Najjači potres u posljednjih 140 godina pogodio je Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju 22. ožujka, a svijet su obišle snimke porušenih dijelova povijesne gradske jezgre, spomenika kulture i privatnih kuća. Dogodilo se to u jeku pandemije koronavirusa, koja je izazvala najveću poslijeratnu krizu u zemljama EU.

“Teška situacija za Hrvatsku: potres i koronavirus. Naše misli su s Hrvatskom. Budite jaki, EU je s vama”, poručila je preko Twittera predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećavši pomoć Hrvatskoj. Oglasili su se i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčić, izrazivši spremnost da pomognu. Naravno, ta pomoć nije bezuvjetna, odnosno sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije zemlje članice pogođene nekom katastrofom ili elementarnom nepogodom mogu koristiti ako štetu prijave u roku od 12 tjedana nakon što ih je prirodna katastrofa zadesila. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova objašnjavaju:

“Sukladno regulativi Europske unije pogođena država Europskoj komisiji mora podnijeti zahtjev za dodjelu financijske pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije u roku od dvanaest tjedana nakon nastanka prve štete prouzročene nepogodom. U zahtjevu se procjenjuje ukupna izravna šteta prouzročena elementarnom nepogodom i njezine posljedice na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš. Ključni preduvjet je da vrijednost izravne štete koju je elementarna nepogoda prouzročila iznosi minimalno 0,6% bruto nacionalnog dohotka RH ili u našem slučaju oko 303 milijuna eura, kako bi mogla biti proglašena elementarnom nepogodom velikih razmjera. Republika Hrvatska je u postupku procjene štete prouzročene potresom te će u propisanom roku podnijeti Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU prema Europskoj komisiji.”

Štetu je na vrijeme prijavila Albanija, koju je razorni potres pogodio u studenom prošle godine. Europska komisija odobrila je Albaniji ukupno 115 milijuna eura pomoći, koju je nedavno izglasao i EU parlament, a na donatorskoj konferenciji prikupljeno je dodatnih 1,15 milijardi eura u obvezama koje su preuzele Komisija i države članice, kao i Europska investicijska banka, za popravak i obnovu najvažnijih javnih zgrada.

Već 26. ožujka, na plenarnoj je sjednici Europski parlament usvojio prijedlog da se djelokrug Fonda solidarnosti EU-a proširi i na zdravstvene krize. U 2020. godini iz Fonda solidarnosti dostupno je 800 milijuna eura, a dio toga moći će se upotrijebiti za najteže izvanredne situacije u javnom zdravstvu.

Iako se pojavila bojazan da bi zbog krize izazvane koronavirusom Hrvatska možda mogla dobiti manje novca, strah je neopravdan jer će sve opet ovisiti o sposobnosti hrvatske vlade da aplikaciju s adekvatnom dokumentacijom preda na vrijeme. Dvanaest tjedana od 22. ožujka je 14. lipnja, a tko točno radi procjenu štete, radi li se po ispravnoj metodologiji i hoće li zahtjev Europskoj komisiji biti predan na vrijeme pitanja su na koja javnost još uvijek nije dobila jasne odgovore.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja istaknulo je da je za aplikaciju i prijavu za sredstva EU Fonda solidarnosti zaduženo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

“Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja sudjeluje u zajedničkoj pripremi dokumentacije potrebne za samu prijavu. Uz izradu zakona o obnovi paralelno intenzivno radimo i na osiguravanju sredstava za sanaciju zgrada koje su stradale u potresu. Optimalna procjena je ona po kojoj se ukupna direktna financijska šteta procjenjuje na oko 5,6 milijardi eura, odnosno oko 42 milijarde kuna. Kako smo i izvijestili javnost upravo nam je ta procjena, izrađena od strane relevantnih institucija bila i temelj za prijavu za financiranje. Ministarstvo vodi razgovore oko sufinanciranja zahvata u obnovi i sa Svjetskom bankom te smo u visokoj fazi pregovora zahvaljujući i naporima s njihove strane koji su za ovu situaciju maksimalno ubrzali svoje procedure.”

