Predsjednik i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernádi, bjegunac od hrvatskog pravosuđa pravomoćno osuđen zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, u manje od mjesec dana dao je čak dva intervjua hrvatskim medijima, a više dobro upućenih izvora bliskih i vrhu HDZ-a i Ini smatra da je Hernádi sam inicirao te intervjue i to s jednim jedinim ciljem – pritiska na premijera Andreja Plenkovića. Na Hernádijev intervju ponovo je službeno reagirala i Vlada. Glasnogovornik Vlade Marko Milić u službenim odgovorima na upit Nacionala osvrnuo se na tvrdnje Hernádija kako Hrvatska već 10 mjeseci MOL-u nije uplatila iznos određen arbitražom pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) rekavši da su ta sredstva osigurana u Državnom proračunu za 2023.

Na Hernádijeve tvrdnje da je „žalosno ponašanje JANAF-a koji je povisio u nebo naknade za isporuku nafte prema Mađarskoj“ kojima Hernádi apelira na „nedostatak solidarnosti“ koji „ne pomaže u poboljšanju suradnje naših zemalja“, Marko Milić je odgovorio da JANAF garantira sigurnost opskrbe svih rafinerija u vlasništvu MOL Grupe, i to 100 %, te da MOL Grupa ima jednak tretman kao i svi drugi korisnici usluga Jadranskog naftovoda.

Na pitanje u kojoj su fazi pregovori između Vlade i MOL-a koje, kako je najavljeno, treba voditi ministar Davor Filipović i u kojima se treba riješiti pitanje načina upravljanja Inom, koji će točno model Vlada zagovarati i na koji način Vlada namjerava „prisiliti“ Upravu MOL-a da odustane od nezakonito stečenih upravljačkih prava i modela koji provodi godinama, od predaje mita do danas, a budući da je Hernádi poručio da su oni „otvoreni za dobre savjete“, što implicira da im ministar Filipović i Vlada ne mogu ništa – osim dati savjet – Milić je u ime Vlade kratko poručio:

„Što se tiče korporativnog upravljanja, ono mora biti sukladno Zakonu o trgovačkim društvima te se u tom pogledu nastavljaju razgovori na razini ministarstva, novoimenovane uprave INA-e i MOL-a kao suvlasnika.“

Iz Vlade su poručili da se oko korporativnog modela upravljanja u Ini, koje mora biti sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, s MOL-om nastavljaju razgovori koje vodi ministar Davor Filipović. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Budući da Hernádi tvrdi da Vlada nikad nije predala službenu ponudu za otkup dionica Ine od MOL-a, Vlada je ponovila da su o tome razgovarali bivši ministar Tomislav Ćorić i Jozsef Molnar.

„Činjenica je da se Vlada i MOL nisu uspjeli dogovoriti o okviru realizacije mogućeg otkupa, na što je i tijekom razgovora upozoravao tadašnji ministar Ćorić, govoreći u više navrata da je preduvjet realizacije transakcije dogovor dviju strana o cijeni i uvjetima otkupa dionica. Zamjena je teza više od dvije godine kasnije navodno izjavljivati da Vlada nije dala ozbiljnu ili formalnu ponudu za otkup dionica, kad je upravo MOL taj koji, kako njegovi predstavnici sami izjavljuju, nema interesa i ne želi prodati svoj udio u INA-i“, poručili su iz Vlade.

Također su rekli da su“o vjerodostojnosti izjava takvih predstavnika MOL-a hrvatski sudovi pravomoćno rekli svoje mišljenje te se Vlada nema namjeru dalje upuštati u polemiku s njima, a imajući na umu potrebu da INA, kao stožerna hrvatska energetska kompanija, normalno i uspješno posluje“.

Hernádi je najprije 21. travnja dao intervju RTL-u, što je bio njegov prvi intervju za hrvatske medije u posljednjih devet godina. Potom je, nepunih mjesec dana kasnije, u subotu 20. svibnja, intervju dao i Večernjem listu, ponovo manipulirajući tezama da su arbitražni sudovi ustvrdili da nije bilo dokaza da je on dao mito Sanaderu. Nakon njegova prošlog intervjua, u kojem je poručio da bi vezano za plinsku aferu DORH i USKOK trebali istražiti tvrtke koje su sklapale ugovore o kupnji plina od Ine, aludirajući tako i na tvrtku Plinara Istočne Slavonije preko koje su se odvijale te transakcije, a koja je pod kontrolom vukovarsko-srijemskog HDZ-a, izvori bliski USKOK-u Nacionalu su potvrdili da bi DORH trebao poslati zamolnicu da se Hernádi ispita u Mađarskoj. Drugi Hernádijev intervju uslijedio je nepunih tjedan dana nakon što je Nacional objavio izjave visokih i upućenih izvora bliskih MOL-u da je glavni protagonist plinske afere Damir Škugor imao četiri tajna računa u Mađarskoj. No ovaj put Hernádi u intervjuu nije ni jednom riječju spomenuo plinsku aferu.

Šef MOL-a Zsolt Hernádi najprije je 21. travnja dao intervju RTL-u, što je bio njegov prvi intervju za hrvatske medije u posljednjih devet godina, a prošle subote i Večernjem listu. FOTO: BERNADETT SZABO/REUTERS/PIXSELL

Izvori bliski vrhu HDZ-a, kao i visoki izvori iz energetskog sektora, smatraju da nije ni trebao spomenuti tu aferu jer je jedini smisao Hernádijevih intervjua bilo prenošenje šifrirane poruke premijeru Andreju Plenkoviću, i to zbog ogromne nervoze koja u vrhu MOL-a vlada zbog megaplinske afere u kojoj je iz Ine – MOL-u pred nosom – opljačkano više od milijardu kuna, a u kojoj bi USKOK uskoro trebao podići optužnicu.

