Nakon nekoliko desetljeća odgađanja Omiš će napokon riješiti veliki problem koji muči njegovo stanovništvo jer kreće sanacija opasnih stijena iznad starog dijela grada

Grad Omiš uskoro će riješiti veliki problem koji njegove stanovnike muči već desetljećima i simbolično, ali i doslovno, visi im nad glavom: kreće sanacija opasnih stijena iznad starog dijela grada, koje su čestim obrušavanjima ugrožavale kuće i nerijetko uzrokovale nemalu materijalnu štetu. Sanacijski projekt seže u 2011. godinu, u vrijeme kada je Omišem vladao gradonačelnik s liste HDZ-a Ivica Škaričić, koji je u listopadu 2011. godine od vlade dobio suglasnost za početak prikupljanja dokumentacije potrebne za sanaciju, a započeti posao sada nastavlja Ivan Kovačić, novi prvi čovjek Omiša s liste Mosta. No nije sve prošlo mirno. Projekt se pokušalo sabotirati tvrdnjama da se radi o protuzakonitim izvorima financiranja, no istragom je Nacional došao do saznanja da su optužbe neosnovane. Naime, projekt s 30,3 milijuna kuna financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za koji su neimenovani izvori tvrdili da nije nadležan financirati projekte koji izlaze iz okvira zaštite okoliša i krajobrazne raznolikosti i zadiru u područje sigurnosti. No prema klasifikaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode, stijene iznad Omiša sastavni su dio zaštićenog područja kanjona rijeke Cetine kao značajnog krajobraza te je uključivanje Fonda, tvrdi načelnica Sektora za zaštitu okoliša FZOEU-a Aleksandra Čilić, posve opravdano.

Pripremni radovi bi, kako je saznao Nacional, trebali početi uskoro, nakon što izvođači radova dovrše program i terminski plan izvođenja radova koji mora odobriti stručni projektant, a sve bi moglo biti dovršeno za otprilike dva mjeseca. Projekt sanacije omiških stijena koje stotinama godina prijete stanovnicima i izazivaju strahopoštovanje ne samo Omišana, već i posjetitelja tog pitoresknog povijesnog gradića srednje Dalmacije, jedinstven je u Hrvatskoj, tumači za Nacional Predrag Miščević sa splitskog Fakulteta arhitekture, građevinarstva i geodezije, zadužen za kontrolu projekta. Prvi put na jednom mjestu objedinit će se nekoliko različitih tehničkih rješenja uz čiju bi se pomoć trebalo osigurati opasnu stijensku masu i spriječiti daljnje obrušavanje kamenih gromada na kuće u podnožju litice.

PROJEKTANT MIRO ČAGALJ iz splitske tvrtke Conex-ST napravio je najviše što se moglo u ovom trenutku, s obzirom na ograničena sredstva, kaže Miščević i dodaje kako upravo zbog ograničenih financija ne može biti sanirana kompletna stijenska masa duž čitava naseljenog dijela grada Omiša, već jedan njezin dio, i to onaj najopasniji duljine oko dva kilometra i visine 75 metara, koji najviše prijeti kućama u starom dijelu grada u podnožju litica, čime se projekt prilagodio sredstvima koja su mu stavljena na raspolaganje, odnosno koja je odobrila Vlada. Takve sanacije vrlo je teško posve predvidjeti, odnosno moguće ih je izvršiti tek kad se stigne do svakog pojedinog bloka stijena i nakon što se utvrdi u kakvom je on stanju, objašnjava Miščević i dodaje kako je najveći problem s kojim se projektant suočio, bio pribavljanje preciznih geodetskih podataka, jer je geodetima bilo nemoguće pristupiti tim stijenama i pregledati ih. “U novije vrijeme postoji mogućnost laserskog terenskog skeniranja, uz čiju se pomoć došlo do ključnih podataka za izradu najboljeg modela sanacije, ali još uvijek nam preostaje doći do svake od stijena pojedinačno i na licu mjesta utvrditi u kakvom su stanju pojedini dijelovi litice. Ovisno o tako prikupljenim podacima, na licu mjesta procjenjivat će se koje će od rješenja biti optimalno za svaki od dijelova litice te posebno za one najopasnije”, tumači Miščević.

