Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) u svojem će se trećem izdanju održati u Zagrebu od 22. do 28. svibnja u ponešto izmijenjenom i proširenom obliku, ove godine s fokusom na austrijsku književnost, film, glazbu i društvenu klimu, o čemu će biti riječi na pedesetak događanja koja će ugostiti stotinjak autora, od čega čak dvanaest renomiranih inozemnih imena.

O misiji festivala uvodno je u srijedu na konferenciji za novinare u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) govorila direktorica i idejna začetnica Petra Ljevak.

Istaknula je kako je ideja manifestacije motivirana željom da se u današnje doba pojačane digitalizacije potakne interes za čitanje, pisanje i literarnu komunikaciju “i to na način koji je pristupačan i zabavan”.

“Jedan je od ciljeva i povećati svijest o tome koliko je čitanje, informiranje i mogućnost kritičkog informiranja o određenim temama važna i zapravo osnova svakog razvijenog društva”, rekla je Ljevak.

Tu misiju i ciljeve pokušavamo dosegnuti već tri godine, a u međuvremenu je ZBF postao nezaobilazan događaj u Zagrebu i šire, te središnje mjesto okupljanja svih ljubitelja dobre knjige i kulture, dodala je.

Nakon dva uspješna izdanja Zagreb Book Festivala na kojima su u bogatom književnom programu kao zemlje partneri predstavljene Švedska i Irska, te brojni strani i domaći autori uz više od stotinu festivalskih gostiju, festivalski cilj promicanja čitanja i knjige ove se godine realizira programom fokusiranim na Austriju, i to uz ponešto izmijenjeni koncept festivala.

“Sa željom da svake godine predstavimo drugu zemlju kao našeg partnera, ove ćemo godine, zbog nezaobilaznog zajedničkog povijesnog naslijeđa, iznimnog kulturnog i društvenog utjecaja te snažne umjetničke scene koja na najbolji način spaja tradicionalno i moderno, predstaviti Austriju”, rekla je Ljevak.

Kako bi kroz aktualne i važne teme hrvatskoj publici približili austrijsku književnost, film, glazbu ali i društvenu klimu, organizatori su kao temu festivala izrabrali ‘fragilnost’, smatrajući da upravo ona, u današnjem svijetu nestalnosti i neizvjesnosti, zauzima ključno mjesto u djelima mnogih umjetnika, kao i u životima svih nas.

Tribine i diskusije kao središnji festivalski program

Ideja je novog koncepta festivala da se težište programa prebaci s predstavljanja knjiga na večernje diskusije koje će pridonijeti promišljanju današnjice kroz razgovore s nekim od najznačajnijih europskih intelektualaca. U središtu će razgovora biti “naše svakodnevne fragilnosti” – ravnopravnosti, društvenih sustava, dijaloga o vrijednostima, slobode govora, virtualnih identiteta i drugih.

O fragilnosti ravnopravnosti govorit će se na tribini “Žene, manjine i ostatak svijeta”, fragilnost društvenih sustava u središtu je tribine “Kada dolazi diktator?”, fragilnost ljudskog bića kroz proces starenja pokrit će diskusija “Ima li života prije smrti?”, a “Pravo ili obaveza pisca? ” bavit će se fragilnošću slobode govora.

Fragilnostima dijaloga o vrijednostima, početaka i virtualnih identiteta bavit će se diskusije “Ostale su teme Isus Krist Komunist i ostali režimi”, “Prognani iz djetinjstva” i “Black Mirror – Alternativna prisutnost”.

Dolaze ugledni teoretičari, filozofi, psihijatri, ekonomisti

Festival svake godine predstavlja u Zagrebu niz istaknutih, nagrađivanih i svjetski poznatih inozemnih autora. Pored diskusija o temi Festivala fragilnosti program će u sklopu stavke “Zemlja podrijetla” ugostiti brojne strane autore u razgovorima u kojima će se predstaviti njihov rad, teme kojima se bave te aktualne preokupacije, dok je zaseban programski segment, pod nazivom “Predavaonica”, rezerviran za predavanja poznatih intelektualaca, filozofa i pisaca vezana uz temu kojom se bave i temu festivala.

Koordinatorica programa Ivana Bodrožić istaknula je kako je cilj organizatora bio napraviti zanimljiv program kojim će se zagrebačkoj publici predstaviti “različiti autori, različiti kulturološki momenti koji nam nisu svakodnevno dostupni, i to kroz razgovore o temama koje se tiču svih nas”.

“Ove godine za svoju publiku pripremamo više od pedeset događanja koja će na predstaviti oko stotinjak gostiju, od čega čak dvanaest inozemnih, priznatih i renomiranih europskih i svjetskih autora prema čijim su djelima snimljeni i filmovi”, rekla je Bodrožić.

Kao prvo inozemno gostujuće ime najavila je istaknutu austrijsku spisateljicu i novinarku Ericu Fischer, čije će gostovanje otvoriti festival u ponedjeljak 22. svibnja.

Uz Fischer, najavljeni su i istaknuti austrijski književnik Karl Markus Gauss, jedna od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica Ece Temelkuran, profesor povijesti na londonskom King’s Collegeu te nagrađivani britanski povjesničar Richard Overy, nizozemski esejist i kulturalni filozof Rob Rieman, kao i Austrijanac Franz Hammerbacher.