Koliki iznos će biti odobren za navedenu namjenu također ovisi o visini procijenjene izravne štete. Prema pravilima, Fond solidarnosti EU-a može sufinancirati oko 5% ukupne štete od potresa. Naime, 2,5% iznosi sufinanciranje tog Fonda do određenog praga (za Hrvatsku je to 303 milijuna eura) i 6% je udio sufinanciranja za iznose štete iznad tog praga. Ako se ravnamo prema procjeni Ministarstva graditeljstva da šteta u Zagrebu iznosi oko 42 milijarde kuna, pet posto tog iznosa je 2,15 milijardi kuna, odnosno oko 280 milijuna eura.

Iz Krapinsko-zagorske županije, koja je također bila teško pogođena potresom, potvrdili su da na procjeni štete surađuju s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja:

“Krapinsko-zagorska županija proglasila je prirodnu nepogodu vezano na potres za područje 3 JLS i to za Općinu Gornja Stubica, Grad Donja Stubica i Općinu Marija Bistrica. Ove tri JLS su direktno unosile podatke o štetama u tablice koje je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja tako da isto nije išlo preko KZŽ. Krapinsko-zagorska županija je proslijedila sve podatke o štetama koje su prispjele u županiju nadležnim resornim grupama koji su određeni za sumiranje svih podataka, te je predmetno izvješće u tijeku izrade. Nadalje, ovom metodologijom nije predviđeno kako će se pratiti projekti i tko će kontrolirati trošenje sredstava”, pišu iz Krapinsko-zagorske županije.

Slično je i u Zagrebačkoj županiji, iz koje ističu da su na zahtjev Ministarstva graditeljstva u suradnji s gradovima i općinama, koji su prijave štete zaprimali na svojim područjima, prikupili podatke vezane za oštećenja nastala u potresu na zgradama javne, stambene, stambeno-poslovne, poslovne, gospodarske i pomoćne namjene i prema drugim parametrima propisanim od strane resornog ministarstva.

“Prema podacima s terena na području Zagrebačke županije ukupno je oštećeno preko 500 objekata različitih namjena (javne, poslovne, stambene i kulturna dobra).”

Budući da je u danima nakon potresa došlo do javnih okršaja između gradonačelnika Bandića i ministra Štromara, dok je u gradu vladao priličan kaos, a procjene štete su radili volonteri građevinari i statičari, građani su prilično ogorčeni na gradsku vlast koja je pokazala nesposobnost snalaženja u kriznoj situaciji. Na upit tjednika Nacional o tome kako Zagreb sudjeluje u prikupljanju dokumentacije potrebne za aplikaciju Fondu solidarnosti EU-a, iz Grada Zagreba su odgovorili:

“Gradonačelnik Grada Zagreba proglasio je 23.5. prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom. Dva dana kasnije, 25.3.2020. Grad Zagreb je objavio Javni poziv za prijavu štete na imovini uzrokovanoj potresom. Pristigle su 30.384 prijave. Do kraja ovog tjedna sve prijave će biti unesene u Registar šteta pri Ministarstvu financija. Do sada je u Registar upisano 28.900 prijava. Aplikaciju za korištenje pomoći Europske unije iz Fonda solidarnosti podnose državne institucije, odnosno aktivaciju toga mehanizma pomoći mora zatražiti ičlanica EU-a. Kako bi se to moglo realizirati, u slučaju korištenja Fonda solidarnosti za pomoć u sanaciji šteta nastalih u potresu potrebno je prije svega napraviti procjenu izravne štete nastale potresom.

