Zagrebačka gradska vlast i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović primili su prošloga tjedna u Bruxellesu veliko priznanje nakon što je Europski odbor regija velikom većinom glasova prihvatio izvješće Joška Klisovića kojim on poziva tijela Europske unije da u ostvarivanje Europskog zelenog plana snažnije uključe gradove i regije. Klisović je svoje izvješće predstavio na 158. plenarnoj sjednici Europskog odbora regija koja se prošlog tjedna održala u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu, a gotovo jednoglasna podrška delegata koji predstavljaju najveće europske gradove i regije pokazala je da se Zagreb pozicionirao kao jedan od vodećih europskih gradova kada su u pitanju energetska tranzicija i provođenje ciljeva Europskog zelenog plana, ključnog za europsku budućnost, koji je predstavila Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Da je aktualna zagrebačka vlast doista i prepoznata kao jedan od europskih lidera u provođenju ciljeva Europskog zelenog plana, Nacionalu su potvrdili i delegati iz nekih od najvećih europskih gradova i regija s kojima smo razgovarali tijekom prošlotjedne plenarne sjednice Europskog odbora regija.

U KlisovićevU izvještaju posebno je naglašeno da regije i gradovi pozivaju zakonodavna tijela EU-a da provedu detaljno preispitivanje i reviziju Uredbe o upravljanju energetskom unijom. FOTO: European Union/Fred Guerdin

Svi oni pohvalili su Klisovićevo izvješće te se složili da ambiciozni ciljevi europskog zelenog plana iziskuju dosad neviđene i brze promjene u sljedećih deset godina, i to uglavnom na lokalnoj i regionalnoj razini. U Klisovićevom izvještaju posebno je naglašeno da regije i gradovi pozivaju zakonodavna tijela EU-a da provedu detaljno preispitivanje i reviziju Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime i da poboljšaju provedbu Europskog zakona o klimi kako bi se osiguralo da su sve inicijative u okviru Zelenog plana prilagođene lokalnim potrebama, čime bi se barem donekle izbjegle sve veće teritorijalne i socijalne razlike.

Inače, Europski odbor regija skupština je regionalnih i lokalnih predstavnika i predstavnica iz svih 27 država članica EU-a. Osnovan je 1994. godine nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta, a misija mu je uključiti regionalne i lokalne vlasti u postupak donošenja odluka EU-a te ih izvještavati o politikama EU-a. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija savjetuju se s Odborom o područjima politika koje utječu na regije i gradove. Svih 329 punopravnih i 329 zamjenskih članova i članica Europskog odbora regija mora imati izborni mandat u izabranoj skupštini u svojoj regiji ili gradu, odnosno, mora biti politički odgovorno takvoj skupštini. Hrvatsku u Europskom odboru regija predstavlja devetero delegata koje predlažu tri nacionalne udruge lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj. Svaka udruga predlaže dogovoreni broj kandidata iz redova svojih članova. Hrvatska zajednica županija imenuje četvero članova i zamjenika, Udruga gradova troje članova i zamjenika, a Udruga općina dvoje članova i zamjenika. Iako mišljenja koja prihvati Europski odbor regija nisu obavezna, druga tijela poput Europskog parlamenta, Europske komisije ili Europskog vijeća često ih znaju prihvatiti kao ključne smjernice kojima razvijaju ključne europske politike.

U svojem izvještaju koji je prihvatio Europski odbor regija, Klisović naglašava da lokalne i regionalne vlasti moraju u vrlo ranoj fazi biti uključene u oblikovanje politika EU-a kako bi im doprinijele svojim znanjem o društvenom i gospodarskom kontekstu u kojem se politike EU-a provode. Time bi se bolje procijenio lokalni učinak novih inicijativa u okviru Zelenog plana i olakšala njihova provedba. Prihvaćanjem Klisovićeva izvještaja Europski odbor regija obvezuje se preuzeti aktivnu i vodeću ulogu u tom postupku prilagodbe zelenog plana na lokalnoj razini i u razvoju sveobuhvatnog sustava njegova praćenja i s njime povezanih predviđanja pomoću usklađenih pokazatelja radi procjene teritorijalnih posebnosti i slabosti.

