Nacional je od visokog političkog izvora bliskog samom vrhu HDZ-a doznao koje će prve poteze povući nova vlada Andreja Plenkovića, ali i kako teku završna kadrovska preslagivanja uoči njenog formiranja
Nacional je od visokog političkog izvora bliskog samom vrhu HDZ-a doznao koji će poteze prvo povući nova vlada Andreja Plenkovića, ali i kako teku završna kadrovska preslagivanja uoči njenog formiranja.
Usporedo s formiranjem nove administracije, tehnička vlada dovršava rad na Zakonu koji bi trebao precizno regulirati obnovu Zagreba i okolnih područja pogođenih nedavnim potresom. Nakon provedenog javnog savjetovanja trenutno se u novu verziju zakona uvrštavaju brojne korisne sugestije i prijedlozi. Planira se da bi taj zakon trebao biti upućen u ubrzanu proceduru moguće na prvoj sljedećoj radnoj sjednici Sabora, što bi se moglo dogoditi već početkom kolovoza. Još koncem lipnja, u intervjuu za Zagreb News, ministar državne imovine Mario Banožić najavio je da će Zakon o obnovi biti na dnevnom redu odmah po konstituiranju Sabora. Tada je e-savjetovanje bilo u punom jeku. Tehnička vlada otad manje-više kontinuirano radi na konzultacijama sa strukovnim grupama i zainteresiranim građanima o svim izmjenama. Pa je sada postalo izvjesno da će zakon stići na prvo čitanje u Sabor već početkom kolovoza. A to, pak, otvara mogućnost da nakon konstituiranja Sabora zakon možda bude izglasan i prije no što je tada najavio Banožić, koji je rekao da je to realno u roku od mjesec i pol do najviše dva.
U promišljanju svih ključnih gospodarskih poteza Plenkovićeva administracija prvo će voditi računa o razvoju epidemiološke situacije uslijed pandemije koronavirusa. Pa su u fokusu i dalje epidemiološke mjere. Nakon odluka koje su stupile na snagu tijekom ponedjeljka, očekuje se da bi se kroz desetak dana mogao početi stabilizirati, a potom i smanjivati broj zaraženih osoba. Ali ako bi to izostalo, moguće su i dodatne restriktivne mjere. Visoki politički izvor o tome je rekao:
„Ako bi se broj zaraženih osoba na dnevnoj razini počeo povećavati prema 300 do 400 novooboljelih dnevno, kao što je slučaj u Srbiji, mjere bi se mogle dodatno pooštriti. Sada je u fokusu balans radi održavanja kakve-takve razine turističke sezone. Procjenjuje se da bi uvođenje mjera obvezne samoizolacije građana koji ulaze u Hrvatsku iz Srbije i BiH, trebalo brzo dati rezultate. Naročito jer se pokazuje da turisti koji ulaze s područja ostalih zemalja EU-a nisu ni približno toliko rizični. Pojačat će se i kontrole na većim okupljanjima hrvatskih građana pa bi sve to trebalo početi davati rezultate.“
Dosadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat zbog slabašne reakcije nakon izbijanja pandemije koronavirusa izgubio je Plenkovićevo povjerenje za nastavak obnašanja te funkcije i karijeru će nastaviti u Saboru
Isti izvor naveo je da su u pripremi i nove financijske mjere. U njihovu fokusu bit će radnici koji su dosad primali tromjesečnu državnu potporu. Trenutno se radi na dizajniranju novih mjera povezanih s financiranjem skraćenog radnog vremena, kako bi se spriječio kolaps brojnih tvrtki najsnažnije pogođenih pandemijom koronavirusa.
„Dosad su gospodarske mjere nailazile na vrlo dobar odjek u gospodarskim krugovima i među poduzetnicima. Ali okolnosti se jako brzo mijenjaju pa se moraju raditi nove i drugačije projekcije. A sve to treba ići vrlo brzo. Pa je jasno da će te mjere biti među prvima koje će novi sastav vlade predstaviti javnosti“, rekao je visoki politički izvor.
Smanjuje se broj nepoznanica vezanih uz osobe koje će obnašati ministarske pozicije u novoj Plenkovićevoj vladi. Tijekom ponedjeljka Plenković među bližim suradnicima nije spominjao imena kandidata još za svega nekoliko resora. Iako se u tom kontekstu sporadično već javno licitiralo s imenom Radovana Fuchsa, još nije odlučeno tko bi trebao naslijediti Blaženku Divjak, ministricu znanosti i obrazovanja. Jednako tako se čeka Plenkovićeva odluka o nasljedniku Predraga Štromara na poziciji ministra graditeljstva.
Pojavile su se i prve trzavice u braniteljskoj populaciji nakon što je najavljeno da bi Tomo Medved trebao postati novi ministar obrane u resoru koji bi u proširenoj verziji pod sobom imao i branitelje. Unatoč tome što braniteljska populacija uglavnom ima povjerenje u Medveda, brojni predstavnici branitelja osjećaju se podcijenjeno i manje važno te nisu sretni zato što se o njima više neće brinuti posebno ministarstvo. Osim toga, naročito su zabrinuti za daljnju budućnost u kojoj bi ministarsku funkciju u tom novom resoru mogao preuzeti netko umjesto Medveda.