Glavni projektant Miro Čagalj objašnjava da je grad Omiš po mnogočemu specifičan i posebno zanimljiv i u međunarodnih geodetskim krugovima, jer je rijetkost pronaći tako gusto naseljeno područje izloženo takvoj opasnosti od urušavanja stijena. Stoga je i sam projekt zahtijevao dugogodišnju stručnu pripremu koja, prema njegovim riječima, traje već desetak godina. Stijene iznad Omiša neprestano su izložene meteorološkim utjecajima, a najpogubnije djelovanje na kamen imaju kiša i led, tumači Čagalj. U pukotine među stijenama ulazi voda koja se zimi smrzava, led postepeno širi pukotinu i odvaja kamen od podloge te stijena nakon nekog vremena postaje nestabilna. Atmosferilije u jednom trenutku uzrokuju izbacivanje kamena iz njegova ležišta te dolazi do urušavanja ponekad samo jedne stijene, a nerijetko jedan kamen pri padu za sobom povlači ostale pa nastaje čitava lavina kamenja. “U ovom trenutku iznad Omiša imamo 26 lokaliteta na kojima postoji između 50 i 80 stijenskih fragmenata različite veličine koji su vrlo nestabilni i prijete urušavanjem”, objašnjava Čagalj.

NA TEMELJU GEOTEHNIČKIH, matematičkih i računalnih modela te kompjutorskih predviđanja, izrađen je sanacijski projekt koji predviđa nekoliko mogućih tehničkih rješenja za osiguranje litica iznad grada. Predrag Miščević upozorava da pritom treba voditi računa i o činjenici da kameni blok koji se zakotrlja niz padinu, nerijetko odskakuje od tla pa treba računati i na mogućnost da kamena gromada na svojem putu jednostavno preskoči mrežu. “Zato je projektant načinio niz statističkih proračuna vjerojatnosti odskakanja stijene s obzirom na njezinu veličinu i težinu te nagib terena, no statistika je jedno, a realnost posve drugo pa na sve mogućnosti treba biti spreman”, kaže Miščević.

• OMIŠ JE PO MNOGOČEMU specifičan i posebno zanimljiv i u međunarodnih geodetskim krugovima jer je rijetkost pronaći tako gusto naseljeno područje izloženo takvoj opasnosti od urušavanja stijena

“Dio blokova koji su izuzetno nestabilni namjerno ćemo odvojiti od podloge i urušiti u kontroliranim uvjetima ako procijenimo da se to može sigurno učiniti bez opasnosti po objekte u podnožju. To je u pravilu vrlo rizičan potez jer treba pažljivo predvidjeti što se može događati ako jedna takva stijena za sobom povuče i nekoliko drugih. Dio stijena učvrstit ćemo na podlogu uz pomoć posebno konstruiranih čeličnih geotehničkih sidara. Taj dio posla je iznimno osjetljiv i opasan jer učvršćivanje uz pomoć geotehničkih sidara podrazumijeva bušenje stijene kako bi se metalna sidra učvrstila u kameni blok. No svaki od tih blokova treba dobro pregledati i procijenti je li stijena sposobna podnijeti bušenje, odnosno vibracije koje se pritom proizvode, a koje, u slučaju da je stijena labilna, mogu izazvati lomljenje i obrušavanje”, tumači Čagalj. Jedan dio stijena osigurat će se sustavom čeličnih zatega i sajli vezanih na sidra ubušena u zdravi dio kamenog bloka, a dio i postavljanjem barijera za pokrenute dijelove skršene stijene. U pravilu, kaže Čagalj, nakon pomnog pregleda stijena i prikupljanja informacija na samim stijenama, koje će se obaviti uz suradnju alpinista, geotehničar će temeljito pregledati sve dobivene podatke, nakon čega će se za svaki od lokaliteta obuhvaćenih sanacijom pojedinačno odabirati najoptimalnije rješenje, koje će ujedno biti i najsigurnije. “Upravo zbog te činjenice da će se ključne odluke o načinima sanacije donositi tek na licu mjesta, bilo je vrlo zahtjevno izraditi precizni troškovnik projekta, što su u Gradskom poglavarstvu Omiša teško prihvatili. Ovo je tip projekta u kojem je nemoguće precizno izračunati troškove jer nikad ne znate s kakvim ćete se problemima susresti na samom terenu”, objasnio je Miščević. Čagalj, pak, dodaje da je njegov Conex-ST prilikom izrade projekta i samog troškovnika uzeo u obzir i mogućnost prekoračenja osnovnih troškova te su oni ukalkulirani u krajnju cijenu projekta. No eventualne dodatne troškove podmirit će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potvrdila je pročelnica Odjela za zaštitu okoliša i prostorno planiranje u Gradu Omišu Zora Lelas Ković.

