Brat i sestra Zvonimir i Adriana Dobrović među prvima su prije deset godina otvorili sushi bar u centru Zagreba, a sada su svoj Ginger Sushi na novoj lokaciji u zagrebačkim Dugavama preimenovali u Zahra, što na arapskom znači cvijet, jer su pokrenuli novi projekt te poslužuju i jela arapske kuhinje

Prije deset godina sushi je većini hrvatskih građana bio prilično nepoznat, a zbog visokih cijena u japanskim restoranima gotovo i nedostupan. Sestra i brat Adriana i Zvonimir Dobrović otvorili su 2014. u središtu Zagreba, u Masarykovoj ulici, mali sushi bar u kojem se to tradicionalno japansko jelo moglo kupiti kao brzi, ali zdravi obrok. Danas su Dobrovići najveći domaći proizvođači sushija u Hrvatskoj, a sada kreću u novi posao. Ovoga puta na meniju je arapska kuhinja, koja se po povoljnim cijenama može kušati u Zahri, u novozagrebačkom naselju Dugavama.

Zvonimir Dobrović napomenuo je da su iz ugostiteljske obitelji i da im roditelji „oduvijek imaju restoran u Pirovcu“ pa su odrasli uz takav posao.

„Željeli smo u Zagreb donijeti nešto drugačije, ponuditi nešto čega tada nije bilo. Ideju za sushi dobili smo u Japanu, gdje smo vidjeli da je dostupan i pristupačan. Bilo je to riskantno, moram reći, ali vjerovali smo da možemo tu jednu kulturu sushija donijeti u Zagreb. Ljudi u Hrvatskoj do tada su bili navikli jesti drugačiju brzu hranu, proizvode iz pekare ili pizze, primjerice. Međutim, to nam je bilo samo izazov više da pokrenemo taj posao. Od tada smo nekako organski rasli, evo, prošlo je točno deset godina od otvaranja našeg lokala u Masarykovoj, u središtu Zagreba. A to vam je ono da kad nešto jako želite, sve se uroti da vam i uspije. Slučajno smo našli taj prostor i tada smo bili među prvima koji su nudili takvo što. Danas u Zagrebu postoji više od 80 lokacija na kojima se može kupiti ‘brzi sushi’, mali brzi zalogaji. Bilo nam je važno fokusirati se na kvalitetu hrane i moći formirati povoljne cijene. S obzirom na maleni prostor u Masarykovoj, jedan kolega iz Japana dizajnirao nam je uređenje, a kod njih su vam takvi prostori i inače vrlo maleni. Bilo je to jako zanimljivo uređeno, sa zanimljivim crtežima na zidu, potpuno drugačiji svijet od onog na koji smo navikli. Nakon toga došao nam je prvi sushi majstor Mario Starman“, rekao je Zvonimir Dobrović.

Kuhar Kamal Mawlood iz Iraka već dugo radi sa Zvonimirom i Adrianom Dobrović, a cilj im je spajati različite kulture kako bi onda učile jedna od druge. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Od ideje do lokala prošle su godine, ali to vrijeme, kako kaže, bilo im je potrebno da razmisle o svemu i poslože cijelu tu poslovnu priču. Bili su sigurni da imaju dobru hranu i dobru ponudu, ali ne i hoće li se to „uloviti“ među domaćim gostima.

„Nismo htjeli ići ni na što skupo ili ‘fancy’, već je ideja bila da je dostupno svima, od djece do poslovnih ljudi i obitelji. Ginger Sushi sad je već tako narastao da imamo prve kupce koji su bili djeca u vrijeme otvaranja prvog lokala i još uvijek dolaze. Danas dolaze i bake i djedovi s unucima, već je situacija takva da gosti uglavnom znaju što točno od sushija žele“, rekao je Dobrović.

Veliki zaokret u poslovanju napravljen je suradnjom s nekoliko velikih supermarketa u kojima se mogu naći obroci sushija kao zdraviji i drugačiji obrok, uz povoljnu cijenu. Organiziraju se radionice sushija, koje ne pohađaju samo odrasli već i sve više djece, a proslave rođendana na kojima se priprema sushi iznimno su popularne među djecom. Zvonimir Dobrović istaknuo je da se ulaskom u supermarkete, očekivano, proizvodnja i te kako povećala i kuhinja u Dugavama više nije bila dovoljna. Stoga su otvorili proizvodnu halu na Samoborskoj cesti, suvremeno je opremili i dobili sve potrebne certifikate. Od 16. prosinca, kaže Dobrović, imat će još bolje standarde proizvodnje hrane i održavanja sushija zato što uvode tehnologiju MAP, vakuumiranje plinovima, što će sushiju produžiti rok trajanja.

Warak enab ili sarmice umotane u list vinove loze, vrlo osvježavajućeg citrusnog okusa, jedno su od popularnijih jela koja se nude u Zahri. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Umjesto dva dana kao sada, trajat će čak šest dana i šestoga dana biti iste kvalitete kao i prvog. To imamo jedini u Hrvatskoj, a to znači da će se sushi moći distribuirati i na udaljenija mjesta, po trgovinama na otocima i dijelovima Hrvatske udaljenima od Zagreba. Nije dosad to imalo smisla zato što smo sushi mogli u trgovinama imati samo dva dana, ali nova tehnologija za Ginger Sushi poboljšat će i olakšati poslovanje, a vjerujem da će to dovesti i do još povoljnijih cijena našeg sushija. Tome se jako veselimo i to otvara brojne mogućnosti za cijelu Hrvatsku“, optimističan je Dobrović.

