Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju ‘Sveti Ivan’ upozorava na veliki porast ovisnika o kockanju, posebno nakon koronakrize, i kaže da su za razvoj ovisnosti najopasniji online kasina, aparati, igranje ruleta i sportsko klađenje

Sve je veći broj građana koji je ovisan o kockanju. Iako se druge ovisnosti češće problematiziraju u javnosti, o kockanju se i dalje nedovoljno govori. Sam porast ovisnika o kocki primjećuje i psihijatar Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu. Kaže da je broj ovisnika o kockanju koji se liječe u bolnici naglo porastao zadnjih godina. „Mi kao dnevna bolnica za ovisnike o kockanju, koja je jedina s takvim strukturiranim programom unutar našeg zdravstvenog sustava, djelujemo od 2015. godine. Mi smo na početku imali 48 pacijenata. Godine 2019., uoči koronakrize, imali smo 114 pacijenata, a 2022. njihov je broj narastao na 192. Postoji trend kontinuiranog rasta i ja iskreno mislim da ćemo ove godine imati preko 200 pacijenata. Taj rast ovisnika koji se liječe kod nas osobito je izražen u razdoblju nakon koronakrize. Iako je rast postojao i prije nje, on je bio postupniji“, rekao je.

Bodor kaže da veliki problem predstavlja što je kockanje uobičajeno u našem društvu te da smo okruženi sadržajima koji nas potiču da započnemo s kockanjem. „Pandemija je ubrzala i ogolila do kraja probleme s kojima se godinama suočavamo. Jedan od osnovnih uzroka rasta ovisnosti o kockanju je izloženost kocki koja je u Hrvatskoj jako velika. Posvuda su automat klubovi, sportske kladionice, reklame za igre na sreću i druge slične stvari. Kad je nešto tako prisutno kao kocka, stvara se percepcija da je to normalno, a zapravo nije. Kockanje jest zabava, ali to je aktivnost koja nosi određeni javnozdravstveni rizik. O kockanju se može postati ovisan, što nosi psihosocijalne posljedice jednako kao što je slučaj s alkoholom ili cigaretama“, rekao je.

Iako kockanje predstavlja veliki problem u našem društvu, Bodor smatra da u proteklih nekoliko godina nismo napravili dovoljno dobre mehanizme pomoću kojih bismo smanjili kockanje u Hrvatskoj. „Po meni trebaju postupiti kao u slučaju alkohola i duhana. Na taj se način treba gledati i na kocku. Što se tiče oglašavanja, na primjer, u Belgiji od 2025. neće biti dopušteno oglašavanje igara na sreću na stadionima. Od ove godine neće dopustiti oglašavanje kladionica, kasina i automat klubova u medijskom prostoru. O nečemu sličnom bi se trebalo razmišljati i kod nas. Kod nas se zasad ne može zabraniti nešto što je toliko učestalo, ali potrebno je ograničiti izloženost takvom sadržaju s obzirom na njihov adiktivni potencijal. Najopasniji za razvoj ovisnosti su online kasina, aparati, igranje ruleta i sportsko klađenje. Oglašavanje bi prema tim igrama trebalo biti značajno restriktivnije, kako u medijima, tako i na javnom prostoru’’, rekao je.

Online kasina postaju sve popularnija među ljudima. Bodor ističe da oni polako postaju problem broj jedan što se tiče kockanja zbog svoje široke dostupnosti i činjenice da možemo kockati iz udobnosti vlastitog doma. „On je produkt koronakrize i prilagodbe industrije igara na sreću, kao i ubrzane digitalizacije te ima visok ovisnički potencijal. Jedna pacijentica je rekla da ga je igrala na poslu i da joj je novac koji je trošila bio samo broj u kutu ekrana. Ne morate ići do bankomata dizati novac. Nemate osjećaj da ste kroz pola sata potrošili svoju plaću. Primijetili smo da razvoj ovisnosti kod aparata i sportskog klađenja traje nekoliko godina, ali zbog online kasina ljudi kroz par mjeseci razvijaju upadljive psihosocijalne posljedice, zbog čega mnogi odluče potražiti pomoć. Trebala bi se uvesti puno bolja zaštita igrača putem instaliranja softvera koji će igrače prisiliti da postave vremenska i novčana ograničenja prilikom igranja. Onda sustav može slati upozorenja kada dosegnete maksimalni iznos, ali i personalizirane poruke koje će igraču poručiti da potraži stručnu pomoć. Važno je da se ovisnici što ranije javljaju na liječenje. Novac koji ste izgubili tijekom kockanja trebala bi biti cijena zabave, a ne plan za stvaranje novca“, rekao je.

Bodor objašnjava kako velik dio ljudi ulazi u kockanje zbog dugova, ali napominje da s time neće riješiti financijsku situaciju. No kaže da dugovi nisu jedini motiv ulaska u kocku. “Postoje emocionalno ranjive skupine koje imaju psihičkih problema prije razvoja ovisnosti o kockanju. To su najčešće psihički problemi iz područja anksioznih i depresivnih poremećaja pa im je kockanje način na koji se nose s njima. S razvojem ovisnosti takve tegobe postaju dodatno naglašene. Što se tiče karakternih crta, impulzivniji ljudi imaju veći rizik od stvaranja ovisnosti. Muški spol je daleko zastupljeniji u svemu tome, a rizik je i dob početka kockanja. Što je dob prvog kockanja niža, osobito ako krenu kockati za vrijeme adolescencije, to je veći rizik za ovisnost. Mi primamo punoljetne pacijente, a prosječna dob našeg pacijenta su 32 godine, što znači da se radi o dosta mladim ljudima. Dobar dio njih je počeo kockati dok su bili maloljetni. Postoje i rizici u odnosu na konzumaciju drugih psihoaktivnih tvari. Jedna ovisnost povećava šansu da će se razviti druga“, rekao je.

Iako cijela Hrvatska ima problem s kockom, Bodor primjećuje da je veliki broj ovisnika iz Zagreba, što je dijelom rezultat velikog broja mjesta za kockanje. „Dosta nam je pacijenata iz Zagreba. Što se tiče automat klubova i kladionica, oni su dosta rašireni u metropoli. Unatoč zakonskim ograničenjima da kasina moraju biti udaljena od školskih i vjerskih ustanova, mi primjećujemo da ih ima jako puno među stambenim zgradama. Nastojimo zaštiti djecu od kockanja, a ona su u kvartu izložena njemu“, rekao je.