Zagrepčani sudjelovali u akciji ‘Uzorak nije samo broj, nego čovjek’

Autor:

Uzorak nije samo broj, nego čovjek

Obilježavanje Međunarodnog dana medicinsko-laboratorijskih djelatnika i Svjetskog dana zdravlja okupilo brojne građane na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Briga o zdravlju je najvažnija zadaća svakog čovjeka, no zbog svakodnevnih obaveza i zbog neznanja, ljudi zaboravljaju koliko je važno kontinuirano kontrolirati zdravlje. Povodom Međunarodnog dana medicinsko-laboratorijskih djelatnika (15. travnja) i Svjetskog dana zdravlja (7. travnja), Hrvatska komora zdravstvenih radnika, strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost i Grad Zagreb – Gradski ured za zdravstvo organizirali su akciju ‘Uzorak nije samo broj, nego čovjek’ uz potporu Zaklade ‘Hrvatska kuća srca’ i Zaklada Ana Rukavina.

U sklopu akcije organizatori su omogućili građanima 300 besplatnih krvnih slika, 150 pretraga na kolesterol/trigliceride, 100 pretraga za glukozu i 100 PSA pretraga iz uzorka krvi te savjetovanje o kardiovaskularnim bolestima koje je omogućila Zaklada ‘Hrvatska kuća srca’.

Obilježavanje su podržali i KBC Sestre milosrdnice te KB Merkur koji su građanima dijelili kupone za besplatne pretrage u njihovim laboratorijima. Zaklada Ana Rukavina je ovim povodom održala akciju upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

Medicinsko-laboratorijski djelatnici povodom obilježavanja svog Međunarodnog dana željeli su građanima skrenuti pozornost na važnost redovitih kontrola, ali i približiti široj javnosti svoju struku.

Cilj akcije ‘Uzorak nije samo broj, nego čovjek’ je upoznatu građane s medicinsko-laboratorijskim djelatnicima i njihovim pozivom te istaknuti kako je svaki biološki uzorak (krv, urin) neizmjerno važan jer se iz njega iščitava ljudska sudbina.

Medicinsko-laboratorijski djelatnici sastavni su dio svakog dijagnostičkog tima, oni su neizostavna karika u lancu pri zaključivanju svih dijagnoza. Zahvaljujući stručnim znanjima i iskustvu, medicinsko-laboratorijski djelatnici stvaraju temelje za dijagnostiku svakog pacijenta.

Najveći broj dijagnoza postavlja se na temelju laboratorijskog nalaza koji određuje daljnju dijagnostiku, terapiju ili operativni postupak u cilju liječenja ili prevencije bolesti.

Jasna Matić i Karmela Vukov-Colić

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)