Sezona izbora počela je praskom. Kandidata je sve više, a samim time stvaraju se nove kontroverze i sukobi. To se posebno odnosi na slučaj mogula Donalda Trumpa koji se s reality televizije prebacio na reality izborne emisije. U govoru kojim je najavio republikansku predsjedničku kandidaturu, Trump je ustvrdio da iz Meksika u SAD uglavnom dolaze “silovatelji, kriminalci i dileri droge”. U vrijeme kada republikanci pokušavaju pridobiti i sve utjecajnije latinoameričke zajednice u državama u kojima je rezultat neizvjestan (swing states) poput Floride, Kolorada i Nevade, Trumpovi komentari nisu samo kontroverzni, nego i kontraproduktivni.

TRUMP JE TAKOĐER NAPAO SENATORA Johna McCaina, propitujući njegov status ratnog heroja. McCaina naširoko cijene zbog hrabrosti koju je iskazao nakon što su ga oborili i mučili vijetnamski komunisti 1970-ih. Republikanski nacionalni komitet, koji inače ostaje neutralan sve dok se utrka ne zahukta, povukao je neuobičajen potez i otvoreno osudio Trumpove komentare. U odgovoru na službene kritike, Trump je udario po svojim republikanskim rivalima nazivajući ih “propalim političarima” koji nemaju pravo njemu davati lekcije jer on je, za razliku od njih, neovisno bogat i ne robuje nikakvim donorima ili posebnim interesima. Ako se nastave sporiti, Trump bi mogao napustiti republikance i nastaviti kao neovisni kandidat ili čak oformiti vlastitu stranku.

To bi ozbiljno moglo naštetiti republikancima jer Trump će vjerojatno pridobiti najkonzervativnije glasače.

Ali bez obzira na njegovu strategiju, teško da će Trump osvojiti Bijelu kuću. Ima previše neprijatelja u političkom establišmentu i mnogi Amerikanci smatraju ga arogantnim demagogom. Već se pokazalo da biznismeni milijarderi koji izbore pokušavaju kupiti, naposljetku otkriju da su karakter i veze puno važniji od para.

Trenutno se 15 osoba natječe za republikansku predsjedničku kandidaturu. To nipošto nije homogena grupa; među njima su dvoje Latinoamerikanaca, jedan Afroamerikanac, jedna žena i brojni mlađi kandidati. Nakon dvaju uzastopnih gubitaka, republikanci očajnički žele pridobiti manjine i žene kako bi u studenom 2016. imali šanse za uspjeh.

Prve kandidate moguće je klasificirati prema stupnju konzervativizma, od radikalnih do umjerenih. Mnogi će otpasti zbog nedostatka karizme ili odsustva specifične politike. Prva republikanska debata održat će se u kolovozu, sudjelovat će desetero kandidata koji dobiju najviše glasova nacije, a ostali će jednostavno napustiti utrku.

Na najradikalnijem kraju spektra stoji Ben Carson, afroamerički religijski ekstremist i kreacionist, rigidno konzervativan u pitanjima homoseksualnosti i abortusa, slično ostalim republikanskim kandidatima uključujući teksaškog senatora Teda Cruza, guvernera Wisconsina Scotta Walkera, guvernera Louisiane Bobbyja Jindala i teksaškog guvernera Ricka Perryja. Tu su još i bivši guverner Arkansasa Mike Huckabee, zaređeni južnjački baptistički svećenik, i Rick Santorum, tradicionalist, kršćanin iz Pensilvanije. Najnoviji član ekipe republikanskih kandidata je guverner Ohija John Kasich, hrvatskog i češkog porijekla. Kasich ima čvrste konzervativne principe, ali je poznat po odstupanjima od stranačke linije i kompromisima s umjerenim strujama i demokratima.

Umjerene republikance vodi Jeb Bush, koji je osam godina bio guverner Floride i dolazi iz obitelji koja je već dala dvojicu predsjednika. Njegova pomirljiva stajališta o imigraciji i društvenim pitanjima teško da će pridobiti stranačke konzervativne kršćane. Slično, senator Floride Marco Rubio, sin kubanskih emigranata, zagovara imigracijsku reformu i razilazi se s tradicionalistima. A kandidat s najviše iskustva u vanjskoj politici i zagovornik američke globalne intervencije je senator Lindsey Graham. Među umjerene republikance ubrajaju se i guverner New Jerseyja Chris Christie te bivši guverner New Yorka George Pataki, jedini republikanac koji podupire pravo na abortus i prava homoseksualaca. Moramo spomenuti i jedinu kandidatkinju – Carly Fiorinu, bivšu šeficu Hewlett Packarda, te senatora Kentuckyja Randa Paula, libertarijanca i izolacionista.

DEMOKRATA JE ZNATNO MANJE, ali možemo očekivati da će se njihov broj sljedećih tjedana povećavati. Predvodi ih Hillary Clinton koja konstantno vodi u demokratskim anketama, ali je upletena u kontroverze oko korištenja svog osobnog maila za službene poslove dok je bila na položaju državnog tajnika. U tijeku je istraga o tome je li bilo neregularnosti u rukovanju osjetljivim vladinim informacijama. Kandidati su većinom umjereni demokrati, uključujući bivšeg guvernera Marylanda, Martina 0’Maleyja, bivšeg guvernera Rhode Islanda Lincolna Chafeeja i bivšeg američkog tajnika ratne mornarice Jima Webba. U utrci je i Bernie Sanders, nezavisni senator iz Vermonta koji se predstavlja kao demokratski socijalist.

Velika nepoznanica je hoće li potpredsjednik Joe Biden ući u utrku. Ako uđe, bit će to tijesna utrka s Clinton. Iako njih dvoje predstavljaju dvije struje demokratskog establišmenta, ne razlikuju se puno po pitanjima domaće ili vanjske politike.

Demokratske i republikanske nacionalne konvencije zakazane su za srpanj 2016., kada će biti nominirano dvoje kandidata. U dosadašnjem tijeku utrke nema dominantnog političkog pitanja: SAD nije upleten u velike ratove, čini se da nema neposrednih terorističkih prijetnji u domovini, gospodarstvo je u porastu i nema financijske krize na vidiku. Sadašnji predsjednik Barack Obama možda je izgubio dio svog sjaja, ali većina Amerikanaca vjeruje da je napravio pristojan posao i ne traži republikanskog spasitelja. U nedostatku većih nacionalnih ili internacionalnih kriza, za izbore će biti presudni snažna osobnost i sposobnost nadvladavanja ideoloških podjela, a ne vatrena uvjerenja koja polariziraju društvo.