Ona napominje da su Omišani dobro upoznati s projektom koji se priprema još od 2011. “Ovo je značajan projekt za građane grada Omiša, stoga će oni aktivno pratiti sve što se događa po pitanju radova na sanaciji. Grad Omiš predviđa aktivnu komunikaciju s javnošću u svim fazama izvođenja projekta. Otpora među građanima nema, svjesni su da je projekt zahtjevan jer oni godinama žive u toj sredini”, objašnjava Lelas Ković, a na pitanje Nacionala boje li se mogućih urušavanja tijekom radova, odgovara kako mogućnost urušavanja uvijek postoji, no vjeruju da će se u tijeku radova poduzeti sve mjere da se spriječe neželjene posljedice. “Projektnom dokumentacijom predviđen je i trošak iseljenja stanara ako će to biti potrebno radi izvršavanja predviđenih radova. O tome će se odlučivati prije početka zahvata na pojedinoj lokaciji”, kaže Zora Lelas Ković i dodaje da je okvirnim sporazumom predviđena i obveza izvođača radova da ugovori policu osiguranja iz koje će se nadoknaditi eventualna šteta zbog povreda te oštećenja ili uništenja materijalne imovine stanovnika koji žive u zoni sanacije. Zanimljiva je činjenica, koju je u razgovoru spomenuo i Miščević, da problem urušavanja litica iznad Omiša, ali i okolnih naselja, nije nikakva novost. Kamene gromade su s litica padale i ranije na području u dužini od nekoliko kilometara, odlamajući se uslijed destruktivnog djelovanja vode i leda ili zbog pucanja stijena uzrokovana prirodnim pomicanjem tla.

ČINJENICA DA SE GRAD OMIŠ i okolna mjesta šire unatoč opasnostima od litica iznad grada, ali i neminovna stvarnost prirode i njenih zakona koje nikakva sanacija ne može trajno zaustaviti, motivirala je stručnjake geodete da predlože preventivno praćenje kretanja stijenske mase iznad Omiša. Miščević i Čagalj najavili su početak projekta instaliranja osjetljive elektronske opreme koja u redovnim vremenskim razmacima od nekoliko minuta prati sve pomake i gibanja stijenske mase, čak i one od milimetra, te upozorava na moguće odrone i urušavanja stijena, što daje mogućnost pravovremene intervencije i izbjegavanja ne samo materijalne štete, već i mogućih ljudskih žrtava. Ta je elektronska oprema nabavljena uz pomoć splitskog Fakulteta arhitekture, građevinarstva i geodezije, angažmanom Predraga Miščevića koji je dobio donaciju opreme iz Japana, uz čiju će pomoć i skoru sanaciju Omišani mirnije spavati.