Grad Zagreb s 8,5 milijardi kuna vrijednosti ukupno ugovorenih EU projekata u 2017. i 2018. prednjači među hrvatskim županijama po ugovorenim EU sredstvima, a slijedi Dubrovačko-neretvanska županija, sa 4,4 milijarde kuna, podaci su Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

U priopćenju objavljenom u petak, iz tog ministarstva ističu da je u mandatu ove Vlade ostvaren značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz EU fondova, pri čemu su ugovorena sredstva porasla s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 6,75 milijardi eura, što je rast od 585 posto.

Pritom izdvajaju najveće projekte poput Pelješkog mosta, projekte nadogradnje i elektrifikacije postojeće željezničke pruge Vinkovci-Vukovar, rekonstrukciju i izgradnju željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, modernizaciju tramvajske infrastrukture u Osijeku, opremanja dnevnih bolnica i kirurgija, zatim projekte Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO), Centra za napredne laserske tehnike (CALT), Instituta za fiziku, Studentskom dom Palacin u Šibeniku, revitalizacije kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekta u Rijeci te Arheološkog parka Vučedol.

Grad Zagreb, s 8,5 milijardi kuna, prednjači po vrijednosti ugovorenih EU projekata u protekle dvije godine, a slijedi Dubrovačko-neretvanska županija, sa 4,4 milijarde kuna.

Po visini vrijednosti ukupno ugovorenih projekata u 2017. i 2018. na trećem je mjestu Primorsko-goranska županija, s 3,19 milijardi kuna, a na četvrtom Osječko-baranjska županija, s 3,18 milijardi kuna.

Najmanje je u protekle dvije godine ugovoreno projekata u Karlovačkoj županiji, 737 milijuna kuna te u Ličko-senjskoj županiji, 899,9 milijuna kuna.

Pregled ugovorenih sredstava iz fondova EU po županijama od početka financijske perspektive do zaključno s 31. siječnjem 2019. godine, koji se odnosi na sva tri operativna programa – Konkurentnost i koheziju, Učinkovite ljudske potencijale te Program ruralnog razvoja, daje i rang ljestvicu županija s najvećom vrijednošću ugovorenih EU projekata po glavi stanovnika, gdje s 36,6 tisuća kuna po glavi stanovnika uvjerljivo prednjači Dubrovačko-neretvanska županija, što zasigurno može zahvaliti projektu izgradnje Pelješkog mosta.

Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je lanjskog 23. travnja između predstavnika Hrvatskih cesta (HC) i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation, a 85 posto prihvatljivih troškova financira se iz EU sredstava. Radovi na projektu su u tijeku, a krajnji rok za dovršetak svih pristupnih cesta i Pelješkog mosta je 31. siječnja 2022. godine.

Po vrijednosti EU projekata po glavi stanovnika drugoplasirana je Ličko-senjska županija, s 19,6 tisuća kuna, koja u odnosu na Dubrovačko-neretvansku bilježi gotovo dvostruko manji iznos.

Vukovarsko-srijemska županija, sa 14,9 tisuća kuna, na trećem je mjestu po najvećoj vrijednosti ugovorenih EU projekata po stanovniku, a nakon nje slijede ostale slavonske županije – Požeško-slavonska sa 14,05 tisuća kuna, Brodsko-posavska s 13,6 tisuća kuna te Virovitičko-podravska županija s 13,4 tisuće kuna. Pritom u Požeško-slavonskoj županiji ukupna vrijednost ugovorenih projekata u protekle dvije godine iznosi 977,5 milijuna kuna, u Brodsko-posavskoj 943,3 milijuna kuna, u Virovitičko-podravskoj 1,04 milijarde kuna, a u Vukovarsko-srijemskoj 2,4 milijarde kuna.

“Vidljivo je da sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što je i očekivano s obzirom na strukturu gospodarstva u tim županijama. Porast ugovaranja projekata u slavonskim županijama očekujemo i u ovoj godini, a na razini cijele države očekujemo ugovorenost od 85 posto cjelokupnog financijskog iznosa od 10,7 milijardi eura”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Grad Zagreb, s 10,5 tisuća kuna po glavi stanovnika, nalazi se na 11. mjestu.

Iz Ministarstva napominju da se izvještaj odnosi na projekte koji se provode na području samo jedne županije dok projekti koji se provode na području nekoliko županija ili na području cijele Hrvatske nisu prikazani u ovom izvještaju.