Svjetlosno onečišćenje neba iznad Zagreba, koje je rezultat upotrebe umjetnog svjetla, iznosi prosječno 16,9 magnituda, te je veće od svjetlosnog onečišćenja neba iznad Hong Konga, pokazuju rezultati istraživanja objavljenih u nedavnom broju Glasnika Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Profesor RGN-a Željko Andreić, šest je godina mjerio osvijetljenost neba iznad zgrade fakulteta u blizini središta Zagreba, počevši od siječnja 2012., te utvrdio kako je prosječna svjetlina noćnoga neba u tome razdoblju približno konstantna, osim godišnjih razlika prouzročenih promjenjivim meteorološkim uvjetima.

Noćni minimumi, maksimumi i srednje vrijednosti svjetline neba znatno se mijenjaju zbog meteoroloških uvjeta, često s iznosima između 2 i 3 magnitude, ističe se.

Točan izraz za vrijednosti svjetline je standardna astronomska mjera „magnituda po prostornom kutu na sekundu na kvadrat“ (mag/arcsec²).

Vedre noći su manje svjetlosno onečišćene, dok su oblačne noći više svjetlosno onečišćene, pa se vrijednosti svjetline neba grupiraju oko dva maksimuma, oko 15 magnituda po vedrim noćima i oko 18,2 magnitude po oblačnim noćima, ističe Andreić.

Obje vrijednosti su malo niže u proljeće, tj. ljeto, dodaje i napominje da se svjetline manje od oko 16,7 magnituda pripisuju vedrim noćima.

Središte Zagreba u potpunosti je formirano prije dugo vremena i onečišćenje neba iznad njega je konstantno, ali bi situacija mogla biti različita u predgrađima koja brzo rastu, objašnjava Andreić i dodaje da su za ocjene učinaka tog rasta na svjetlosno onečišćenje potrebne dodatne mjerne lokacije u predgrađima.

Usporedba s Bečom i Hong Kongom pokazuje da Zagreb proizvodi neproporcionalno veliko svjetlosno onečišćenje, objašnjava Andreić.

U Beču, koji nastanjuje oko 1,7 milijuna stanovnika, prosječna svjetlina noćnog neba iznosi između 16,3 i 19,1 magnitude.

Tako, oblačno noćno nebo iznad Zagreba za 1.3 magnitudu je svjetlije ili otprilike 3,2 puta od neba iznad Beča, dok je vedro noćno nebo svjetlije oko 0,9 magnitude, odnosno oko 2,3 puta, ističe Andreić i dodaje da Hong Kong, s gotovo devet puta većom populacijom, manje svjetlosno onečišćuje nebo od Zagreba.

Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana umjetnim osvjetljenjem. Uzrokuje mnoge štetne pojave poput zdravstvenih problema, narušavanja ekosustava te remećenja astronomskih promatranja. Najveće svjetlosno onečišćenje prisutno je u razvijenim industrijskim državama.

Noćno svjetlo za vrijeme spavanja prekida proizvodnju melatonina, hormona važnog za ljudsko zdravlje, što primjerice dovodi do povećanja oboljenja od raka dojke, prostate i debelog crijeva, te do poremećaja spavanja i simptoma depresije.