U prostorijama zagrebačkog Tehničkog muzeja održan je performans čitanja knjige o životu Nikole Tesle autorice Marijane Borić, koja je izašla u izdanju Tehničkog muzeja. Autorica knjige i članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva i njihove nove radne skupine Novi informacijski stručnjaci među posjetiteljima muzeja čitali su isječke iz knjige kako bi na taj način obilježili Godinu čitanja. Koordinator Novih informacijskih stručnjaka Borna Udatny kaže da je ideja performansa potaknuti ljude na čitanje. “Obično se takvi performansi održavaju na trgovima, ali smo odlučili da se ne želimo izgubiti u masi. Onda se predsjednica ZKD-a Alka Stupnik čula s voditeljicom knjižnice Tehničkog muzeja, Kristinom Kalanj, te smo dogovorili performans u tom intimnijem prostoru. Kristina je nazvala Marijanu Borić i dogovorila da pročitamo njenu knjigu ‘Nikola Tesla’ u izdanju Tehničkog muzeja.”

Autorica knjige o Nikoli Tesli i viša znanstvena suradnica u HAZU-u Marijana Borić smatra da je performans bio uspješan. “Performans je bio neobičan, ali atmosfera je bila dobra. To mi je bilo nešto novo. U performansu su sudjelovali ljudi različitih zanimanja, a s ljubavlju prema knjizi i literaturi. Uvijek je dobra interakcija s ljudima koji se ne bave vašom strukom, tako proširujete svoje horizonte. Kada se popularizira tehnička i znanstvena baština, tražimo nove načine predstavljanja. Obratila mi se u tom smislu knjižničarka Tehničkog muzeja Kristina Kalanj s kojom inače imam povijest zajedničke suradnje na raznim izložbama i događanjima. Knjigu je ilustrirao akademski slikar Manuel Šumberac i ona nije usko usmjerena prema djeci. To je trend da se baština prezentira na lijepi oslikani način, da bude spoj lirski pisanog teksta i umjetničkih ilustracija. Knjiga spaja Teslin stvarni život i njegov psihološki profil koji je i odmaštan. Ne govori se samo o njegovim postignućima, nego i inspiracijama. Intencija je bila da pročistimo greške koje se standardno pojavljuju u literaturi o Tesli. On je privlačan svima, od umjetnika od znanstvenika. Željeli smo napraviti knjigu koja je čitljiva širem krugu ljudi i koja ima pročišćene podatke o Teslinom životu i radu. Veliki broj posjetitelja su stranci stoga smo izdali i englesko izdanje knjige.”

Marijana Borić, autorica knjige o životu Nikole Tesle i Borna Udatny, koordinator Novih informacijkih stručnjaka

Zagrebačko knjižničarsko društvo pokrenulo je ideju o osnivanju radne skupine Novi informacijski stručnjaci još početkom ljeta. “Ideja radne skupine je okupljanje mladih ljudi na bazi volonterstva koji bi se bavili promocijom struke i čitanja te bi radili na vidljivosti knjižnica. Kod nas je još uvijek u društvu mišljenje da su knjižnice statički elementi. Ljudi imaju ideju da se ništa ne radi i mi radimo na tome da promijenimo taj dojam. Sama ideja “Novih informacijskih stručnjaka” poteklje od svjetske knjižničarske organizacije IFLA-e koja ima podsekciju koja se zove “New professional special interest group”. To je slično našim “Novim informacijskim stručnjacima”, samo što oni djeluju na međunarodnoj razini. Bilo bi super kada bi svaka zemlja imala svoju podsekciju novih informacijskih stručnjaka kako bi se ljudi mogli bolje povezati i kako bismo mogli zajedno smisliti nove ideje za promociju naše
struke. Uglavnom tražimo knjižničare jer se ljudi često javljaju s upitima za znanstvenu ili popularnu literaturu stoga moraš biti upućen u takve stvari. Trebaju znati i kako pretraživati kataloge i ostale izvore informacija, poput interneta. Oni moraju ljude zainteresirati za čitanje i znati im preporučiti neko štivo. Glavni cilj nam je da privučemo studente bibliotekarstva, i one koji su nedavno završili fakultet, da im pokažemo što se sve može raditi
u njihovoj struci. Želimo prikazati raznolikost naše struke”, objasnio je Udatny. Napomenuo je da za idući projekt planiraju napraviti istraživanje među knjižničarima, ali da se još moraju odlučiti na koju temu će ga provesti.

Borna Udatny, koordinator Novih informacijskih stručnjaka

Udatny kaže da je žalostan što na nedavno završenom popisu stanovništva nije bilo pitanja povezanih uz pismenost i čitanje. Ali smatra da postoji blagi trend povećanja čitanja knjiga. “Pretpostavlja da svatko tko zna pročitati taj upitnik da je pismen, ali pismenost podrazumijeva nešto drugo, neku višu razinu razumijevanja pravopisa i teksta. Čitalačke kompetencije i istraživanja pokazuju da smo mi u nekoj zlatnoj sredini što je za očekivati. Primjećuje se trend poboljšanja, ali ne koliko bismo voljeli. Ali situacija nije jako siva. Predodžba da mladi ne čitaju nije točna. Čak ako se čitaju i romani s kioska, to isto potakne više moždanih vijuga nego što to potakne nečitanje. Oni mogu biti dobar početak za nekoga tko inače ne čita. Preko njih se može navući i početi čitati druge stvari. Prepreku u tome znaju predstavljati covid potvrde koje zahtijevaju sve gradske knjižnice. To se kosi s temeljnom idejom knjižnica da su one uvijek otvorene ljudima. Sada je situacija malo nezgodna.”