U povodu obljetnice – sto godina od osnutka proslavljenog glazbenog sastava Zagrebački kvartet – objavljena je monografija ‘Zagreb Quartet: 100 godina’, a vrhunac proslave bit će koncert 30. studenoga u Dvorani Lisinski

Prošloga tjedna, 30. listopada, održana je u zagrebačkoj Knjižnici Marije Jurić Zagorke promocija monografije “Zagreb Quartet: 100 godina”, uz prigodni koncert Zagrebačkog kvarteta, u godini obilježavanja 100. obljetnice njegova postojanja. Iako je službeno obilježavanje obljetnice počelo otvaranjem sezone 2018./2019. s naglaskom na slavljenički koncert koji je održan 25. travnja 2019. – točno sto godina nakon prvog održanog koncerta u HGZ-u 25. travnja 1919., dakle istoga dana, u istoj dvorani i s istim programom – vrhunac obljetnice bit će koncert u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog 30. studenoga 2019., na kojem će uz Zagrebački kvartet nastupiti i gosti: gitarist Srđan Bulat, pijanist Filip Fak te Zagrebački solisti.
Suvremeno i pregledno dizajniranom reprezentativnom knjigom od 290 stranica i na dva jezika, čiji je tekst napisao mladi muzikolog Borko Špoljarić, Zagrebački kvartet u povodu 100. obljetnice želi trajno zabilježiti svoju bogatu umjetničku djelatnost.

Koncertom u Velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskoga glazbenog zavoda 25. travnja 1919. ustanovljen je Zagrebački kvartet. Prvu četvorku činili su slavni violinisti Vaclav Huml i Milan Graf, violist Ladislav Miranov te violončelist Umberto Fabri. Tijekom devedeset godina djelovanja svoj doprinos Zagrebačkom kvartetu dalo je tridesetak iznimnih glazbenika međunarodne reputacije i karijere, među kojima su Stjepan Šulek, Josip Klima, Zlatko Balija,Đorđe Trkulja, Marija Cobenzl, Goran Bakrač, Ante Živković, Josip Stojanović, Goran Končar, Sergej Evseev, Marin Maras i drugi, a današnji sastav, koji djeluje od 2018. godine, čine Martin Krpan, braća Hrvoje i Davor Philips te Martin Jordan. Zagrebački kvartet odsvirao je preko 4000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće kao što su Sastruphon, RCA, Melodicom, Da Camera Magna, Croatia Records, ALM Records itd. U mnoštvu domaćih i inozemnih priznanja i nagrada ističe se Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor dodijeljena 2009. godine.
Iako postoji već nekoliko monografija izdanih povodom 50., 85. i 90. obljetnice Zagrebačkog kvarteta, ova je monografija kompletirana rijetkim materijalima o sastavu, njegovim nastupima, fotografijama, plakatima, ilustracijama, kritikama iz tekućeg tiska i bibliografiji, za kojima je muzikolog Borko Špoljarić tragao po brojnim zagrebačkim muzejima (Muzej grada Zagreba), arhivima i privatnim zbirkama. Na predstavljanju monografije Borko Špoljarić istaknuo je da je želio tekstovima napraviti pomak u pisanju, mali otklon od klasičnog strogog muzikološkog aspekta, ne bi li knjigu približio širem krugu zainteresiranih čitatelja, izvan uskog muzičkog konteksta ljubitelja glazbe. Tako je Zagrebački kvartet dobio izdanje za promociju hrvatske i zagrebačke kulture na brojnim gostovanjima diljem svijeta. Violist Hrvoje Philips o tome je rekao:

“Jedan od razloga što Zagrebački kvartet tako uspješno djeluje već cijelo stoljeće jest prvenstveno u pomno odabranom članstvu koje, na sreću, nije bilo istih godina, tako da se rotiranjem i zamjenama glazbenika događalo da bi jedan ili dvojica izašli iz kvarteta, a na njihova bi mjesta dolazili mlađi glazbenici te bi se isti postupak u različitim varijantama ponavljao u iznimno bogatom repertoaru koji je pisan za, kako mi glazbenici volimo reći, ‘kraljevsku disciplinu’ gudački kvartet. Domaće i inozemne notne partiture za komorne sastave toliko su obimne da tijekom cijelog profesionalnog djelovanja nećete moći sve odsvirati i ponoviti dvaput ako tako odaberete.”