Slično se zbiva i u pravosudnim krugovima. U sudačkim krugovima negativno je odjeknulo najavljeno pripajanje resora uprave pravosuđu, što bi objedinjeno trebao, kao ministar, voditi Ivan Malenica. Visoki politički izvor o tomu je rekao:
„Suci naprosto žele ekskluzivitet. Navode da je u većini zemalja EU-a pravosuđe zaseban resor i s time nisu sretni.“
Više je kandidata za resor poljoprivrede, regionalnog razvoja i fondova EU-a. Tugomir Majdak jedan je od ozbiljnijih kandidata za ministra poljoprivrede, ali ne kotira kao siguran izbor jer slavonski lobi HDZ-a nastoji na tu poziciju progurati svog kandidata. Kao ozbiljne kandidatkinje za ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova spominju se Nikolina Brnjac i Nataša Tramišak.
Trenutni razvoj zbivanja već je potvrdio da je ministar gospodarstva Darko Horvat, zbog slabašne reakcije na pandemiju koronavirusa, izgubio Plenkovićevo povjerenje za nastavak obnašanja te funkcije. Ali da bi se, s jedne strane, izbjegle trzavice i izravno degradiranje Horvata, a s druge strane javnosti taj potez predočio kao najavljena racionalizacija, Tomislav Ćorić će, po svemu sudeći, uz svoj dosadašnji resor preuzeti i Horvatov. Horvat se seli u Sabor i ne bi trebao sudjelovati u izvršnoj vlasti u ovom mandatu. Ministar više neće biti ni Mario Banožić jer resor državne imovine više neće funkcionirati kao zasebno ministarstvo, nego u novom obliku.
Predstavnici nacionalnih manjina dobit će u novoj Plenkovićevoj administraciji mjesto potpredsjednika za društvene djelatnosti, ljudska i manjinska prava, ali ne i ministarski resor. Plenković je predstavnicima nacionalnih manjina prepustio da se dogovore i informiraju ga o kandidatu za spomenutu poziciju. Kao kandidati spominjali su se Saša Milošević iz SDSS-a i profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević, ali prevagnuo je na kraju Milošević.
Nacional je već drugog dana nakon izbora najavio da su sigurni ministri u Plenkovićevoj budućoj vladi Vili Beroš – koji je u desetoj izbornoj jedinici, ali i uopće, osvojio najveći broj preferencijskih glasova – na funkciji ministra zdravstva, i Davor Božinović, koji je i inače godinama jedan od Plenkovićevih najkapacitiranijih i najpovjerljivijih suradnika, koji će ostati na mjestu potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova.
U sudačkim krugovima negativno je odjeknulo najavljeno pripajanje resora uprave pravosuđu, što bi objedinjeno trebao kao ministar voditi Ivan Malenica jer se smatra da bi pravosuđe trebalo biti zaseban resor
Zatim se kao izvjesni ministar za europske i vanjske poslove i u novom sazivu vlade spominje Goran Grlić Radman. Jednako tako, na mjestu ministrice kulture trebala bi ostati Nina Obuljen Koržinek. Njezin kontinuitet na spomenutoj funkciji u Plenkovićevu najužem krugu smatraju značajnom porukom, kako biračkom tijelu HDZ-a tako i široj javnosti, koja je bila prilično uznemirena najavama da bi u potencijalnoj desnoj koaliciji na to mjesto pretendirao Zlatko Hasanbegović – što je, kao i za njegova ranijeg mandata na toj funkciji, moglo poslati razne neželjene poruke o skretanju Plenkovićeve administracije s centrističkih na tvrdo desne revizionističke pozicije.
Prema tvrdnjama upućenih političkih izvora, Sabor bi se trebao sastati već 22. srpnja te vrlo brzo konstituirati. Tijekom tekućeg tjedna Plenković se planira sastati s predstavnicima ključnih političkih stranaka kako bi ih informirao o razvoju situacije s pandemijom koronavirusa. U međuvremenu Plenković iz komforne situacije čeka
koji će se dodatni kandidati pojaviti da učvrste njegovu saborsku većinu. Nacional je već najavio da bi se podršci saborske većine mogao pridružiti Silvano Hrelja, koji se pojavio kao kandidat Restart koalicije u osmoj izbornoj jedinici, zastupajući interese umirovljeničke populacije. Ali isto tako i Lazar Grujić ispred Stranke umirovljenika, koji je na izbore izišao na listi s Domovinskim pokretom. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a smatra kako nije isključeno da bi vladu mogao podržavati i IDS. Plenković je u svom nedavnom istupu za Slobodnu Dalmaciju dao indikativnu izjavu navodeći kako je na IDS-u da se pozicionira prema budućoj vladi. Izvor blizak Plenkoviću navodi kako se u HDZ-u smatra da bi IDS mogao podržati državni proračun ako bi zauzvrat mogao osigurati dodatnu korist Istri. Sve to pokazuje da postoje razni načini da Plenković osigura znatno stabilniju vladu od prošlog saborskog saziva.
Komentari