Svjetski i nacionalni Dan kravate obilježen je na glavnom zagrebačkom trgu, gdje je nakon smjene straže Kravat pukovnije njezin zapovjednik postavio kravatu na kip bana Josipa Jelačića.
Svečanost u organizaciji Academie Cravaticae izazvala je pozornost brojnih okupljenih građana, koji su sa zanimanjem pratili smjenu straže Kravat pukovnije, kao i postavljanje kravate na Jelačićev kip.
Događaju su nazočili predstavnici Academiae Cravaticae, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora zastupnica Zdravka Bušić, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler sa suradnicima,veleposlanici kravate, Miro Gavran i Igor Rudan, predstavnici Kluba za javnu diplomaciju HDUN te renomiranog Hrvatskog diplomatskog kluba te drugi ugledni gosti i prijatelji kravate, kao i brojni građani i posjetitelji.
Pripadnici Kravat pukovnije, počasne garde od 17 vojnika, među kojima su i četiri konjanika, postrojili su se na zagrebačkom glavnom trgu, noseći odore kakve su hrvatski vojnici nosili tijekom Tridesetogodišnjeg rata.
Nakon postrojavanja, zapovjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić i saborska zastupnica Zdravka Bušić podignuti su pomoću dizalice do kipa bana Jelačića te oko njegovoga vrata postavili crvenu kravatu.
Predstavnik Academie Cravaticae, ustanove koja promovira kravatu, Mihovil Bogoslav Matković, istaknuo da će se nacionalni Dan kravate obilježiti postavljanjem kravate na još 40-ak spomenika u Zagrebu, kao i aktivnostima u drugim hrvatskim gradovima.
“Kravata kao identitetska baština Hrvatske posebno učinkovito i sadržajno može poticati komunikaciju Hrvatske sa svijetom”, kazao je Matković i podsjetio da je upravo na inicijativu te ustanove Hrvatski sabor 18. listopada proglasio Danom kravate.
Na događaju su sudjelovali i ambasadori kravate – znanstvenik Igor Rudar i prvi ambasador kravate, književnik Miro Gavran.
“Jedna stvar koju hrvatska doista ima je kravata, čija smo mi postojbina, no mnogi narodi svijeta vrlo malo znaju o tome. Ovo je rijetka prilika da brendiramo našu državu u svijetu nečim lijepim, korisnim i nečim što je prepoznato, rekao je Rudan.
Gavran je dodao kako puno znači činjenica da Hrvati mogu osvijestiti da jedan prihvaćen modni detalj potječe od njih.
“Mislim da smo svi sretni da se možemo okupiti oko jednog divnog simbola, koji ima značenje civiliziranosti, pa čak i vjernosti”, poručio je.
Navodimo i prigodni komentar Karla Resslera, hrvatskog eurozastupnika: “Dan kravate je prilika da još jednom naglasimo simboliku i nezamjenjiv kulturni identitet kravate, jedinstvenog odjevnog predmeta hrvatskih korijena. Kravata nije samo dar naših predaka cijelome svijetu, već je i simbol civilizacije i uljudnog ophođenja. Zato je važan element nacionalnog brendiranja Hrvatske i vrijedno oruđe kulturne diplomacije, koje možemo još više koristiti.”
Proslave u drugim dijelovima Hrvatske
Kad je riječ o ostalim proslavama u Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu je ispred Turističko- informativnog centra postavljeno platno s motivima iz Tridesetogodišnjeg rata te kostimirani model hrvatskog vojnika, sudionika rata, s crvenim rupcem oko vrata. U Mrkoplju je otvorena
izložba starinskih Mrkopaljskih kravata, izložba dječjih crteža na temu Mrkopaljske kravate, te organiziran tečaj vezivanja kravate i druge aktivnosti.
U Puli, gdje je 18. listopada 2003. godine izvedena instalacija „Kravata oko Arene“ prof. Marijana Bušića, realizirani su brojni prigodni programi u osnovnim i srednjim školama. Na temu kravate predstavljeni su likovni i pjesnički radovi učenika, izložene knjige i brošure, puštani dokumentarni filmovi. Učenici su u školu došli s kravatom te vježbali vezanje kravate sebi i drugima. U pratnji svojih nastavnika vezali su kravatu i na više bista i spomenika u gradu Puli.
Osim navedenih, svečanost obilježavanja Dana kravate održala se i u brojnim institucijama, školama, vrtićima, gradovima i lokalnim upravama u Hrvatskoj.
Komentari