‘Zeleni plan ima presudnu ulogu u općem transformacijskom procesu Europske unije i upravo zato je izvješće Joška Klisovića vrlo važno’, smatra Matthias Wunderling-Weilbier iz Donje Saske. FOTO: European Union/PATRICK MASCART

Naime, u nedavnoj studiji Europskog odbora regija skrenuta je pozornost na lošu kvalitetu višerazinskih dijaloga i savjetovanja o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u nekim državama članicama. U mišljenju Joška Klisovića poziva se na reformu Uredbe o upravljanju, kojom bi se od država članica zahtijevala uspostava trajnog dijaloga o klimi i energiji s lokalnim i regionalnim vlastima. Nadalje, s obzirom na to da zeleni plan podrazumijeva mnoge nove obveze i ciljeve u pogledu planiranja za lokalne i regionalne vlasti, revidiranom Uredbom o upravljanju trebalo bi obvezati države članice da u nacionalne energetske i klimatske planove uključe novo poglavlje „Potpora i resursi koji se pružaju lokalnim i regionalnim vlastima za provedbu”, s detaljnim informacijama o tehničkoj pomoći i mogućnostima financiranja sredstvima EU-a. U izvještaju se ističe i potreba za većom potporom lokalnim i regionalnim agencijama za energiju i klimu te predlaže stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka za zeleni plan na podnacionalnoj razini radi pružanja lako dostupnih informacija i smjernica.

Joško Klisović za Nacional je izjavio kako je zaključak njegova izvještaja da bi se trebalo ustrajati u tome da se pri reviziji okvira Zelenog plana moraju obuhvatiti svi aspekti povezani s ranjivim skupinama i socijalnim i teritorijalnim potrebama. To bi trebalo dovesti do novog europskog okvira za održivu dobrobit u kojem bi kriteriji Zelenog plana bili integrirani u sve instrumente EU-a za gospodarsko upravljanje i financiranje, od višegodišnjeg proračuna EU-a i ciklusa europskog semestra do toga da se BDP prestane smatrati jedinim relevantnim pokazateljem. Zeleni plan trebao bi postati krovna strategija koju bi trebalo dodatno uskladiti s okvirom ciljeva održivog razvoja, koji obuhvaća najrelevantnije dimenzije održivog razvoja. Tako bi se ostvarili okolišni i socijalni ciljevi, a istodobno kao orijentir zadržao cilj klimatske neutralnosti.

‘Zeleni plan uspjet će samo uz snažnu socijalnu dimenziju, odnosno samo ako postignemo da je on dostupno i pristupačno rješenje za sve’, rekao je nakon plenarne sjednice Joško Klisović. FOTO: European Union/Fred Guerdin

“Zeleni plan uspjet će samo uz snažnu socijalnu dimenziju, odnosno samo ako postignemo da je on dostupno i pristupačno rješenje za sve, ne zanemarujući nikoga i nijednu regiju. To mora biti najvažniji prioritet za sljedeći europski mandat, pa i nakon njega. Moramo voditi svoje građane kroz ovu golemu tranziciju te ih pritom zaštititi – posebno one najranjivije – iskorjenjivanjem energetskog siromaštva i siromaštva mobilnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i osiguravanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa u upravama lokalnih i regionalnih vlasti za provedbu europskog zelenog plana. U tu svrhu pozivamo na uspostavu čvrstog okvira upravljanja koji aktivno uključuje gradove i regije kao ključne aktere u njegovoj provedbi”, rekao je za Nacional Joško Klisović.

Da je Klisovićevo izvješće dobilo potporu i nekih velikih europskih gradova, pokazuje i primjer gradonačelnika Varšave Rafała Trzaskowskog, inače člana Građanske platforme Donalda Tuska koja je na nedavnim poljskim izborima okončala vladavinu desničarske stranke Pravo i pravednost Jarosława Kaczyńskog. Trzaskowski je u izjavi za Nacional kazao da se Klisovićevo izvješće fokusira na to kako gradovi i regije žele da se upravljanje Green Dealom razvija u budućnosti te da ono ima temeljnu važnost za europske ambicije u pogledu klimatskih promjena. “Objedinjena podrška koja je tom izvješću došla sa svih strana političkog spektra dokazuje da, ako želimo kolektivno uspjeti, u oblikovanje klimatskih odluka moramo uključiti lokalne i regionalne vlasti. Naime, ne možete ostvariti ambicije Unije bez snažnog angažmana lokalnih i regionalnih vlasti. Gradovi su odgovorni za većinu štetnih emisija, ali istovremeno mi i imamo spremna rješenja o tome kako se nositi s klimatskim promjenama i obično smo ambiciozniji od nacionalnih vlada”, rekao je Rafał Trzaskowski te naglasio da se u Varšavi protiv klimatskih promjena bore na mnogo različitih načina, odnosno da se ulažu milijarde u transport bez emisija štetnih plinova, u obnovljive izvore energije, uklanjanje peći na ugljen i uvođenje zone čistog zraka.

