rade se intenzivne pripreme, polira zakon o uvođenju eura. Najviše smo zabrinuti za promjenu cijena, hoće li zamjena valute potaknuti neopravdano povećanje cijena. Primarni cilj je i zaštita potrošača prilikom uvođenja eura, to smo u sve ugradili.”

Dvojno prikazivanje cijena u trgovinama moglo bi početi već idućeg ljeta:

“Ako se u srpnju donese odluka o uvođenju eura, u osmom bismo mogli početi s dvojnim cijenama. Gospodarstvo se na to priprema, banke se pripremaju, sustavi se moraju pripremiti. Nema alternative uvođenju eura, prednosti su neusporedivo veće od nedostataka. Strukturne reforme se provode, ne treba poticati zabrinutost oko toga, to je ekonomski gledano vrlo pozitivan događaj”.

Dodajući o kvaliteti života rekla je:

“Ne može se reći da će plaće rasti zbog uvođenja eura, ali kad pogledamo zemlje koje su ga uvele, njihove su plaće rasle više od porasta cijena. Nema direktne veze između ulaska u eurozonu i rasta plaća, ali ima niz faktora koji će doprinijeti tome.”