Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija, otkriva da je čak 89 posto građana Hrvatske priznalo da ima problema s mentalnim zdravljem, a upozorava da je sve više samoubojica u dobi između 15 i 25 godina

Prema najnovijim podacima Eurobarometra, mehanizma koji anketama mjeri javno mišljenje u državama članicama Europske unije, kao i u zemljama kandidatkinjama, čak 89 posto građana Hrvatske izjavilo je da je u posljednjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, a Životna linija, udruga za prevenciju suicida, upozorava na velik problem – u Hrvatskoj je još uvijek teško dobiti adekvatnu psihijatrijsku pomoć. Tih 89 posto Hrvata ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerane strahove ili brige, nisko samopouzdanje, poteškoće s koncentracijom, socijalno povlačenje i naposljetku gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali.

Sve te stvari su usko povezane s depresijom i drugim mentalnim bolestima, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna. O tome govori Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija, koji je dao intervju za Zagreb News. Fokusirao se na glavni grad i najveće izazove Zagrepčana.

ZgNews: Nedavno su objavljeni zaista šokantni podaci o broju izvršenih suicida u Hrvatskoj. Daleko najveći broj samoubojstava zabilježila je PU zagrebačka. Kakva je dobna struktura u Zagrebu, osobe koje dobi imaju najveće sklonosti za suicid u Zagrebu?

Ovo su najnoviji podaci kojima raspolažemo: tijekom 2022. godine suicid je izvršilo 529 osoba, od čega 128 žena i 401 muškarac. PU zagrebačka zabilježila je 114 samoubojstava, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Statističkom pregledu temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2022. godini. Na nacionalnoj razini od svih dobnih skupina, osobe iznad 65 godina starosti izvršile su 192 suicida, što je 36,29% od ukupnog broja svih suicida. Te osobe predstavljaju izrazito ranjivu skupinu.

ZgNews: Mentalne bolesti su tek odnedavno prestale biti tabu, o njima se razgovara iako je još uvijek uvelike prisutna sramota kad se o njima razgovara. Jesu li istiniti podaci da je čak 89 posto ljudi u Hrvatskoj reklo da su zbog korone imali neke oblike mentalnih bolesti ili smetnje?

Prema statističkim izvještajima Eurobarometra iz listopada 2023. godine, čak 89% građana Republike Hrvatske izjavilo je da su nedavni događaji u svijetu utjecali na njihovo mentalno zdravlje. Na razini cijele Europske unije, od osoba koje su izjavile kako su se suočile s emocionalnim ili psihosocijalnim problemima u prošloj godini, najveći udio, njih 69%, izrazio je kako su se osjećali tužno/potišteno, 50% ih je spomenulo pretjerane strahove ili brige, 42% nisko samopouzdanje, 41% poteškoće s koncentracijom, 40% socijalno povlačenje te 40% gubitak interesa/užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali.

ZgNews: Ono što se u Hrvatskoj osjeća već godinama, a posebno nakon pandemije covida-19, jest kroničan nedostatak stručne pomoći, posebno psihologa koji su prvi korak. Koliko ih u Zagrebu nedostaje i što bi se moglo odmah napraviti da bi se povećao njihov broj?

U Gradu Zagrebu nedostaje psihoterapija koja bi bila dostupna preko uputnice. Da se nadoknadi taj nedostatak, bilo bi potrebno da država ili Grad Zagreb subvencioniraju građanima psihoterapiju koju pružaju licencirani privatni psihoterapeuti.

ZgNews: U dobnoj skupini od 15 do 25 godina u Hrvatskoj je bilo 36 izvršenih suicida, što je porast od čak 50 posto u odnosu na godinu dana ranije. Poznato je da se djeca i mladi teško nose sa sve većim izazovima i da imaju mentalne poteškoće. Jesu li školski pedagozi, psiholozi i ostalo stručno osoblje u zagrebačkim školama dovoljna pomoć i koliko ih djeca uopće traže?

Trebalo bi pojačati pomoć za djecu i mlade na području mentalnog zdravlja.  Isto tako, potrebno je među djecom i mladima širiti svijest o važnosti traženja pomoći, što se može postići javnozdravstvenim kampanjama za mentalno zdravlje.

ZgNews: Spomenuli ste da su od svih dobnih skupina najviše suicida počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 192, što predstavlja 36 posto od ukupnog broja suicida u Hrvatskoj. Zbilja zastrašujući podaci. To je pretpostavljam povezano s niskim mirovinama i teškim životom osoba starije životne dobi. Koliko starijim ljudima treba pomoć, kako im se može pomoći i jesmo li dovoljno napravili da im se pomogne?

Potrebno je povećati mirovine i osigurati opće dostojanstvo osoba starije životne dobi. Isto tako, njima kao osobito ranjivoj skupini potrebno bi bilo osigurati pojačanu potporu na području mentalnog zdravlja. Za njih bi trebalo osigurati grupe za emocionalnu potporu, aktivnosti za prevenciju depresije i načine za povećanje socijalizacije.