Prema Eurostatovim podacima za prošlu godinu, broj visokoobrazovanog stanovništva u dobi od 24 do 35 godina u Hrvatskoj je 35,7 posto, dok je Zagreb po broju mladih s diplomom u rangu s – Berlinom.

Prema statistici, piše Jutarnji list, glavni grad ima više mladih s diplomom nego bez nje, čak 50,6 posto, čime ujedno značajno odskače od ostalih regija Hrvatske.

Eurostatovi podaci navode da Sjeverna Hrvatska ima 31,2 posto, Panonska 29,4, Kontinentalna Hrvatska 34,6, slično kao Dalmacija i Istra zajedno. Europska je unija u posljednja tri godine blago podigla postotak visokoobrazovanih, sa 39,4 posto, koliko ih je bilo 2019., na 41,2 posto, a cilj je do 2030. doseći udio od najmanje 45 posto osoba koje su do dobi od 25 do 34 godine stekle visoko obrazovanje.

Postotak visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj 2008. godine iznosio je 18,5 posto, a već 2010. godine popeo se na 24,5 posto. Prema podacima Eurostata, na vrhu europske ljestvice su 22 regije s najmanje 55 posto mladih sa završenim fakultetom.

Riječ je, navodi se u izvješću, o glavnim regijama Litve, Francuske, Poljske, Irske, Luksemburga, Danske, Mađarske, Nizozemske, Švedske, Češke, Cipra, Španjolske i Belgije.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine 2019. bilo 35,5 posto visokoobrazovanih, 2020. godine 36,6, a lanjska statistika pokazala je spomenutih 35,7 posto.

Ivica Šušak, državni tajnik za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, uočava neusklađenost među regijama Hrvatske, unatoč težnji da imamo jednaku kvalitetu i dostupnost studijskih programa svim građanima, piše Jutarnji.