Tesla valovi’’ naziv je koncerta iz OFF ciklusa Zagrebačke filharmonije koji će se izvesti 24. studenoga u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U povodu 80. obljetnice smrti velikog Nikole Tesle orkestar Zagrebačke filharmonije – prvi u svijetu – odsvirat će tri praizvedbe trojice hrvatskih skladatelja inspirirane njegovim životom, i to na Teslinoj zavojnici.

Na ideju za ovaj neobičan koncert došla je redateljica Petra Radin koja koncert i režira, a ova velika obožavateljica lika i djela Nikole Tesle nedavno se vratila iz New Yorka, nakon premijere ‘’Tesla – puni krug’’, performansa o Tesli u njezinoj i režiji Marija Kovača. Petra Radin kaže:

„Ovaj je koncert oda znanstveniku kroz jezik glazbe, jezik koji je Nikola Tesla jako dobro poznavao. Nakon performansa ‘Tesla – puni krug’ u New Yorku potpuno drugačije sam pristupila koncertu ‘Tesla valovi’ sa Zagrebačkom filharmonijom, no poruke ostaju iste. I odgovornost nas umjetnika da nešto napravimo da njegova vizija zaživi u ovim danima kad ratovi bujaju svijetom. Svaki čovjek ima odgovornost i ulogu, a mi našu igramo onako kako najbolje znamo – kroz umjetnost. Vjerujemo da je nama umjetnicima ostavio veliku odgovornost da se neprestano nadahnjujemo i stvaramo i tako susrećemo velikog znanstvenika, genija, u najintimnijem djelu punine – u malenosti.“

Ovaj koncert je, tvrdi Petra Radin, doista poseban. Na više razina: „Tri praizvedbe, tri renomirana skladatelja – Frano Đurović, Dubravko Palanović i Marin Rabadan stvaraju u čast Nikoli Tesli. Bilo je nevjerojatno nadahnjujuće svjedočiti otkrivanju genija kroz skladanje. Vrlo zanimljivo je kada riječi postaju glazba i kada svaki skladatelj na svoj način ulazi u tu priču. Kada sam poslušala tek napisane skladbe, kao da sam ušla u jedan novi svijet Nikole Tesle koji do sada nisam poznavala. Otkrivala sam ga do sada preko riječi i djela, ali i skladatelja koji su njega nadahnjivali poput Bacha, Schuberta i Mozarta, ili bili njegovi suvremenici poput Ivesa ili Gershwina. Neke od tih autora ćemo svakako poslušati u izvedbi Zagrebačke filharmonije na skorom koncertu. No skladanje inspirirano njegovim životom, poput opisivanja trenutka kada Tesla odlazi majci na samrtnu postelju, koji je opisan u drugom stavku skladatelja Frane Đurovića, a izvodi Sv. Blaž, u meni izaziva posebne emocije i vjerujem da će publiku ostaviti bez daha. Ili, primjerice, skladba ‘Svjetlo skladatelja’ Dubravka Palanovića kojom završavamo koncert i koja nam ostavlja milijun pitanja na duhovnom, znanstvenom i umjetničkom planu. Gdje smo sada? Što bi naš znanstvenik rekao? Je li kraj novi početak i živi li čovjek i dalje kroz svoje stvaralaštvo? ‘Golubica’ Marina Rabadana predivna je oda ljubavi. Nikola Tesla je iznimno volio golubove, posebice jednu golubicu. Kada je ta golubica umrla, umro je i on.“

Filip Fak, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, Mario Kovač i Petra Radin, redatelji koji predstavom i koncertom obilježavaju 80. godišnjicu smrti Nikole Tesle. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Koncert je poseban jer prvi put ikada jedan simfonijski orkestar muzicira s Teslinom zavojnicom. Petra Radin kaže da je pijanistica koja će muzicirati na Teslinoj zavojnici preko klavijatura isto tako posebna:

„Ružica Radoš je završila dva fakulteta, Muzičku akademiju i FER. Ne vidim tko bi dublje mogao proniknuti u skladbe. Zavojnicu je izradio za Tehnički muzej Ivan Kožar, a posebno izrađuje kupolu, Faradayev kavez za ovu prigodu. Kada mi je Ivan rekao da se zavojnica može spojiti na klavijature i da pijanistica može svirati s orkestrom na znak dirigenta, ja sam se rasplakala od sreće, ostvarila mi se velika želja. Puno je tu elemenata, provjera, atesta, mjera sigurnosti. Vrlo zahtjevan projekt koji u središnji dio publike stavlja Teslinu zavojnicu, en face s najstarijim orkestrom u Hrvatskoj, Zagrebačkom filharmonijom, pod vodstvom šefa dirigenta maestra Dawida Runtza. I na kraju Hrvatski vokalni sastav Sveti Blaž, ansambl sastavljen od najboljih hrvatskih opernih solista. Posebna je čast što će koncert otvoriti KUD Degenija Gospić i izvesti ličko nijemo kolo. Video koji će pratiti koncert snimio je Filip Bašić, a montirala Sanja Pađen. Oblikovanje svjetla potpisuje Saša Mondecar, a postav scene Branko Lepen. Svakako skidam kapu Nikoli Perčiću koji je uspio puni sastav orkestra postaviti na scenu u odnosu na zavojnicu i koji uvijek nacrta postav orkestra da najbolje funkcionira. On je naš filharmonijski genij.“

Redateljica smatra da je čast stvarati za genija čovječanstva koji nas je sve zadužio svojim pronalascima, ali i vjerom u dobro i velikodušnošću. Kako kaže, Teslini izumi na daljinsko upravljanje koje je patentirao baš u studenome, kada oni obilježavaju veliku obljetnicu njegove smrti, bili su namijenjeni za povezivanje svijeta.

Prije ovog koncerta koji snima HRT, Petra Radin režirala je performans ‘’Tesla – puni krug’’. Bile su dvije izvedbe, u HKM bl. Ivana Merza u Astoriji i u restoranu Delmonicos, u Tesla roomu, gdje je Nikola Tesla ručao. Ovaj je performans opisala kao sukus 15-godišnjeg istraživačkog rada Tvornice lutaka, nezavisnog kazališta koje vodi s Marijem Kovačem. Svake godine naprave barem jedan projekt kojim se prisjete Tesle.

‘Ovaj je koncert oda znanstveniku kroz jezik glazbe, koji je Tesla dobro poznavao. Nama je umjetnicima ostavio odgovornost da se nadahnjujemo i tako susrećemo genija’, kaže Petra

Kako kaže, ona je Teslu proučavala iz različitih kutova, od njegova djetinjstva, do scena opisanih u restoranu gdje je svaki dan na istom mjestu jeo, računao zapremninu žlice, brojao korake:

„Tesla je bio vrlo ostrašćen, ali prema znanosti. Zanimljivo je bilo to dugogodišnje upoznavanje Nikole Tesle i sazrijevanje zajedno s njim. Od skoka s krova s otvorenim kišobranom ili preteče izuma na daljinsko upravljanje sa samo šest godina na potoku ispred rodne kuće, s vremenom smo proniknuli u njegovu duhovnost, njegovu tako krhku i istovremeno snažnu osobu. Performans u New Yorku je bio hrabar, sada to mogu reći. Jer smo se usudili opisivati trenutke njegova stvaralaštva, dječačku, gotovo utopijsku vjeru u dobro s kojom je otišao na onaj svijet, pa čak i kada je ostao sam i napušten. Usudili smo se pomiješati prošlost i sadašnjost u istom trenutku, jer je Tesla govorio da vrijeme ne postoji. Opisali smo odnos s majkom koja je bila njegov stup i krenuli smo od najvažnije postavke – istine. Pa tako ni glumac nije došao na pozornicu i rekao ‘Ja sam Nikola Tesla’, jer to ne bi bila istina. Glumac Vladimir Tintor jasno daje do znanja na početku predstave da je samo glumac kojem je teško ući u cipele Nikole Tesle. On i fizički postaje taj lik na pozornici – lijepi brkove, odijeva se, obuva cipele i ulazi u jednu vrstu inicijacije putem ličkog nijemog kola. Puni krug prikazuje početnu i završnu točku života Nikole Tesle, ali i želju Nikole Tesle za povezivanjem svijeta, i to baš uz pomoć teleautomatike koja je danas, u rukama pogrešnih ljudi, postala ubojito oružje. No mi ne osuđujemo, mi samo otvaramo pitanja i vraćamo početnu ideju razloga nastanka Teslinih izuma, koji su opisani u njegovoj autobiografiji. Performans ‘Puni krug’ sastavljen je od vrsnih umjetnika – Vladimir Tintor, prvak osječkog HNK, Hana Hegedušić, prvakinja varaždinskog HNK, Josipa Bilić, sopranistica i Filip Fak, pijanist i ravnatelj Zagrebačke filharmonije.“

Petra Radin navodi da su dobili ponudu da se vrate u NYC, ali i za turneje Amerikom. U Hrvatskoj isto tako dogovaraju gostovanja, a hrvatsku premijeru planiraju izvesti na Danima Nikole Tesle u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u siječnju, i nakon toga prikazati film Milene Zajović o procesu nastanka projekta.