Festival će ugostiti i Teresu Forcades, ikonu europske ljevice i najradikalniju časnu sestru Europe, austrijsku književnicu ruskog podrijetla Julyju Rabinowich, norveškog filozofa Larsa Svendsena, te dječjeg psihijatra i pisca Paulusa Hochgatterera. Najavljeni su i psihoterapeutkinja i književnica Monika Wogrolly, te engleski novinar i povjesničar Mischa Glenny.

Svi će oni sudjelovati i u tribinama o “sedam izuzetno važnih tema koje obilježavaju naše svakodnevne živote, jer iako se svijet mijenja, čini se kao da se ipak nikad nije mijenjao toliko brzo kao posljednjih godina”, rekla je Bodrožić.

Veliki naglasak na domaćim i autorima za djecu

Osim što će u svojem glavnom programu ugostiti ugledne inozemne goste, ZBF tradicionalno i ove godine velik dio programa posvećuje domaćim autorima, jer smo ocijenili da je upravo festival “najjača spona između naše publike i autora”, rekla je nadalje Bodrožić.

Tako će se na festivalsku pozornicu u sklopu programa “Svježe i domaće” među ostalima popeti Jelena Pervan, Anđelo Jurkas, Irena Matijašević, Đurđa Knežević, Zoran Ferić, Edo Popović, Predrag Lucić, Rade Šerbedžija, Tea Tulić, Dražen Katunarić i brojni drugi.

I ove godine na festivalu će se dodijeliti 50 tisuća kuna vrijedna nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora.

Imajući na umu da je znatiželju, promišljanje i odgovornost presudno usvojiti što ranije, prvi dio svakog dana bit će posvećen najmlađima, koji će u programu “Miksano za male” sudjelovati u više od petnaest događanja koja će ugostiti oko 20-ak gostiju.

Suradnica na programu Diana Matulić istaknula je kako su ta događanja zamišljena interaktivno, kao kreativne i edukacijske radionice, živi susreti i razgovori s autorima, vježbaonice, literarno-scenske i kazališne igre.

“Zamislili smo program kao niz događanja u kojima će mladi aktivno participirati u kreiranju festivalskog programa. Takav fokus nije slučajan jer je jedan od ciljeva festivala odgajanje mlade čitateljske publike i, posredno, poticanje čitanja”, rekla je Matulić.

Glazbeni i filmski, ali i izložbeni program

Središnji festivalski program i ove se godine odvija u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), čiji je ravnatelj Miroslav Gašparović istaknuo je kako mu je iznimno drago što taj muzej već treću godinu za redom partnerski ugošćuje ZBF, kao svoj jedini nemuzejski neizložbeni redoviti program.

Istaknuo je kako je riječ o jednoj posebnoj inicijativi koja se pokazala izuzetno uspješnom i komplementarnom sa svime što taj muzej i inače radi.

U vrijeme održavanja ZBF-a u MUO-u se održava nekoliko izložaba koje se tematski nadovezuju na temu festivala fragilnost, istaknuo je, a koje su dio muzejskog programa “Ljeto baroka”.

Pozvao je sve posjetitelje da “svoje dane s knjigom u MUO-u” obogate i obilaskom izložbi “Azulejo/portugalska umjetnost keramike”, koja donosi keramičke panoe koji su se do 2015. nalazili u zgradi Veleposlanstva RH u Lisabonu, te “Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici”, koja predstavlja talijansko barokno slikarstvo.

Kao i dosad, u sklopu festivala održavat će se prodajni sajam na kojemu će po popularnim cijenama biti ponuđeno više od pet tisuća naslova.

Drugi važan identitetski pečat ZBF-a su glazbeni i filmski program: U želji da predstavi ne samo austrijsku suvremenu književnost već da ocrta širu sliku austrijske kulturne scene, u sklopu festivala na još dvije lokacije u samom centru grada, u kinu Tuškanac i Vinyl baru, bit će prikazana tri suvremena austrijska filma te održana četiri koncerta.

Bogat glazbeni program osigurat će dva inozemna i dva domaća glazbena sastava: austrijski indie rock bend Farewell Dear Ghost i berlinski jazz, funk i folk bend Holler My Dear. Na festivalu nastupa i ansambl studenata Muzičke akademije u Zagrebu Col Legno, te hrvatski kantautor Gentleman, koji kroz intimne, lirske i glazbeno moćne skladbe “izvlači ono najbolje od jazza”.

U kinu Tuškanac bit će organizirane projekcije filmova “Macondo” (Sudabeh Mortezai, 2014.), “Black Brown White” (Erwin Wagenhofer, 2011.), te jedan igrani film za djecu, “Dječja magija” (Ruth Rieser, 2016.).

“Sigurni smo da ćemo svoji programom koji traje od jutarnjih pa do sitnih noćnih sati svojoj publici ponuditi sadržajan, intelektualan i angažiran program uz dobru atmosferu, jer to je ono što zapravo čini festival”, poručila je na kraju Matulić.