Na pripremi aplikacije kao koordinacijsko tijelo radi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok same procjene u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke rade stručne radne skupine koje koordinira Ministarstvo graditeljstva. PSvakako se mogu iskoristiti svi podaci iz Registra šteta koje su upisane od strane Gradskog ureda za gospodarstvo. Osim aplikacije, istovremeno se radi i na aplikaciji za korištenje sredstava Fonda za pokrivanje šteta nastalih kao izravna posljedica pandemije bolesti COVID 19. Procjene štete nastale kao posljedica pandemije koordinira Ministarstvo zdravstva, dok izradu i podnošenje i ove aplikacije koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Grad Zagreb sudjeluje i u ovim procesima te je na raspolaganje dao sve podatke.”

Usprkos ovim tvrdnjama, u javnosti se stekao dojam da Grad Zagreb i ministarstva rade paralelne procjene i da nisu koordinirani. Osim toga, postoje i dva fonda u koje ljudi uplaćuju novac u znak solidarnosti sa Zagrepčanima – državni i gradski, a premijer još nije potvrdio da će zahtjev biti predan na vrijeme. Upravo zato su zastupnici u Skupštini grada Zagreba, koji su tijekom virtualne sjednice iz protesta sjedili na Markovom trgu, skeptični.

Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a, kaže: “Mislim da će Hrvatska nakon 12 tjedana nešto isforsirano predati, da će pokušati neku formu zadovoljiti, a onda naknadno skupljati dokumentaciju. Ne mogu zamisliti tu sramotu i tu ignoranciju da to ne napravimo. Zamislite taj apsurd – Hrvatska predsjeda Europskom unijom i u tom periodu glavni grad doživi katastrofalan potres, zanima me koliko moramo biti nesposobni da nismo u stanju taj trenutak ne iskoristiti i uzeti pomoć koju EU nudi. A mi, bez obzira na pandemiju koronavirusa i izvanredno stanje u svim zemljama, možemo dobiti oko dvije milijarde kuna, što nije mali novac. Po mom mišljenju, što se tiče procjene štete, na tom planu ozbiljan posao ne radi nitko. Što je najgore, ne postoji koordinacija između Grada Zagreba i ministarstava. Ono što je država trebala napraviti u roku od tjedan dana od potresa jest osnovati koordinacijsko tijelo koje upravlja procesom i analizom. To je Plenkovićev grijeh. To tijelo je, poput Nacionalnog stožera civilne zaštite, trebalo imati presice svaki dan i obavještavati javnost što se radi.”

Nezavisni zastupnik Renato Petek kaže da je na posljednjoj sjednici Skupština na prijedlog gradonačelnika osnovala Povjerenstvo za procjenu štete nastale nakon potresa. On smatra da ipak postoji određena koordinacija između Vlade i Grada, što se moglo vidjeti po nekoliko odluka: od smještaja ljudi u studentski dom – što ide na račun države – do posljednje odluke o pomoći za sanaciju dimnjaka, bojlera i podmirivanja stanarina za one čije su kuće neuseljive, što se također plaća iz proračuna: “No kada su Bandića pitali za Povjerenstvo, on nije znao odgovoriti hoće li ono raditi u koordinaciji s državom. Nije znao niti da postoji neko drugo tijelo na razini Ministarstva koje radi procjenu štete. Ja se toplo nadam da će oni zahtjev Fondu solidarnosti stići predati u roku i pokušati doći do tih 280 milijuna eura iako definitivno sa svime kasne. To je rezultat evidentne nekoordinacije između Grada i Vlade, odnosno HDZ-a i Milana Bandića, a čini se i da su u pitanju određeni interesi, koji nam još nisu sasvim jasni. Vjerojatno se odnose i na nadzor i na one koji će izvoditi građevinske radove.”