Dvije godine nakon što je zaživio sushi bar u Masarykovoj, tražili su veći prostor za kuhinju i pronašli ga u Dugavama, u Novom Zagrebu, što je u početku mnogima bilo čudno jer svi nekako uvijek žele sve u centru, primijetila je Adriana Dobrović. Prije svega su taj prostor uzeli zbog veće kuhinje, ali su ljudi počeli nazivati i rezervirati stolove pa su shvatili da bi to bilo potrebno urediti u bistro kako bi se ponudila i mogućnost obroka u prostoru. Tako su Dugave dobile svoj Ginger Sushi.

Samboosak je nešto slično gyozama, ali piletina, govedina ili povrće u tijestu od bulgura koji se kuha tri sata. Tu su i nezaobilazni falafel, humus ili baba ganuš

Sad je taj prostor u Dugavama preimenovan u Zahra, što na arapskom znači cvijet, jer su Dobrovići pokrenuli novi projekt te poslužuju jela arapske kuhinje. Do toga je također došlo slučajno, objasnila je Adriana Dobrović:

„Spletom okolnosti u Zagrebu je puno stranih radnika pa su tako radili i u Ginger Sushiju, a velik broj njih je iz arapskih zemalja. Jednom prilikom radili smo jedan veliki catering i osim sushija napravili nešto malo arapskih jela. Obično imamo iskustvo da kad se napravi catering sa sushijem, to uvijek prvo ‘plane’. Međutim, na tom cateringu prvo je ‘otišla’ arapska hrana, svi su bili oduševljeni. I tu je nama ‘zazvonilo’ da bismo mogli nešto napraviti, pokrenuti posao i s arapskom kuhinjom jer u Zagrebu smo tu otprilike tamo gdje smo prije 10 godina bili sa sushijem. Takve ponude nema, vrlo je malo restorana koji nude takva jela i shvatili smo da bismo ponovno bili među prvima.“

Kako su imali prostor u Dugavama s velikom kuhinjom, bilo je ipak lakše nego 2014. kad je pokrenut Ginger Sushi. Naravno, osim arapske hrane u Zahri se nudi i sushi zato što su se gosti navikli da to mogu dobiti na dnevnoj bazi. Meni Zahre cjenovno je vrlo povoljan, ništa nije skuplje od 13 eura. To je uvijek najvažnije, kao i sa sushijem, smatraju Dobrovići. Isto tako, ključ je fina hrana. Nikakva prevelika raskoš interijera jer za to nema potrebe, ljudi dolaze zbog hrane. Oni svakoga dana jedu sushi i zaista im je važno da sve bude svježe i fino.

Osim arapske hrane u Zahri se i dalje na dnevnoj bazi nudi sushi, a od 16. prosinca uvode još bolje standarde proizvodnje kroz nove tehnologije. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Meni Zahre, ističe Adriana Dobrović, slagali su zajedno, uz, naravno, veliku pomoć kuhara Kamala Mawlooda iz Iraka, koji kod njih već dugo radi:

„Dugo smo isprobavali jela koja bismo mogli ponuditi, tjednima nam je pripremao neka jela koja su nekako najpoznatija, najpopularnija. Zasad se arapska kuhinja nudi samo u bistrou u Dugavama, ali plan ju je u doglednoj budućnosti ponuditi u supermarketima, kao sushi. Kad je meni u pitanju, želja nam je bila ‘pokriti’ različite arapske zemlje jer, naravno, postoje različita jela iz različitih arapskih zemalja, zato što želimo ponuditi popularniju hranu koja bi se ljudima iz Hrvatske mogla svidjeti, što im je blisko zbog namirnica koje poznaju ili za koje su čuli. Meni nije velik i nema potrebe da bude, važno je samo da jela budu probrana i kvalitetna. Mislim da je naš meni upravo to što se zamišlja kada se pomisli na arapsku kuhinju.“

‘Zasad se arapska kuhinja nudi samo u bistrou u Dugavama, ali planiramo je ponuditi i u supermarketima, kao sada sushi’, kaže Adriana Dobrović

U restoranu poslužuju domaću kuhinju, Kamal kuha prema receptima svoje obitelji, autentično je, s puno različitih začina. Neki su okusi Europljanima poznati, a neki uopće nisu, primjerice, preljev od šipka stavlja se kao dodatak jelu ili umak od crnog limuna koji većina hrvatskih građana nije nikad kušala. Sve se namirnice zasad nabavljaju u Zagrebu, ali širenjem poslovanja morat će se, kaže Dobrović, posezati i u inozemstvo. Uz nezaobilazni falafel, humus ili baba ganuš, u Zahri se poslužuju juhe – od leće ili pileća – za četiri eura, koliko stoje i salate fattoush ili tabbouleh. Samboosak je nešto slično gyozama, ali je piletina, govedina ili povrće u tijestu od bulgura koji se kuha tri sata, warak enab su sarmice umotane u list vinove loze s vrlo osvježavajućim citrusnim okusom…

Danas Adriana i Zvonimir Dobrović imaju 30 zaposlenih radnika te i dalje promišljaju o novim poslovnim potezima koji spajaju kulture. Dobrović je, inače, kustos i menadžer u kulturi pa kroz cijelu karijeru radi upravo to – spaja različite kulture koje onda uče jedna od druge. Slično želi učiniti s hranom, sushi je bio početak, a Zahra je nastavak uspješne poslovne priče.