Na priopćenje Documente da su zatražili od Ministarstva hrvatskih branitelja poboljšanje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja tijekom agresije na RH, a ususret godišnjice usvajanja tih zakona, kako su izvijestili iz Documente, dostavili su reagiranje, ususret obljetnice VRO Oluja.

Priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja prenosimo u cijelosti:

“Zanimljivo je kako svake godine uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te vojno-redarstvene operacije Oluja u javnosti osvane nekakvo priopćenje ili medijska objava kojom se pokušava narušiti dostojanstvena proslava našeg nacionalnog blagdana.

Otkako je najavljeno donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, i to nakon punih 30 godina, svjedočili smo brojnim napadima baziranim na neutemeljenim tvrdnjama i lažima kojima se sustavno pokušavalo dezinformirati i obmanuti javnost.

DOPIS MINISTARSTVU Documenta traži bolji pristup civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

I ovo aktualno prozivanje državne institucije od strane udruge civilnog društva, Documente, neutemeljeno je i tendenciozno jer pokušavaju imputirati kako se spomenuti zakoni ne provode kako bi trebalo, točnije sukladno njihovim očekivanjima.

Sve njihove kritike kojima ukazuju na navodnu nepravičnost i dugotrajnost u provedbi zakona potpuno su promašene. Tome svjedoče i konkretni pokazatelji – do sada je u Ministarstvu hrvatskih branitelja zaprimljeno 1045 zahtjeva, od kojih je Povjerenstvo dalo mišljenje za njih 958, a županijski uredi, u kojima se podnose zahtjevi i donose rješenja, riješilo je 787 zahtjeva.

Zakonom je jasno i precizno propisano da se mogu koristiti samo dokumenti koje su izdala nadležna tijela Republike Hrvatske.

Problematiziraju članak kojim se jasno navodi tko prava i statuse temeljem ovog Zakona ne može ostvariti. U biti, izravno pozivaju na ignoriranje članka 5, koji smatramo najvažnijim u smislu zaštite da prava iz zakona ne mogu ostvariti agresori ni njihovi pomagači niti njihove obitelji temeljem njihovog stradavanja.

I to posebno ističu za civilne žrtve iz VRO Oluja, a uz to napominju kako treba uključiti nalaze i preporuke organizacija civilnog društva, iako smo u više navrata isticali kako je taj zakon, kao i drugi zakoni u našoj nadležnosti, donesen u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske.

Zaključno, ističemo da Ministarstvo hrvatskih branitelja itekako je svjesno odgovornosti i obveza prema civilnim stradalnicima i njihovoj žrtvi u stvaranju samostalne i neovisne Republike Hrvatske”, ističe se u priopćenju Ministarstva hrvatskih branitelja.

Stipo Mlinarić (DP): “Ne želim da zakon o civilnim stradalnicima koriste žene koje su prokazivale branitelje u Vukovaru”