Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) u srijedu je na sjednici primilo na znanje prijedlog ovogodišnjeg proračuna koji će Vlada sutra uputiti u Hrvatski sabor – predsjednik GSV-a, sindikalist Mladen Novosel drži kako nije previše razvojan, a predstavnik poslodavaca Damir Kuštrak smatra ga “relativno konzervativnim” te kaže da će reforme vjerojatno uslijediti u idućim mjesecima, u sklopu “europskog semestra”.

 “Proračun je primljen na znanje, to je zaključak sjednice”, izvijestio je novinare predsjednik predsjednik SSSH-a Mladen Novosel nakon 200. sjednice GSV-a, prve u mandatu premijera Tihomira Oreškovića, koji je i nazočio uvodnom dijelu.

Premijerov dolazak na sjednicu GSV-a Novosel vidi kao “snažnu poruku razvoju tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj”.

Prijedlog proračuna socijalnim partnerima predstavio je ministar financija Zdravko Marić, a Novosel kaže da proračun “definitivno ne daje odgovore na pitanje u kojem će dijelu Vlada, kao najveći investitor, u ovom trenutku imati razvojnu ulogu”.

Druga tema sjednice bila je pitanje europskog semestra te je, kaže Novosel, dogovoreno da će se jednom tjedno održavati sastanci Vlade i socijalnih partnera vezano uz sve reforme koje je Hrvatska obvezna na određeni način provesti prema EU”.

Kuštrak ocjenjuje  da je državni proračun za 2016. “relativno konzervativan, fokusiran na smanjenje rasta javnog duga”.

“A što se tiče nekih reformi koje očekujemo, one će malo pričekati. Očito će to biti u drugoj fazi. Uostalom, i ova rasprava koju ćemo imati oko europskog semestra je zapravo vezana za neke reformske poteze, a Vlada je u obvezi da to do kraja travnja isporuči Europskoj komisiji”, dodao je.

Ako do reformi dođe, rekao je na pitanje novinara, one će imati pozitivan utjecaj na proračun, “kao što je, uostalom, i izvršenje proračuna za 2015. godinu – prihodi su bili veći, a rashodi manji, pa je i defict bio manji”.

I Kuštrak i Novosel potvrdili su da neće biti smanjenja plaća i mirovina.

Sa sindikatima državnih i javnih službi, koji ne odustaju od zahtjeva za povećanjem plaća za šest posto, temeljem sporazuma o rastu osnovice za plaće u slučaju rasta BDP-a  za dva i više posto u dva kvartala, slijede, pak, razgovori, jer u ovogodišnjem proračunu nije planirano za tu svrhu potrebnih 1,8 milijardi kuna.

Osigurana su, pak, sredstva za tisuće radnika koji čekaju isplatu minimalnih plaća vezano uz Zakon o osiguravanju potraživanja uslijed stečaja poslodavca. Tako da odmah nakon usvajanja proračuna očekujemo da se radnicima isplate minimalne plaće, kazao je Novosel.