„Hernádi i Orbán drže Plenkovića u šaci jer oni jako dobro znaju kako je bila organizirana i kako se odvijala ta sporna trgovina plinom i to su mu željeli ponovno jasno poručiti. Niti su se ti poslovi mogli odvijati bez vrha MOL-a niti bez vrha HDZ-a“, smatra jedan od političkih izvora bliskih vrhu HDZ-a.

Više Nacionalovih izvora od početka te afere, koja je izbila uhićenjem tadašnjeg direktora trgovine plinom u Ini Damira Škugora krajem kolovoza prošle godine, upozoravalo je da se takvi poslovi nisu mogli odvijati bez znanja vrha MOL-a i njegovog menadžmenta u Ini.

Naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da je MOL u pat-poziciji i da ga upravo upravljačka prava nad Inom koja je preuzeo nakon što je Hernádi organizirao mito za Sanadera sada stavljaju u centar afere.

„Zar itko misli da se to moglo raditi bez Mađara? Hernádi se u intervjuu požalio kako su ‘mnogi hrvatski politički akteri, zadnje upravo ministar Filipović, kritizirali upravljanje Inom’. Moj odgovor na to je – kako ne bi kritizirali model koji u potpunosti iz odlučivanja i kontrole poslovanja izbacuje drugog najvećeg dioničara, hrvatsku državu?! Koliko je taj njihov model korporativnog upravljanja i kontrole dobar i funkcionalan pokazao je slučaj Škugor. Krađa i izvlačenje preko milijardu kuna iz Ine na prodaji prirodnog plina zbog kojeg je smijenjena cjelokupna uprava Ine. Vjerojatno će se uskoro saznati istina o tome zašto je MOL promptno smijenio svoje članove Uprave i svoga direktora sektora plina“, ističe Umićević.

Jedan od izvora dobro upućenih u odnose Ine i MOL-a smatra da je vodstvu MOL-a sada najvažnije da se plinska afera ni na koji način ne povezuje s njima te da su zato ne samo iz Ine nego i iz MOL-a otišli glavni ljudi, koji su u vrijeme afere bili na ključnim pozicijama u Ini, prvenstveno bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, ali i bivši direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini, Mađar György Patkó, koji je bio izravno nadređen Škugoru. Kao što je Nacional otkrio u prošlom broju, György Patkó iz MOL-a je otišao u slovenski Petrol, čija je Služba korporativnih komunikacija to i službeno potvrdila: „György Patkó kao izvršni direktor preuzeo je vođenje područja Nabava i trgovina gorivima i energentima u grupi Petrol.“

Nacional je otkrio da su iz MOL-a morali otići glavni ljudi koji su u vrijeme plinske afere bili na ključnim pozicijama u Ini, bivši šef Uprave Ine Sándor Fasimon, ali i bivši škugorov šef György Patkó. FOTO: Nacional

Neki od izvora koji su Nacionalu također potvrdili tu informaciju smatraju da je Patkó u Petrol imenovan u dogovoru s vrhom MOL-a te da se „MOL ne odriče svojih ljudi“. To potvrđuje i slučaj Sándora Fasimona, koji je pak dobio poziciju u MET Grupi. MET Grupa (MOL Energy Trade Group) je u suvlasništvu ljudi iz vrha MOL-a, a sjedište tvrtke je u Švicarskoj.

Međutim, u ovom je slučaju ključno, smatra visoki izvor iz naftnog sektora, da se imena Patkó i Fasimon više ne vezuju izravno za MOL. Taj izvor ovako opisuje politiku MOL-a:

„MOL uvijek ima isti modus operandi. Kao prvo, njihovi vodeći ljudi u Ini primaju plaću u MOL-u, a od Ine samo naknadu. U trenutku kad moraju otići iz Ine, oni ih maknu iz Ine, povuku na dva-tri mjeseca u MOL, a onda moraju otići iz MOL-a. No nitko od njih ne ostane nezbrinut, svima nađu neke pozicije. Ono što je ovdje sada za njih posebno osjetljivo je plinska afera. Ako Patkó i Fasimon nisu umiješani, zašto su ih micali iz Ine pa sada i iz MOL-a? Ako nisu upetljani, mogli su ih ostaviti u svom sustavu. Međutim, oni to ne žele jer se boje suda. Kad Škugor počne pričati na sudu i zatraži da ova dvojica dođu svjedočiti, oni bi tada došli svjedočiti kao zaposlenici MOL-a. A MOL ne želi dopustiti da se njihova imena više vežu za MOL jer bi im to bila velika reputacijska šteta. Zato su morali van iz firme, ali nisu ostali na cesti, već su dobro zbrinuti.“

Taj izvor ističe da se vrh MOL-a i u prošlosti tako rješavao svojih bivših ljudi, svjedoka različitih događanja u Ini. Među njima su bivši predsjednik Uprave Ine László Geszti, bivši izvršni direktor za Rafinerije i marketing i bivši glavni savjetnik Zsolta Hernádija Zalan Bacs, bivši član Uprave Ine Attila Holoda i još neki nekad visokopozicionirani ljudi u Ini. Neki od njih rade s MOL-om i kao vanjski konzultanti, ali nemaju više izravan pristup.

Za vrh MOL-a takvi su ljudi, kao i Patkó i Fasimon, izgleda neugodni svjedoci koje treba neutralizirati.

UMIĆEVIĆ: ‘Laž je da je MOL u Inu ulagao vlastita sredstva, MOL kao dioničar u Inu nije uložio ni centa, novac je uložila Ina iz poslovanja’