Tomislav Tomašević, zastupnik platforme Zagreb je naš!, također je vrlo kritičan:

“Ako se taj zahtjev ne preda u roku, to će biti skandal europskih razmjera. I isključivo odgovornost Plenkovića. Premijer se tu ne može vaditi na Bandića, iako sigurno ne pomaže činjenica da imaju dva paralelna procesa za procjenu štete. Jedan koji gura Bandić, a drugi koji gura Štromar. Svatko ima svoje povjerenstvo i svatko svoj račun za donacije, uz potpuni nedostatak koordinacije. Odnosno – očito je nastupila svađa oko tog kolača. Mislim da će oni na kraju ipak nešto poslati Europskoj komisiji, a isprika im ne može biti to da je metodologija procjene štete određena od strane EU-a pa da nisu mogli početi raditi na vrijeme. Postoje planovi za upravljanje elementarnim nepogodama koje smo bili dužni donijeti i morali smo biti pripremljeni za takve situacije. Zato i postoji Fond solidarnosti EU-a. Mislim da je Ministarstvo graditeljstva dalo tek vrlo grubu procjenu, a ako to na kraju ne prihvati Europska komisija, to će biti skandal.”

Anka Mrak Taritaš podsjeća i kako je prošlo već devet tjedana od potresa: “Pred nama su ključna tri tjedna za predaju zahtjeva. No da biste predali zahtjev i aplicirali za pomoć iz EU Fonda solidarnosti potrebno je predati određenu dokumentaciju. Jedino što smo do sada čuli je procjena Ministarstva graditeljstva da šteta iznosi 42 milijarde kuna, što je vrlo okvirna svota. Radi se zapravo o kompjutorskom programu u koji ubacite određeni uzorak i onda vam on izbaci brojke. Međutim, sve što konkretno imamo za sada su procjene statičara, mahom volontera, koji su procjenjivali kategorije oštećenja. Ne znamo niti koliko zamjenskih stanova trebamo, kao što individualnih procjena šteta na svakoj građevini nema. A to uključuje fotografiranje zgrade, analizu stanja i procjenu koliko novca treba da se ona obnovi. I zato stvarne razmjere štete ne znamo.”

Petek kaže kako je Albanija pokazala kako se može reagirati na vrijeme:

“Što se tiče donatorske konferencije, na žalost, nismo čuli da u gradu ili državi netko uopće govori o tome, osim što je Plenković u par navrata rekao – doći će i to na red. Znakovito je da je upravo to bio jedan od naših prijedloga zaključaka 33. sjednice Gradske skupštine početkom svibnja. Tim zaključkom obvezali smo gradonačelnika da pokrene sve procedure, u suradnji s Vladom, da se organizira takva konferencija. Taj je zaključak odbijen s još tri prijedloga, od kojih je jedan bio da nam se podastru jasni podaci o tome koliko je obitelji stradalo i kakva je situacija s njihovim zgradama i kućama. Uz potpitanje koliko je Grad u posljednjih 20 godina ulagao u svoju imovinu. Sva su ta četiri prijedloga odbijena jer ne žele da Skupština ima uvid to.”

Tomislav Tomašević, koji je pisao zaključke u ime opozicije, podsjeća da je prvi zaključak koji su predložili bio objavljivanje stanja donatorskog računa Grada Zagreba na internetskim stranicama, drugi da se stavi skupštinski i civilni nadzor na trošenje tog novca, što je po statutu obavezno jer se radi o više od milijun kuna, a treći da se novac s tog računa koristi za interventne mjere i da se spoji u jedan fond sa sredstvima iz državnog proračuna i međunarodnim sredstvima. Četvrti je bio da Grad u suradnji s Vladom hitno organizira međunarodnu donatorsku konferenciju po uzoru na Albaniju.

“Svjesni smo toga da se u međuvremenu dogodila epidemija covida-19 i da ne možemo očekivati istu sumu koju je uspjela skupiti Albanija. Međutim, kada bismo dobili makar jednu desetinu tog novca, to bi bilo relevantno. Problem je da se takva konferencija ne može odgađati. Takve se stvari organiziraju odmah nakon što se dogodi neka katastrofa i apelira se na solidarnost europskih članica, međunarodnih institucija, pa i privatnih zaklada. Još uvijek mi nije jasno zašto su HDZ i Bandić odbili taj naš prijedlog, u paketu s ostala tri. Gradska uprava, što je presedan, nije se o tome ni pisano ni usmeno očitovala, što je kršenje poslovnika.”