Kako kaže Mario Kovač, redatelj performansa ‘’Tesla – puni krug’’, riječ je o ‘’work in progressu’’, predstavi u nastajanju koju još ne smatraju dovršenom jer će na njoj raditi prije hrvatske premijere. Poziv u New York ih je, kaže, iznenadio i razveselio pa nisu htjeli propustiti takvu priliku:

„Čak je i dobro da je došao jer nas je potaknuo da intenzivnije radimo na predstavi i ranije je dovedemo do oblika spremnog za javno izvođenje. Tesla je velika inspiracija i dokaz kako se najviše sfere ljudskog djelovanja isprepliću kada su u pitanju znanost, umjetnost, duhovnost i humanizam. On sam nije skrivao kako su ga često za njegove izume i ideje inspirirali razni umjetnici, a s mnogima se intenzivno družio za života. Takva kompleksna i kreativna ličnost nosi brojne slojeve koje treba tek otkriti i uistinu mi se čini da se može napraviti na desetke filmova, serija i predstava o Tesli, a da se svaka bavi drugim aspektom njegova višeslojnog života i djelovanja.“

Filip Fak, Petra Radin i Mario Kovač iznimno su ponosni na projekte kojima slave život Nikole Tesle. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Iako se posljednjih godina u Hrvatskoj počelo više pozornosti posvećivati Tesli, Hrvatska i dalje zaostaje za svijetom. Da se dodatno zainteresiraju građani, posebno mladi, potrebna je vidljivost, kaže Kovač: „Svi znamo kako je tijekom devedesetih, iz političkih razloga, Tesla bio praktički zaboravljen, gurnut u zapećak povijesti ili ignoriran od dobrog dijela domaće javnosti, a sjećamo se i nemilih scena s njegovim spomenikom u Gospiću. Mislim da Hrvatska zbog toga duguje Tesli ispriku i pokajanje, a mi svojim skromnim doprinosom pokušavamo ispraviti tu nepravdu, to zastranjenje. Srećom, i naše institucije su to uočile i Tesla se sve više i kod nas vraća na zasluženo mjesto velikana svjetske znanosti. Kad prestanu prepucavanja oko toga čiji je Tesla bio i kakva krvna zrnca je imao te se koncentriramo na njegov rad i njegove izume, uočit ćemo kako je on, prije svega, bio svjetski čovjek koji nadilazi te sitne, gotovo plemenske podjele. Na kraju krajeva, tko zna što bi bilo s Teslom da je ostao živjeti ovdje, bi li uspio do maksimuma iskoristiti svoje potencijale ili bi se izgubio u bespućima domaće provincijalnosti, birokracije i klijentelizma.“

Dawid Runtz, šef dirigent Zagrebačke filharmonije, priznao je da nije ni znao da postoji nešto poput Tesline zavojnice. Prvi put je, kaže, čuo za to prije nekoliko mjeseci i jedva čeka čuti kako ovaj ‘’instrument’’ zvuči u stvarnosti:

„Za mene je to potpuno novo iskustvo. U svojoj karijeri dirigirao sam nekoliko koncerata s dijelovima elektronske glazbe. Ovoga puta riječ je o nečemu potpuno jedinstvenom, jer zvuk ne samo da čujete, već ga i vidite. Publika će doživjeti glazbu na više razina. Htio bih probati spojiti zvuk Zagrebačke filharmonije i Tesline zavojnice, s posebnom pažnjom na pravilan balans. Naručili smo nekoliko zanimljivih glazbenih aranžmana koji uključuju Tesla zvukove. U kontekstu klasične glazbe, kombinacija ovog Tesla – instrumenta je zanimljiva i inovativna. Svaki instrument je svojevrsni izum. Zvuk – zvučni valovi – usko je povezan s fizikom. Za glazbenike su te veze očite. Tesla je, unatoč godinama koje su prolazile, i dalje radio i tražio nove izume koji su daleko nadilazili ljudsku maštu. Ova vrsta neprestanog rada može biti inspirativna za svakoga.“

Filip Fak, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, kaže da je iznimno važno obilježiti važnu godišnjicu, 80 godina od smrti Nikole Tesle. Kaže kako je Tesla jedna od najvažnijih ličnosti svjetske povijesti:

„Iako ga po definiciji svrstavamo u ‘ladicu’ znanstvene zajednice, njegovi izumi, ali isto tako i njegove duboko ljudske i duhovne poruke su toliko univerzalne da svatko tko barem malo zagrebe ispod površine Tesline životne priče i njegovih životnih ideala shvaća kako se radi o istinskom velikanu koji bi i mogao i trebao biti inspiracija mnogim generacijama koje tek dolaze. Iako se radi o čovjeku koji je rođen u Hrvatskoj, pomalo je porazno saznanje da ga u svijetu i poznaju i cijene mnogo više negoli u rodnoj zemlji, jednako kao što je i velika šteta da je relativno broj ljudi u inozemstvu svjestan kako je Tesla rođen upravo u Hrvatskoj. Zasigurno, iako se brojni pojedinci, udruge i institucije zaista trude promovirati lik i djelo Nikole Tesle, on još uvijek kod nas ne dobiva pozornost kakvu zaslužuje. Nedvojbeno su ratna previranja 90-ih barem u nekoj mjeri narušila naše bavljenje Teslom, jer su tada krenula svojatanja i denunciranja Tesle. Dakako, i jedno i drugo je potpuno pogrešno, s obzirom na to da je velikan poput Tesle bio zaista građanin svijeta, a njegov kozmopolitizam, kao i ostavština, civilizacijska su baština čovječanstva. Mislim da bi bilo uputno ujediniti te pojedinačne, u suštini vrijedne i konstruktivne inicijative, u neku mnogo veću priču – ako Salzburg može od jednog Mozarta napraviti brend koji nosi i ponosi čitav grad i regiju, mislim da je Tesla ličnost oko čijeg značaja bi se mogla sagraditi ogromna priča od koje bi naša domovina mogla imati mnogo više koristi i dodatno dobiti na prepoznatljivosti.“

Fak je objasnio proces stvaranja zvuka putem Tesline zavojnice. Kaže da zavojnica sama proizvodi zvuk, koji je teško opisati riječima, ali ga se vrlo banalno i kolokvijalno može opisati kao ‘’zvuk struje’’: „Zavojnica se kontrolira putem MIDI klavijature koju svira pijanist – sa sigurne udaljenosti – dok klavijatura šalje muzičke informacije izravno u zavojnicu. Moram priznati da sam osobno, prije određenog vremena, u Smiljanu ispred Tesline rodne kuće iskušavao kako zavojnica funkcionira i bio je zbilja neobičan osjećaj kad sam prvim pritiskom tipke klavijature izazvao bacanje munja iz zavojnice. Međutim, iako je sviranje zahtjevno ili manje zahtjevno ovisno o složenosti muzičke partiture, tehnički proces je relativno jednostavan. U ovom prigodi u Lisinskom će se izvesti autorske skladbe naših skladatelja skladane upravo za ovu prigodu. S obzirom na tehničku zahtjevnost cijele postave, sigurno je da nećemo moći ovakav koncert izvesti bilo gdje i bilo kad, ali uvjeren sam da ćemo to ponoviti u nekim drugim gradovima, pa možda i u inozemstvu. Uostalom, već imamo i nekih poziva, ali trenutačno su sve naše misli usmjerene na ovaj konkretni događaj u Lisinskom.“

A osim s ovim koncertom, planova u Filharmoniji je mnogo. Filharmonijski raspored je, navodi ravnatelj, prepun do kraja sezone:

„Imamo zaista veliki broj koncerata, a turneje nas čekaju tek nagodinu. Vrlo je izvjesno da ćemo najprije imati jednu turneju po sjevernoj Italiji, nedavno smo pozvani da napravimo i turneju u pet važnih njemačkih koncertnih dvorana, uz već otprije planirane turneje u Španjolskoj, Poljskoj i Kini. Koliko od toga ćemo uspjeti realizirati ovisi ponajprije o financijskoj podršci koji ćemo uspjeti ishoditi, jer su turneje simfonijskih orkestara izrazito skupi projekti, ali uvjeren sam da ćemo ostvariti većinu tih ideja. Usto, čeka nas i snimanje za izdavačku kuću Naxos, s kojom smo ugovorili snimanje serije nosača zvuka s hrvatskom simfonijskom glazbom. To smatram velikim uspjehom jer će to biti zaista prvi put da jedna takva serija nosača zvuka – s isključivo hrvatskom simfonijskom glazbom – izlazi na globalno tržište te na taj način predstavlja veliki potencijal promocije hrvatske glazbe i hrvatske kulture u cijelom svijetu.“