Zagrebački kvartet odsvirao je više od 4000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 60 ploča, a dobili su i nagradu za životno djelo Vladimir Nazor 2009. godine

Postoji toliko tzv. highlights kompozicija za komorne sastave iz svih povijesnih stilova europske klasične glazbe, da gudački kvartet može iz sezone u sezonu “naštimavati” svoj repertoar, ovisno o domaćim i inozemnim gostovanjima te profilu koncertne publike.

“Program slažemo upravo tako, da pratimo gdje ćemo gostovati, uz obljetnice nekih značajnih kompozitora do profila publike. Primjerice, iduća 2020. godina je Beethovenova godina i već smo dogovorili s kvartetom Porin i kvartetom Sebastian da podijelimo i odsviramo svih 16 Beethovenovih gudačkih kvarteta. Jednako tako, kad nam agenti iz inozemstva dogovore turneju, pokušavamo uskladiti njihove programske želje sa svojim planovima za sezonu ovdje u Zagrebu. Tako im ponudimo naš program, od kojeg oni izaberu ono što im se dopada, a nerijetko zahtijevaju i određene kompozicije koje onda pripremamo s posebnom pažnjom. Veliki je izbor komornog materijala, a mi smo ipak limitirani vremenom za pripreme”, objasnio je Hrvoje Philips.

Violinist Davor Philips istaknuo je da u koncertnoj literaturi za komorne sastave nema tzv. prepopularnih, danas gotovo kič numera koje su se izlizale od silnih izvedbi, kao što je to slučaj sa simfonijskom literaturom, što im olakšava visoku razinu izbora programa: “Nikada ne sviramo popularne obrade klasične glazbe niti idemo u crossover. Zbog opsežne literature mi zaista možemo u idućih pedeset godina svirati, a da ne ponovimo ijedan isti kvartet. Izbor je enorman, a ne smijemo zaboraviti ni element programa hrvatskih skladatelja 19., 20. i 21. stoljeća.”

Hrvoje Philips naglasio je da program biraju tako da svi budu zadovoljni, i oni i publika, ali da previše ne zastrane i da kompozicije budu interesantne publici, a ne samo njima za uvježbavanje i kvalitetu. Već imaju brojna dogovorena gostovanja za iduću, pa čak i 2021. godinu, a posebno su istaknuli gostovanje u Južnoj Americi.

“Pozvani smo u Ekvador, Meksiko, a nedavno se ponudila i Argentina s dvama koncertima. Ići ćemo i u Španjolsku. Neke zemlje već po pet godina unaprijed znaju svoj program, ali mi tu nismo konkurentni jer se naši budžeti rade za godinu dana unaprijed, tako da radimo od godine do godine. Prije smo često gostovali u Japanu, nekada i dvaput godišnje, a sad se to premjestilo na Španjolsku i Južnu Ameriku. To ovisi i o tržištu i o agentima”, rekao je Davor Philips.

Zagrebački kvartet nije u svijetu prepoznatljiv samo na temelju ranijih značajnih violinista koji su ga proslavili, već i zbog visokog statusa hrvatske glazbene kvalitete i kulture uopće, koji u 20. stoljeću stvorili brojni hrvatski solisti i orkestri.

“Ponovno nas pozivaju u neke gradove u Španjolskoj upravo zbog kvalitete. Čak nam se ponavlja i ista publika, a kritika je u gradu A Coruñi napisala da se nadaju kako neće opet trebati proći 30 godina da im dođemo na gostovanje. Španjolci dobro poznaju hrvatski klasični repertoar i inzistiraju na tome da sviramo naše domaće autore. U Japanu svi znaju za dirigenta Lovru Matačića, ali prate i naše nogometaše. S te strane ucrtani smo na karti svijeta, ali prepoznaje se i naše odlično glazbeno školovanje. Još uvijek su danas kod nas osnovna i srednja glazbena škola najjeftinije slobodne aktivnosti za djecu, a sumnjam da je to osnovno glazbeno školovanje i u drugim zemljama Europe na takvoj razini”, istaknuo je Davor Philips.

