Drugu godišnjicu od zagrebačkog potresa većina muzeja u strogom središtu grada dočekala je zatvorena, rijetki su krenuli s radovima na obnovi, druge u planovima usporava birokracija, a sve njih tek očekuje dug put do povratka na staro.

Potres je razotkrio koliko su muzeji zapravo bili nespremni za katastrofu tih razmjera, ali i potaknuo ono što se davno trebalo napraviti – obnovu vrijednih povijesnih zgrada koja se sada nameće kao neophodno ulaganje za budućnost.

Ravnatelji najoštećenijih muzeja, koji su se u zadnje dvije godine ‘silom prilika’ najviše bavili konstrukcijama, podjednako građevinskim i financijskim, u razgovoru za Hinu složili su se da ne mogu sa sigurnošću reći kada će se ponovno otvoriti jer puno toga ne ovisi o njima.

Unatoč kontinuitetu aktivnosti online i ‘u gostima’, čime zadržavaju kontakt s publikom koja je zbog potresa i pandemije dijelom prestala dolaziti u muzeje, ravnatelji kažu da je susret s posjetiteljima ‘uživo’ nezamjenjiv.

Za Hrvatski povijesni muzej potres je otvorio put prema trajnom rješenju dugogodišnjeg problema s prostorom, osobito nakon blokirane investicije prenamjene Tvornice duhana Zagreb. Ostat će u sadašnjem prostoru, a dobiva i palaču Hidrometeorološkog zavoda kao dodatni prostor za stalni postav. Za obnovu prve palače osigurano je više od 34 milijuna kuna, a za drugu više od 50 milijuna.

Uz pripreme za novo prostorno rješenje u okviru konstruktivne obnove napravljena je preliminarna muzeološka koncepcija, a njezina razrada ide paralelno s izradom projektne dokumentacije.

“Hrvatski restauratorski zavod proveo je u obje palače konzervatorsko-restauratorska istraživanja koja su nakon potresa pružila izuzetna saznanja o kulturno-povijesnoj i arhitektonskoj vrijednosti palača”, rekla je ravnateljica Matea Brstilo Rešetar.

Objasnila je da se radovi na obnovi odvijaju tempom koji diktiraju svi dionici, od javno-pravnih tijela od kojih je potrebno ishoditi suglasnosti za obnovu do provedbe nabave za usluge i radove, a posebno javne nabave koja ima svoje zadanosti i vremenske okvire, pa stoga produljenje Fonda solidarnosti smatra izuzetno važnim.

Za Hrvatski školski muzej izvjesna je jedino neizvjesnost

Hrvatski školski muzej u nezavidnoj je situaciji – obnova zgrade Hrvatskog učiteljskog doma u kojoj se nalazi još nije ni počela zbog neriješenih imovinsko-pravnih problema.

“S obzirom na to da se još ne nazire početak radova, nismo se ni iselili iz zgrade. Pronalaženje primjerenog prostora i sama selidba muzejske građe nisu jednostavni, ali to sigurno neće biti prepreka početku obnove”, rekla je ravnateljica Štefka Batinić.

Kaže da je zgrada spomenik kulture s pretežito javnom funkcijom, a i nalazi se na reprezentativnom mjestu, što su sve reference za prioritet u obnovi, ali to se ipak ne događa. Većina zaposlenika radi od kuće, a izložbene i pedagoške programe ostvaruju u drugim ustanovama i online.

“Sve to nije dovoljno, ovakav način rada ne može, a ne bi trebao, ni smio, trajati dugo. Nažalost jedino što je u ovome trenutku izvjesno je neizvjesnost, ta je rečenica za nas jednako aktualna danas kao i prije dvije godine, zaista frustrirajuće”, zaključila je.

Lada Ratković Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara, ima bolje vijesti: iz Fonda solidarnosti EU osigurana su sredstva za konstrukcijsku obnovu muzeja te uskoro počinju radovi.

Očekuje da bi se Mimara sa stalnim postavom mogao opet otvoriti krajem 2023. ili najkasnije u proljeće 2024. Djelatnici su još smješteni u dijelu zgrade za koji je utvrđeno da je siguran, te se u kontinuitetu nastavilo s radom, u obradi zbirke, publiciranju radova, na zaštiti i pohrani fundusa, na sadržajima na web stranici i društvenim mrežama.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić kaže da obnova vrlo dobro napreduje, a sanacija se izvodi u fazama po etažama te će se sukladno tome pojedini dijelovi muzeja parcijalno dovoditi u funkciju.

Obnova zgrade počela je odmah nakon potresa, a djelatnici i građa nisu trajnije napuštali zgradu. “Uredski prostori pretrpjeli su samo manju štetu te su vrlo brzo ponovno stavljeni u funkciju, a građa, primjerice izlošci iz stalnog postava, premješteni su u muzejske depoe unutar zgrade”, dodao je.

Najveća prepreka – loša i neprilagođena legislativa i administracija

Muzej za umjetnost i obrt osigurao je nešto manje od 70 milijuna kuna za prvu fazu obnove, a dovršen je Idejni projekt muzeja i Statička analiza, Projekt konstruktivne i statičke obnove cijelog objekta.

