Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto posebnim je pismom pokušala uvjeriti europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija kako će u BiH ovog tjedna nastojati ispuniti posljednji uvjet za otvaranje pristupnih pregovora s EU, no to je odmah izazvalo ljutnju i nervozu Milorada Dodika.   

Europsko vijeće bi na zasjedanju 21. i 22. ožujka trebalo odlučiti je li BiH dosegnula “nužni stupanj usklađenosti” s kriterijima EU kako bi dalo zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora, a prije toga Europska komisija mora sačiniti odgovarajuću preporuku.

Krišto je u pismu Varhelyija i formalno izvijestila što je urađeno u proteklih godinu dana, u čemu je ključno to što je parlament BiH uspio usvojiti dva od tri zakona što ih je Komisija ranije postavila kao uvjet za pozitivnu preporuku. Usvojeni su zakoni o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te o sukobu interesa, a Krišto je najavila kako će ovog tjedna Vijeća ministara na dnevni red staviti i treći zakon, onaj o sudovima, koji se do sada pokazao nerješivim problemom za vladajuću koaliciju.

“Ostajemo čvrsto posvećeni ispunjenju ključnih prioriteta i provedbi reformskih procesa”, napisala je uz ostalo Krišto europskom povjereniku.

Njena najava kako bi Vijeće ministara BiH već u utorak moglo razmatrati zakon o sudovima odmah je izazvala čuđenje, ali i ljutnju među političarima bosanskih Srba.

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Staša Košarac kazao je kako srpski ministri sigurno neće podržati zakon jer o njemu nema suglasnosti, a Krišto je optužio da ih ovom najavom pokušava preglasati.

Njegov stranački šef Dodik bio je još oštriji, optuživši Krišto kako “nepotrebnom žurbom” i nastojanjem da se usvoji zakon o sudovima riskira stabilnost vladajuće koalicije.”Naravno da taj zakon nije usuglašen”, rekao je Dodik.

Ponovo je kazao kako neće biti zakona sve dok se ne prihvati zahtjev iz Republike Srpske da sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci, kao i da se sud na državnoj razini ne može baviti predmetima koje procesuiraju pravosudna tijela na entitetskoj razini.

Hoće li EU “progledati kroz prste”?

BiH ni danas nema vrhovni sud pa ne postoji ni mehanizam kojim bi se ujednačila pravna praksa u zemlji. Uspostavu takvog suda blokirale su opstrukcije iz RS pa je odlukom visokog predstavnika 2002. uspostavljen Sud BiH kao posebno tijelo zaduženo samo za slučajeve ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije.

Isti taj sud donosi i prvostupanjske presude, kao i presude po žalbama, pa se pojavila potreba za uspostavom odvojenog, posebnog prizivnog odjela kako bi se osigurala pravičnost u postupcima.

Stranke-članice vladajuće koalicije o tome su se suglasile, no ostalo je sporno gdje će biti sjedište tog prizivnog odjela. Načelni je dogovor da to bude na teritoriju RS, pri čemu Dodik inzistira na Banjoj Luci, a bošnjačko-građanske stranke na Istočnom Sarajevu.

Dodik kaže kako je Sud BiH ionako “po utjecajem Amerikanaca” pa tvrdi kako je jedino u Banjoj Luci moguće osigurati “neutralno okruženje” za donošenje pravičnih presuda. Stranke bošnjačko-građanskog bloka pak ističu kako je neracionalno da prizivni odjel bude udaljen stotine kilometara od sjedišta Suda BiH u Sarajevu, kao i od državnog zatvora u kojemu se optuženici i osuđenici.

Dodik sada kaže kako mu nije jasno zašto bi se uopće u ovoj fazi usvajao zakon o sudovima. “Rekli su (koalicijski partneri) da imaju obećanja iz Europske komisije kako je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi. I jedno i drugo je urađeno. Što sad hoće?”, kazao je Dodik.

Iz europskih krugova za sada nema potvrde da će se BiH ponovo “progledati kroz prste” i dopustiti otvaranje pregovora i bez provedbe svih uvjeta iz reduciranog reformskog paketa. Ostalo je nejasno i kako će Europska komisija, odnosno Europsko vijeće, tretirati činjenicu da nisu donesene ni tehničke izmjene izbornog zakona koje su ranije tražili. Ni o tome nema unutarnjeg dogovora u BiH, a ostaje otvorena mogućnost da izmjene nametne visoki predstavnik Christian Schmidt.