Podaci su danas temelj za razvoj mnogobrojnih novih digitalnih proizvoda i usluga, ali istovremeno i produkt novih tehnologija. Iako globalna količina podataka raste ubrzano raste, stopa njihove daljnje uporabe ostaje na nezadovoljavajuće niskoj razini, što je i glavni razlog za novu regulativu Europske komisije koja će urediti pristup i korištenje podataka. Zakon o podacima centralni je dio Europske strategije o podacima koji će nakon donošenja osigurati veće korištenje nepersonaliziranih odnosno industrijskih podataka na području Unije i odrediti tko može koristiti takve podatke i za koje svrhe.

Prema projekcijama Europske komisije, globalna količina podataka u sljedeće će dvije godine dosegnuti 175 zetabajta, što je čak pet puta više nego što smo imali prije pet godina.

Pritom se najveći dio, više od 80 posto svih industrijskih podataka nastalih upotrebom povezanih uređaja i usluga na području EU-a nikad ne koristi jer – najčešće zbog straha od konkurencije – ostaju na serverima proizvođača. Zbog toga će zakonski prijedlog Europske komisije omogućiti korisnicima pristup podacima koje sami generiraju na svojim uređajima i strojevima, vodeći računa o zaštiti pravnih i gospodarskih interesa svih dionika na tržištu.

Među mjerama koje će novi zakon propisati je i mogućnost da korisnici povezanih uređaja dobiju pristup podacima koje njihovi uređaji i strojevi generiraju te da ih prema potrebi podjele s trećim stranama kako bi iskoristili taj potencijal za inovativne usluge ili povećanje učinkovitosti.

Tvrtke pritom mogu same odlučiti koji se podaci mogu dijeliti, a proizvođač odlučuje da određene podatke namjerno ne učini dostupnima. Zakonom su predviđene posebne odredbe koje će osigurati zaštitu poslovnih tajni i izbjegavanje situacije u kojoj konkurenti koriste povećani pristup podacima za retroinženjering usluga ili uređaja.

Novost koju donosi zakonski prijedlog su i ugovori o dijeljenju podataka koje će dovesti do  uravnoteženog odnosa između velikih proizvođača i malih i srednjih poduzeća,  štiteći ih od nepoštenih ugovornih uvjeta koje nameću tvrtke koje su u jačoj pregovaračkoj poziciji.

Dodatna mjera odnosi se na olakšavanje prebacivanje između pružatelja usluga u oblaku i drugih usluga obrade podataka te uvođenje zaštitnih mehanizama protiv nezakonitog međunarodnog prijenosa podataka od strane pružatelja usluga u oblaku.

Primjena novog zakona koji će konačni oblik poprimiti nakon usuglašavanja između EU parlamenta, Komisije i zemalja članica dovest će do razvoja novih usluga u sektoru umjetne inteligencije gdje su potrebne ogromne količine podataka za obuku algoritama. Jednako je važno što će među njegovim pozitivnim učincima biti i povoljnije cijene održavanja i popravaka povezanih uređaja. Prema procjeni stručnjaka zahvaljujući odredbama novog zakona do 2030. godine bruto domaći proizvod (BDP) na razini EU-a porast će za dodatnih 270 milijarde eura.

Sadržaj omogućuje APIS IT