‘Ne možete ostvariti ambicije Unije bez snažnog angažmana lokalnih i regionalnih vlasti’, kaže gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski. FOTO: European Union/Fred Guerdin

“Borba protiv klimatskih promjena i stvaranje klimatski neutralnog grada do 2050. naš je najvažniji cilj. Naravno da je populistička vlast na odlasku, koja mrzi sve neovisne institucije, činila sve da nam zagorča život, a to se najviše vidjelo u smanjivanju našeg proračuna kroz izmjene poreznog zakona i zato je Varšava u protekle četiri godine izgubila gotovo tri milijarde eura”, zaključio je gradonačelnik Varšave.

Važnost provedbe Zelenog plana na nižoj razini, odnosno na razini regija i gradova, istaknuo je i državni tajnik njemačke savezne pokrajine Donje Saske Matthias Wunderling-Weilbier. On je istaknuo da se provedba Zelenog plana na regionalnoj razini posebno može vidjeti u Donjoj Saskoj gdje je prisutna snažna metalurška i kemijska industrija te da su od usvajanja Zelenog plana velike industrije u Donjoj Saskoj, poput tvornice Salzgitter, napravile velike korake da njihova proizvodnja postane ekološki prihvatljiva te da se smanji emisija štetnih plinova.

Novinar Nacionala boris bilas s predsjednikom zagrebačke Skupštine Joškom Klisovićem na plenarnoj sjednici Europskog odbora regija. FOTO: Privatna arhiva

“Zeleni plan ima presudnu ulogu u općem transformacijskom procesu Europske unije i upravo zato je izvješće Joška Klisovića vrlo važno i ako mogu tako reći, pogodilo je ključne probleme kada je u pitanju odnos tog plana prema gradovima i regijama. Posebno mi je drago da je to izvješće došlo od člana naše grupacije europskih socijalista te da se iz njega jasno vidi naš čvrsti stav prema Europskom zelenom planu i njegovoj implementaciji”, rekao je u izjavi za Nacional Matthias Wunderling-Weilbier.

Posebno je znakovito da je Klisović za svoje izvješće dobio potporu svih najvećih europskih političkih klubova, od zastupnika zelenih stranaka, preko socijalista i liberalnih stranka pa do europskih pučana i konzervativaca, što je doista rijetkost u današnjoj europskoj politici. To se u nekoliko navrata moglo vidjeti i na plenarnoj sjednici Europskog odbora regija, kada su izbile žustre rasprave oko novog zakona o amnestiji u Španjolskoj koji je omogućio sastavljanje nove vlade socijalističkog premijera Pedra Sancheza ili oko stava prema sukobu u Gazi. No Joško Klisović kaže da je njegovo izvješće samo početak te da je sada sve u rukama Europske komisije.

“Zeleni dogovor ostat će samo plan na papiru ako nemamo snažan mehanizam provedbe. Moramo osigurati da lokalne i regionalne vlasti imaju resurse, kako u smislu kompetentnog osoblja tako i u smislu financiranja. Nama nedostaju administrativni kapaciteti jer ako želite da gradske i regionalne uprave budu inovativne, kreativne i spremne za te nove politike, onda morate te ljude osposobiti, dati im specifična znanja.

Drugi problem je financiranje. Svi ti projekti koštaju. Europski fondovi nisu uvijek dostupni lokalnim i regionalnim vlastima jer moraju ići preko nacionalnih vlada. Kada su nacionalne i lokalne vlasti iz suprotstavljenih strana, kao što često vidimo u istočnoj Europi, često su dovedene u sukob. Green Deal trebao bi razmotriti izravan pristup gradova EU-ovim fondovima ili bilo koji drugi način da se gradovima olakša dobivanje sredstava za dobre projekte”, zaključio je Klisović.