Članovi kvarteta potvrdili su da su strukture u Gradskom uredu za kulturu i Ministarstvu kulture, koje ih financiraju, svjesne toga da je glazba važno sredstvo kulturnog i diplomatskog povezivanja i predstavljanja u svijetu. Bez njihove pomoći ne bi mogli realizirati koncertne cikluse u Zagrebu i putovati u inozemstvo, što im je osnovica, a ostalo ipak ovisi o njima, koliko su kao kvartet sposobni. U Gradu i u Ministarstvu moraju razumjeti da se kulturom razlikujemo od drugih zemalja i regija i da se u nju isplati ulagati.

‘Jedan od razloga zašto Zagrebački kvartet tako uspješno djeluje već cijelo stoljeće jest prvenstveno u pomno odabranom članstvu’, kaže violinist Hrvoje Philips

Monografija će Zagrebačkom kvartetu ujedno od sada biti i sredstvo predstavljanja u inozemstvu, jer malo ansambala ima takve prave knjige o vlastitoj povijesti i djelovanju. Kako je prošle godine na mjesto prve violine došao mladi violinist Martin Krpan, bilo je logično da za suradnju uzmu i jednog mlađeg muzikologa koji će ih generacijski pratiti. Hrvoje Philips prisjetio se procesa nastanka knjige: “Svašta smo zajedno otkrili tijekom traganja za materijalima za knjigu. Nismo znali da je Milan Graf, drugi violinist iz prve postave kvarteta, ujedno bio certificirani nogometni sudac na području Jugoslavije. Borko Špoljarić pronašao je njegovu sudačku zviždaljku u Hrvatskom sportskom muzeju. Uspjeli smo još svašta pronaći, ali glazbenici su inače dosta šlampavi pa tko zna što će negdje još jednoga dana izaći na vidjelo. Vrijedni su i koncertni programi s potpisima starih članova sastava, još danas naša publika čuva takve artefakte. Ali Borko si je zaista dao truda, od arhiva Hrvatskog glazbenog zavoda do Muzeja grada Zagreba.”

Davor Philips dodao je: “Našli smo i mnogo starih nota s označenim detaljima dinamičkih oznaka, tempa, agogike koje su upisivali naši prethodnici iz kvarteta, zatim note s izvornim rukopisom hrvatskih skladatelja, ali i starije note, recimo iz 1904. godine, pisane tušem, jer su se nekada note rukom prepisivale. To je vrlo vrijedan materijal.”

Martin Jordan, violončelist, član je s najduljim stažom u današnjem postavu. U kvartet je došao 1992. godine, nakon vrlo stroge i zahtjevne audicije: “S kvartetom sam proputovao do sada sve kontinente osim Južne Amerike, a to ćemo nadoknaditi iduće godine. Svirali smo u najpoznatijim svjetskim dvoranama, od Sydney Opera Housea, Musikhausa u Berlinu, Concertegebouwa u Amsterdamu do svih velikih dvorana u Japanu, poput Casals Halla u Tokiju. No biti članom ovog sastava velika je čast i privilegija, jer u njemu su oduvijek bili najbolji komorni glazbenici koje je Zagreb imao.”

Ostatak ansambla tijekom intervjua otvoreno je za njega navijao, da ostane s njima i idućih trideset godina. Zanimljivo je da se u Zagrebačkom kvartetu kroz cijelo stoljeće najmanje izmijenilo upravo violončelista, kao da su najdugovječniji članovi kvarteta, tako da je Martin Jordan tek peti po redu u njihovoj dugoj povijesti.

Danas više ne rade audicije za nove članove, već novi glazbenici u ansambl dolaze na poziv. Svirali su do sada i za mnoge europske uglednike, brojne predsjednike pa i plemstvo. Nastupaju i na brojnim glazbenim festivalima, a nije im strana ni suvremena avangardna bijenalna glazba. Kompaktni disk s djelima hrvatskih skladatelja već je objavljen, a četverostruki CD s povijesnim snimkama inozemnih skladatelja iz svake povijesne postave kvarteta, bit će objavljen u prosincu. “Prošli smo razne zgodne situacije i anegdote na našim nastupima, kao i naši raniji slavni prethodnici iz ansambla, no to ćemo ostaviti za listanje u monografiji, da vam baš sada sve ne otkrijemo”, zaključili su razgovor u vedrom tonu članovi Zagrebačkog kvarteta.