Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac ustvrdila je u ponedjeljak da je vrlo zadovoljna postignutim u 2017. godini, no da je s druge strane, s obzirom na to gdje smo mogli danas biti kada su u pitanju europski fondovi, iznimno nezadovoljna.

Odgovarajući na pitanje novinara na predstavljanju rezultata rada Ministarstva u prošloj godini, Žalac je kazala da je iznimno zadovoljna brojkama u 2017, godini, no napomenuvši da “sada moramo trčećim korakom sustizati druge zemlje članice s obzirom što su tri prethodne godine, od 2014. do 2016., značile u propuštanju prilika”.

Za lošije rezultate u prošlosti krivi SDP-ovu Vladu, koja je, kako je rekla, kasnila s donošenjem novih operativnih programa.

Kako je navela na konferenciji za medije, uz alokaciju od 10,7 milijardi eura, koliko je dodijeljeno Hrvatskoj u financijskoj perspektivi 2014.-2020., tijekom 2017. godine u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) objavljen je 141 natječaj ukupne vrijednosti 2,8 milijardi eura.

Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 5,6 milijardi eura, što čini 52 posto ukupne alokacije, čime je u protekloj godini objavljeno natječaja u vrijednosti istoj kao u protekle tri godine, odnosno od 2014. do 2016. godine.

Pritom je operativni program Konkurentnost i kohezija porastao u najvećoj mjeri, 482 posto.

Kada je riječ o vrijednosti ugovorenih projekata prijavljenih na natječaje, ona je porasla s 985 milijuna eura od kraja listopada 2016. na 3,7 milijardi eura, što je rast od 277 posto tijekom 2017. u odnosu na tri prethodne godine. Time je ugovoreno 35 posto od ukupne alokacije, a korisnicima je u 2017. godini isplaćeno 639 milijuna eura za provedene aktivnosti u okviru ugovorenih projekata, što je porast od 221 posto u odnosu na prethodne tri godine kada je ukupno bilo isplaćeno svega 288 milijuna eura.

Kako je napomenula Žalac, aktualna Vlada je zatekla tek devet posto ugovorenosti sredstava.

Kao ključan podatak za praćenje provedbe ESI fondova Žalac je istaknula vrijednost ovjerenih sredstava, koja su dosegnula 800 milijuna eura, odnosno 7,5 posto ukupne alokacije, što je rast od 423 posto u mandatu aktualne Vlade.

Istaknula je i projekt Slavonija, Baranja i Srijem, poseban operativni program usmjeren na ostanak ljudi na tom području, kojim je predviđeno 18,75 milijardi kuna iz europskih fondova, a trenutna ugovorenost je na razini oko 24 posto od ciljanog iznosa.

Što se tiče programa za regionalni razvoj, tijekom 2017. godine je za kapitalne projekte, s posebnim naglaskom na potpomognuta područja, otoke i brdsko-planinska područja, utrošeno je 466 milijuna kuna. Osigurano je i dodatnih 120 milijuna kuna kroz tri godine za pripremu projektne dokumentacije za razvoj lokalnih projekata.

Započele su i aktivnosti na izradi nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, a Žalac očekuje da će do kraja 2019. ta strategija biti usvojena u Hrvatskom saboru, pri čemu očekuje politički konsenzus svih stranaka.

Barem 60 posto alokacije u 2018.

Prioritet u 2018. godini jest ugovaranje barem 60 posto dostupne alokacije, a Žalac napominje da će ovu godinu obilježiti projekti iz vodnog gospodarstva i sektora otpada, rekla je Žalac.

Na pitanje novinara o kritici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je upozorila na potrebu decentralizacije, pohvalivši pritom poljski model, Žalac je kazala da se slaže s pedsjedničinim napomenama, te da izmještanje njezina Ureda govori kako ona ima sluha za regionalni razvoj.

Napominje da je pitanje decentralizacije širi pojam od regionalnog razvoja, a kada je riječ o poljskom modelu, njega smatra izvrsnim. No upozorava da se s Poljskom ne možemo u svemu mjeriti, prije svega s obzirom na njenu veličinu i 16 vojvodstava na NUTS-2 razini.

Žalac smatra da bi, s obzirom na veličinu, Hrvatskoj najbolje odgovarao slovački model.

Očekuje da će Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi iskoristiti 90 posto alociranih sredstava. Napominje da o tome ne ovisi alokacija za sljedeću financijsku perspektivu i procjenuje da ćemo na raspolaganju imati manje sredstava.