“S obzirom na to da smo zbog kratkoće prvotno definiranog roka bili prisiljeni odlučiti da idemo u pravcu hitne intervencije samo južnog krila, kako bi spasili dio sredstava koja smo osigurali, nakon produžetka roka moramo učiniti korak-dva natrag kako bi se vratili na prvotni pravac statičkog učvršćenja cijelog objekta”, rekao je ravnatelj Miroslav Gašparović.

Kao najveće prepreke u dosadašnjem radu izdvaja loše legislative, posebno prvi zakon o obnovi, pravila javne nabave potpuno neprilagođene ovakvim situacijama i administraciju “koja se više-manje ponaša kao da se ništa nije dogodilo (uz časne osobne izuzetke) i da je gradski ured za kulturu skoro godinu dana s v.d. pročelnicom”.

“Činjenica da je prva godina nakon potresa bila terminalno razdoblje upravljanja gradom Milana Bandića, a druga razdoblje prilagodbe nove gradske uprave nisu pospješili i ubrzali početak obnove”, ustvrdio je.

MUO je dobio 1000 četvornih metara od neophodnih 4000 skladišnog prostora gdje je evakuirao oko 70.000 umjetnina. “Trenutno postoje dobri izgledi da dobijemo još neophodnih nekoliko tisuća kvadrata kako bi mogli evakuirati i ostatak od 50.000 muzejskih predmeta, biblioteku od 100.000 knjiga, arhivu, dokumentaciju, opremu i sve što stoljeće i pol čuvamo u ovoj zgradi”, istaknuo je.

Radovi bi mogli početi do ljeta, a povratak će ovisiti o financijskoj situaciji. “Riješi li se to optimalno i ako radovi idu normalnim tokom očekujem da bi se MUO mogao vrati i svoju zgradu nekih pet godina nakon početka obnove”, predviđa.

Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u punom jeku

Konkretne prve korake napravio je Hrvatski prirodoslovni muzej za čiji je projekt obnove osigurano više od 118 milijuna kuna. Radovi su počeli krajem prosinca i trenutno su u punom jeku, kaže ravnateljica Tatjana Vlahović o trenutno najvećem infrastrukturnom projektu u kulturi Grada Zagreba.

Završetak obnove predviđen je za kraj 2023. godine pa Muzej nastavlja znanstveno-istraživačke i online projekte, dok su stručne službe smještene u novouređenoj čuvaonici u Novom Petruševcu.

Za Umjetnički paviljon projektna dokumentacija za cjelovitu obnovu trebala bi biti završena do početka travnja, nakon čega će se pokrenuti javna nabava za izvođenje radova. Za obnovu je na raspolaganju gotovo 17,5 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU.

Ravnateljica Jasminka Poklečki Stošić kaže da će sigurno biti zatvoreni cijelu ovu i sljedeću godinu.

“S obzirom na okolnosti prilično smo se dobro organizirali i nastavili izlagačku djelatnost”, ocijenila je, podsjetivši da su pokrenuli ciklus simboličkog naziva Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona, a intenzivno rade na promociji hrvatske umjetnosti u inozemstvu.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sklopila je ugovore s Ministarstvom kulture za osam Akademijinih zgrada, osiguran je novac za izradu projektne dokumentacije za njihovu konstrukcijsku obnovu, izvedbu radova i preventivnu zaštitu muzejske građe i umjetnina. Za zgrade se rade projekti cjelovite obnove, a razliku sredstava od konstrukcijske do cjelovite obnove osigurava HAZU iz svojih sredstava.

Među Akademijinim zgradama je i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, smješten u palači Vranyczany, čiji ravnatelj Branko Franceschi kaže da ih se nije konzultiralo za projektni zadatak po kojemu HAZU vodi obnovu.

“Naš zahtjev prema HAZU je fazna sanacija zgrade koja bi omogućila neprekinut rad Muzeja kao jedinog djelatnog u centru Zagreba, no HAZU odbija tu inicijativu kao i sve ostale konstruktivne prijedloge koji bi obnovu iskoristili i za poboljšanje standarda rada. Dapače, planiraju se zahvati koji bi narušili funkcioniranje Muzeja”, istaknuo je.

Stručnjaci tri mjeseca prije potresa upozoravali na rizik

Muzejski dokumentacijski centar podsjetio je nedavno u časopisu Muzeologija da su stručnjaci tri mjeseca prije potresa na konferenciji o zaštiti zagrebačke kulturne baštine u kriznim uvjetima upozoravali da je potres neprihvatljiv rizik za Hrvatsku.

Naime, zdanja u kojima su smješteni nisu sustavno obnavljana ili seizmički ojačana, sanacije su bile kozmetičke prirode, a nedovoljno je razvijena i svijest zajednice o riziku od potresa po principu ‘neće baš nas’.

Najnovije istraživanje MDC-a, u kojem je sudjelovalo 30 zagrebačkih muzeja, pokazalo je da je njih pet počelo obnovu, oni s manjim štetama završili su radove sanacije, a 18 ih još nije počelo.

Dodatni je problem pronalazak primjerenog prostora za preseljenje – od 23 muzeja koji su u obnovi ili je tek trebaju započeti, samo ih je sedam zasad dobilo takav prostor.

Istraživanje je pokazalo da 56 posto, odnosno 15 muzeja, štete planira posve ili djelomično sanirati sredstvima iz Fonda solidarnosti EU, među izvorima su i sredstva osnivača, od osiguranja i donacija.