“ZagrebDox je i ove godine potaknuo diskusije među posjetiteljima, nakon projekcija puno se razgovaralo o filmovima i temama koje su otvorili, a to je ono što nam je najdragocjenije, ono što čuvamo i potičemo”, rekao je Hini Nenad Puhovski, direktor tog međunarodnog festivala dokumentarnog filma u povodu završetka njegova dvanaestog izdanja.

“Iako mi se čini čudno, s obzirom na ukupnu situaciju u društvu, opća atmosfera je bila bolja nego prošle godine, više je ljudi dolazilo i razgovaralo o filmovima, pričalo o stvarima do kojih nam je stalo. Bila je dobronamjerna i pozitivna atmosfera prema festivalu, što mi je užasno važno”, kazao je Puhovski u razgovoru za Hinu.

“Projekcije filmova tek su jedan dio festivala, to je događanje gdje su u centru pažnje dokumentarni filmovi, ali i život koji prikazuju”, dodao je.

Zadovoljan je što su autori tražili dodatne razgovore s publikom i pozitivno ocijenili festival, kao i s ovogodišnjom posjećenošću. “Konačne rezultate znat ćemo idućeg tjedna, no mislim da će biti nešto bolji nego prošle godine, kada smo imali oko 25 tisuća posjetitelja, što je uobičajeno u skladu s našim kapacitetima”, procijenio je Puhovski.

“Bio je to uspješan festival, svake godine pokušavamo napraviti nešto novo i dovoditi relevantne ljude, razgovarali smo o budućnosti dokumentarca, najnovijim tehnologijama, virtualnoj stvarnosti u dokumentarizmu”, podsjetio je.

 

• Puhovski se osvrnuo i na ulogu koju ZagrebDox ima u promicanju dokumentarnog filma u Hrvatskoj.

 

“U proteklih dvanaest godina uspjeli smo postaviti dokumentarni film u fokus publike, što ranije nije bio slučaj. To nije samo naša zasluga, ali je u velikoj mjeri zasluga ZagrebDoxa – relevantnost dokumentarnog filma nešto je o čemu se u ovoj zemlji više ne razgovara, svi znaju da je to nešto važno o čemu treba voditi računa”. naglasio je.

Žiri pokazao da cijeni autorstvo, originalnost, umjetnost

ZagrebDox završava u nedjelju s projekcijama nagrađenih filmova te, u programu“Propustili ste – pogledajte”, onih koji su izazvali najviše interesa publike – “Ispod sunca” Vitalija Manskog, “Švedska teorija ljubavi” Erika Gandinija i “Ljudski” Yanna Arthusa-Bertranda.

Natjecateljski dio festivala zatvoren je u subotu dodjelom nagrada – Nagradu Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji osvojio je kineski film “Pjesnik na poslovnom putu” Jua Anqia, u regionalnoj konkurenciji pobijedio je hrvatski film “4.7” Đure Gavrana, a dodijeljeno je još niz nagrada i priznanja u ostalim kategorijama.

Puhovski kaže kako je vrlo zadovoljan odlukama članova žirija jer su “pokazali da zaista cijene autorstvo, originalnost, umjetnost i kreativnost”.

Pohvalio je i zagrebačku publiku što cijeni dobre filmove. “Kakvu publiku imamo pokazuje činjenica da, kada su se paralelno prikazivali filmovi o Ronaldu i ‘Švedska teorija ljubavi’, prvi je imao pristojno popunjenu dvoranu, a drugi je bio rasprodan i ljudi su sjedili na stepenicama. Znam mnogo festivala gdje bi bilo obrnuto”, rekao je.

“Od prvog izdanja festivala njime je zasigurno prošlo više od sto tisuća ljudi, naučili su gledati dokumentarni film, učili i razvijali se zajedno s nama, pa danas na festivalu imamo vrlo kvalificirane razgovore”, dodao je.

Po njegovim riječima, rezultat je to puno posla, među ostalim, programa ZagrebDox Pro, pitchinga, diskusija, majstorskih predavanja. “Stvaramo živost i atmosferu, to je ono što je filmski festival danas”, ocijenio je.

Nadam se da u hrvatskoj kulturi neće biti tektonskih potresa

Puhovski kaže kako je pokazivanje filmova samo dio posla, možda čak i onaj lakši dio, za razliku od ostalog, a osobito s budžetom koji ZagrebDox ima i koji je, napominje, osam do devet puta manji nego za festivale te veličine u svijetu. “Kada ljudi čuju koliki imamo budžet nije im jasno kako sve to uspijevamo napraviti”, istaknuo je.

Govoreći o budućnosti festivala, rekao je da se pokušava ne obazirati na glasine, i nada se da nisu istinite, o tome kako će se dosadašnja vrsta financiranja ukinuti preko agencija i institucija kao što je Hrvatski audiovizualni centar.

Izrazio je nadu da to neće biti slučaj jer bi to bio, ističe, jedinstven slučaj u Europi da se u toj mjeri ide natrag, u etatizaciju, nešto što bi isključivo radila država, a ne stručne institucije.

“Pokušavam čekati i o tome ne razmišljati previše, međutim ono što ljudi u kulturi najteže nauče je da se stvari stvaraju generacijama a mogu uništiti u dva dana. Nadam se da neće biti tektonskih potresa u hrvatskoj kulturi”, ustvrdio je.

Puhovski smatra da se treba argumentirano razgovarati o programima i financiranju, no i da u kulturi treba biti svjestan koliko je nešto teško stvoriti.

“Mi smo ovo stvarali dvanaest godina, počeli smo s pet tisuća gledatelja, s publikom koja je navikla gledati filmove s pingvinima i filmašima koji su se čudili kako možemo u isto vrijeme imati tri projekcije jednakovrijedna filma, što dotad nije bio slučaj na domaćim festivalima”, rekao je.

“Inaugurirali smo niz stvari, sve se to može jednim potezom i dekretom ukinuti, no važno je shvatiti da je kultura nešto što, uz novac, zahtijeva vrijeme, pažnju, razumijevanje i nadam se da će tako biti”, zaključio je.