Od prošle sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održane u srpnju u Vinkovcima, “postotak ugovorenosti financijskih sredstava” u sklopu važnog projekta Slavonija, Baranja i Srijem povećan je s 36 na 42 posto, to jest sa 6,8 na 7,9 milijarda kuna, rekla je u petak na sjednici Savjeta u Belome Manastiru ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac predstavljajući dosadašnje rezultate tog projekta.

“Mislim da idemo u dobrom smjeru i htjela bih zahvaliti svim predstavnicima lokalne i regionalne samouprave kao i regionalnim koordinatorima koji svaki dan kao naše produljene ruke na terenu s nama rade i usklađuju potrebe regionalne i lokalne uprave s planovima ministarstava i mislimo da je to jako dobar put”, rekla je Gabrijela Žalac.

Rekla je kako je 2012. godine “preko noći donesena loša odluka” priključenja Grada Zagreba i zagrebačkog prstena Slavoniji, to jest statističkoj regiji NUTS 2 (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku), čime je razina BDP-a po stanovniku u Slavoniji podignuta s 39 na 64 posto.

“Mislim da je time donesena velika nepravda i upravo je projekt Slavonija, Baranja i Srijem nadoknada svega onoga što je takvom podjelom Slavonija izgubila i još uvijek gubi”, ocijenila je Žalac, dodajući kako je Vlada već obavila određene razgovore kako doskočiti “tom problemu u smislu državnih potpora s obzirom na to da u smislu njihova korištenja postoji ograničenje na razini EU”.

“Dok se ne promijeni ova nepravedna NUTS 2 podjela u Republici Hrvatskoj, tražit ćemo prijelazno razdoblje za ova nerazvijena područja kako bi svi oni koji se koriste europskim sredstvima mogli dobiti duplo veću potporu u odnosu na ono što je slučaj danas jer smatramo da je to na osnovi pokazatelja koje imamo ispravan put”, najavila je Žalac.

U vezi sa Sporazumom za Slavoniju, Baranju i Srijem podsjetila je kako je prvi sastanak o toj temi održan 10. rujna u Vinkovcima, nakon potpisanog ugovora sa Svjetskom bankom, a na njemu se raspravljalo o velikim strateškim projektima koji će biti uvjet za izradu posebnoga regionalnog operativnog programa za Slavoniju, Baranju i Srijem. “Imamo primjer za to u Europi. Poljska ima poseban operativni program za istočnu Poljsku. Mislim da je ovo na tom tragu, što je i zaključak Savjeta. Sve je na nama. Na nama je kao Vladi da odlučimo u kojem smjeru moramo ići, a mislim da je vrlo jasno i zaključcima Savjeta to i rečeno”, poručila je Gabrijela Žalac.

Najavila je i novi program – Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema, za čiju provedbu su, kako je rekla, inicijalna financijska sredstva osigurana u proračunu ministarstva za sljedeće trogodišnje razdoblje, a koji je nastao kao rezultat projekta Hrvatskog otočnog proizvoda. Podsjetivši kako je Sabor u četvrtak raspravljao o prijedlozima zakona o otocima, brdsko-planinskim te potpomognutim područjima, ministrica Žalac pozvala je saborske zastupnike s područja Slavonije i Baranje da vlastitim prijedlozima do drugog čitanja u Saboru upotpune prijedloge Vlade i tako pridonesu razvoju i najboljim rješenjima za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Cretu i Banejri pohvalno o Projektu Slavonija, Baranja i Srijem

Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu rekla je kako je važno što je Hrvatska 2017. osnovala Savjet za Slavoniju i Baranju jer je, kako je dodala, očito da je među pojedinim dijelovima Hrvatske velika disproporcija u razvoju.

“Ovaj Savjet sada daje rezultate i ugovoreni su konkretni projekti. Mislim da je sve ovo vrlo impresivno – vidjeti kvalitetne projekte koji su prihvatljivi i zadovoljavaju propisane kriterij, što je vrlo važno”, rekla je Cretu.

Regionalni direktor Svjetske banke za države EU Arup Banerji izrazio je zadovoljstvo onim što Vlada ostvaruje u sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, ističući kako je taj projekt sjajna prilika za Hrvatsku da više učini u razvoju svojih regija i ukupnom razvoju.

“Ovakva prilika ne bi se smjela propustiti i mislim da radite dobar posao koji će donijeti i dobre rezultate”, poručio je Banerji.

Na sjednici su govorili i osječko-baranjski župan Ivan Anušuć te gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob, koji je rekao kako bi taj grad ove godine iz EU fondova trebao povući više od 64 milijuna kuna za razne projekte.