Sve antiratne akcije od 1991. pokrenule su žene, izjavila je voditeljica antiratne feminističke organizacije Žene u crnom iz Beograda Staša Zajović večeras na televiziji N1 BiH.
Zajedno s Kadom Hotić, Srebreničankom kojoj su u genocidu u Srebrenici ubijen sin, suprug i dva brata te mnogo članova obitelji, Zajović je gostovala u emisiji u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici 11. srpnja ove godine.
Hotić je kazala da ženama kojima su u genocidu ubijeni muški članovi obitelji ne trebaju suze, nego država, obnovljena Bosna i Hercegovina. Ispričala je posljednja sjećanja na supruga i sina, koje je zadnji put vidjela 12. srpnja 1995, kada su ih odveli srpski vojnici. “Sretno, sine”, posljednje su riječi koje je kazala sinu.
Kada Hotić vodi udrugu “Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe”, s kojom ustrajno poziva na kažnjavanje ratnih zločina i pamćenje genocida i agresije na BiH.
Zajović je kazala da “bez hrabrog i upornog angažmana žena iz Bosne, silovanje u ratu nikad ne bi bilo kvalificirano kao ratni zločin”.
“Zahvaljujući ženama iz BiH, otvorena je nova stranica u povijesti međunarodne pravde”. “Zahvaljujući njima, žrtvama najokrutnijih zločina u ratu, i podršci međunarodnih ženskih grupa, međunarodne institucije prisiljene su da se silovanje u ratu kvalificira kao ratni zločin”.
“Ne znači da je taj zločin prestao, događa se u Siriji, Kongu, Somaliji, Afganistanu, ali žene diljem svijeta dobile su poticaj da ustanu i daju svoj glas”, kazala je Zajović.
Žene “ne djeluju samo na pravnom nivou, nego povezivanjem ženskih mreža”. “Znam da žene iz Srebernice pomažu ženama Bliskog istoka. Širom planete prenose se mreže solidarnosti: povezivanje, solidarnost, podrška, to su ogromna i važna iskustva”, kazala je Staša Zajović.
Komentari