Prizvati međuratni Zagreb u kojem je živio i stvarao Ivan Meštrović, najpoznatiji hrvatski kipar 20. stoljeća, može se zahvaljujući monografiji ‘Meštrovićev znak u Zagrebu’ autorice Barbare Vujanović, kustosice u Atelijeru Meštrović koja ističe značaj i neprocjenjivi talent tog umjetnika

Nekada je čitav grad polemizirao oko njegovih radova, a anegdota kaže da su građani jednom prilikom zanijemili od strahopoštovanja kada je ušao u tramvaj. Kada bi se provodila anketa, broj Zagrepčana koji bi znali što sve pripada zagrebačkoj spomeničkoj i arhitektonskoj baštini, a da je dio opusa Ivana Meštrovića (1883. – 1962.), zasigurno ne bi bio velik. Recimo, skulptura “Majka doji dijete” nalazi se na zagrebačkoj Šalati i za taj se rad s velikom sigurnošću može reći da je izmaknuo pažnji većinskog građanstva. Ipak, tko god želi ispitati vlastito znanje, saznati nešto novo ili jednostavno prizvati međuratni Zagreb u kojem je živio i stvarao najpoznatiji hrvatski kipar 20. stoljeća, može to učiniti zahvaljujući monografiji “Meštrovićev znak u Zagrebu”, koju potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje