Poluvodiči su ključna komponenta različitih proizvoda koje koristimo svaki dan i bez kojih ne možemo zamisliti moderan život – od perilica posuđa i automobila do pametnih telefona i računala. Čipovi su ključan dio infrastrukture i osnovica za digitalne usluge u svim područjima, a nedavna kriza u opskrbnim lancima razotkrila je rizičnu ovisnost Europe o ograničenom broju dobavljača izvan Unije.

Posebno se to odnosi na Tajvan kao najvećeg svjetskog proizvođača koji sam zauzima više od 60 posto tržišta dok se kod tehnološki najnaprednijih varijanti čipova taj se udio penje i do 90 posto. Udio SAD-a u globalnoj proizvodnji je oko 12 posto dok je Europska unija na razini od tek 9 posto.

Nakon velikih zastoja koje je u azijskoj proizvodnji čipova uzrokovao COVID-19 i čije se posljedice još osjećaju na tržištu, Europska je unija u fokus stavila poluvodiče i pokrenula inicijativu da poticanjem vlastite proizvodnje smanji opasnu ovisnost o azijskim dobavljačima, prvenstveno Tajvanu i Kini.

Rezultat te inicijative je Europski zakon o čipovima koji je na razini EU parlamenta i zemalja članica usuglašen tijekom travnja. Njime se predviđa da će EU kroz vlastitu proizvodnju svoj udio na tržištu do 2030. godine povećati na 20 posto. Ambiciozan plan podrazumijeva da će EU učetverostručiti svoje proizvodne kapacitete a u realizaciju tog plana EU ulaže više od 43 milijarde eura.

Zakon o čipovima sastoji se od tri stupa koji će u međusobnom djelovanju ubrzati prijenos znanja i inovacija, osigurati velika ulaganja koja će proširiti proizvodne kapacitete i uspostaviti koordinacijski mehanizam između zemalja članica i Komisije za praćenje opskrbe unaprjeđenje suradnje.

Prvi stup novog akta, inicijativa Čipovi za Europu, učvrstit će tehnološki primat Europe jer će se omogućiti prijenos znanja iz laboratorija u tvornice, olakšati uključivanje istraživanja i inovacija u industrijske aktivnosti te poticati europska poduzeća na industrijsku proizvodnju inovativnih tehnologija. U okviru te inicijative omogućit će se objedinjavanje ulaganja iz Unije, država članica i privatnog sektora kako bi se potaknula uspostava centara kompetentnosti po Europi i osigurao pristup tehničkom stručnom znanju.

Drugim stupom zakona potaknut će se javna i privatna ulaganja u proizvodna postrojenja za proizvođače čipova i njihove dobavljače. Ukupna javna ulaganja u taj sektor tako se procjenjuju na 43 milijarde eura. Posebno će se, i kroz dodjelu državne potpora, poticati  integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom koji su „prvi svoje vrste” u EU i tako doprinose sigurnoj opskrbi i otpornom ekosustavu Unije.

Trećim stupom Europskog akta o čipovima uspostavit će se koordinacijski mehanizam između država članica i Komisije kako bi se unaprijedila suradnja s državama članicama i među njima, pratila opskrba poluvodičima, procjenjivala potražnja, predviđale nestašice i eventualno proglašavalo krizno stanje. Za takve je situacije u aktu utvrđen poseban skup mogućih mjera.

Novi zakon će ojačati europsku konkurentnost, sigurnost opskrbe i otpornost u poluvodičkim tehnologijama i aplikacijama.

Sadržaj omogućuje APIS IT