Dobri poznavatelji vina znaju da su vina Hrvatskog zagorja već kilometrima odmakla svojom kvalitetom od prosječne hrvatske ponude te da su svakim danom sve bolja i sve cjenjenija. Tako je na najutjecajnijem sajmu vina na svijetu Decanter World Wine Awards 2020. godine od 200 prijavljenih vina iz Hrvatske nagrađeno njih 170, među kojima se našlo čak 11 zlatnih medalja. Nerijetko se među najnagrađivanijim vinima nađu i zagorska vina koja su u posljednjih desetak godina doživjela potpuni preporod. I prethodna 2021. godina bila je odlična za brojne zagorske vinare, pa tako i za vinariju Kopjar koja je za Graševinu ‘20., Chardonnay Sur Lie ‘18 i Crni Pinot ‘18 osvojila srebro, te broncu za Rajnski Rizling ’19 na Daceanter Wolrd Wine Awards 2021. godine. Uz Željka Petrovečkog kao jednog od začetnika modernog vinogradarstva, jedan od pionira kultiviranja vina i proizvodnje vrhunskih vina Hrvatskog zagorja je vinarija Bodren, koja je još u periodu od 2008. do 2011. godine na Decanteru osvojila šest zlatnih medalja. Osvojila je i šampionsku titulu Regional Trophy srednjoistočne Europe 2011. godine. Ti su uspjesi mnoge potaknuli da se zapitaju gdje je to Zagorje koje daje takva vrhunska vina. Uz promjenu pristupa vinogradarstvu i vinarstvu, međusobnu suradnju, kontinuiranu edukaciju i vrhunski marketing, zagorski delanec i kiseliš pretvorili su se u vrhunska vina.

Robert Kopjar je na natjecanju Decanter Wolrd Wine Awards 2021. godine za svoju Graševinu ’20., Chardonnay Sur Lie ’18 i Crni Pinot ’18, osvojio srebro, a za Rajnski Rizling ’19. broncu. FOTO: Vinarija Kopjar

„Da se ulaganje u marketing i prodaju i te kako isplati dokazao je i Tomislav Bolfan iz vinarije Bolfan Vinski Vrh. Naime, njegova vina izuzetno su dobro prihvaćena na engleskom tržištu, a njegov rajnski rizling našao se tako i na karti najvažnijeg teniskog turnira Wimbledona. Stalnim prisustvom na inozemnim sajmovima i prestižnim ocjenjivanjima vina svjetskih razina, uvelike se pridonosi prepoznatljivosti regije“, rekla nam je cijenjena enologinja i predsjednica udruge Vino Zagorje Jasminka Šaško, koja je navela najvažnije razloge zbog kojih su se zagorski vinari i vinogradari uspjeli svojim vinima tako uspješno predstaviti u Hrvatskoj i svijetu:

„Glavni razlog je upravo naša širina ponude i raznolikost. Vinari se predstavljaju sve većim brojem sorata. Neki od vinara imaju svoje specifičnosti pa uz redovna mirna vina imaju naglasak na poneku kategoriju. Npr. Bodren proizvodi slatka vina, tu su ekološka vina vinarija Bolfan, Kopjar i Zdolc, pjenušce proizvode vinarije Vuglec, Petrač, Bolfan i Kopjar, uz vinariju Sever vezana je sorta sokol koja je u fazi revitalizacije. Nemojmo zaboraviti spomenuti da je upravo u Hrvatskom zagorju pronađena belina starohrvatska, a to je sorta koja je uz pinot roditelj mnogih modernih svjetskih sorti, od kojih je svakako najpoznatiji chardonnay. Sve to pridonosi prepoznatljivosti zagorja na vinskoj sceni.“

Nakon što je Bodren od 2008. do 2011. osvojio na Decanteru šest zlatnih medalja, mnogi su se zapitali gdje je to Zagorje s vrhunskim vinima

Šaško je naglasila i bitnu povezanost vinogradarstva i vinarstva Krapinsko-zagorske županije, zbog čega smo kontaktirali i voditeljicu Ureda Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanju Škrinjar, koja se pohvalila rezultatima koje su postigli proteklih godina.

Tako su u rekordnoj 2019. godini ostvarili 177.000 dolazaka i 374.000 noćenja, od čega je bilo 52 posto domaćih gostiju i čak 48 posto stranih. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Slovenije, Njemačke i Poljske. Gledajući strukturu domaćih gostiju, najviše noćenja generirali su gosti s područja Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Istarske županije.

Muzeje KZ županije posjetilo je 235.000 posjetitelja, a na kupalištima su imali 779.000 kupača. Unatoč koronavirusu 2021. godinu završili su na 85 posto ukupno ostvarenih dolazaka i 82 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Osim toga, već duži niz godina druga su najuspješnija kontinentalna županija po ostvarenom broju noćenja izuzev Grada Zagreba. Sanja Škrinjar objasnila je koliko je, po njezinu mišljenju, razvoj vinarstva i vinogradarstva pomogao razvoju turizma Krapinsko-zagorske županije: „Enogastronomija je vrlo važan segment u turističkoj ponudi Zagorja te je stoga razvoj vinarstava i vinogradarstva itekako važna komponenta u podizanju naše sveukupne i zaokružene turističke priče. Sva istraživanja o motivima dolaska turista u destinaciju pokazuju da je enogastronomija kao motiv dolaska na vrlo visokom mjestu. Stoga nam je izuzetno važno da uz kvalitetne smještajne kapacitete i lepezu različitih proizvoda, od topličkog turizma i wellness i spa ponuda, bogatog kulturnog segmenta, do sve jačeg razvoja Outdoor ponude kao što su biciklistički, konjički, pješačko-trkački turizam i mnoštva ugostiteljskih objekata, imamo i kvalitetna vina koja se mogu ponuditi gostima kako bi i kroz tu dimenziju bolje upoznali destinaciju. Od davnina znamo da je sit gost i zadovoljan gost.“

Tradicija vinogradarstva i vinarstva u Zagorju seže u daleku prošlost, ali su se posjedi cjepkali zbog sustava nasljeđivanja. FOTO: Dubravko Jagatić

Enologinja Jasminka Šaško navela je po čemu se vina Zagorja izdvajaju od ostalih vinskih regija Hrvatske: „Hrvatsko zagorje je specifična vinska regija sa specifičnim položajima. Tradicija vinogradarstva i vinarstva seže u daleku prošlost, a spomenula bih i da je u Radoboju pronađena okamina vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina. No vratimo se u novije vrijeme. Zbog sustava nasljeđivanja u obitelji naši posjedi su se godinama cjepkali, što je rezultiralo stvaranjem mnogo malih parcela. Upravo to je i karakteristika tradicionalnog vinogradarstva u Hrvatskom zagorju. Mnogo malih vinograda raštrkanih po brežuljcima. Kada govorimo o sortimentu, mi nemamo neku sortu koja bi posebno dominirala. Tako da se tu mogu naći vinogradi u kojima je zasađeno i desetak sorata. U starim nasadima tako nalazimo stare beline, kraljevinu, štajersku belinu, moslavac, a podsađivani su modernijim sortama poput graševine, chardonnaya, rajnskog rizlinga, sauvignona itd. Noviji nasadi su monosortni, odnosno jasno su odijeljene sorte po parcelama, i tu najčešće nalazimo moderne sorte vinove loze. Zbog sortimenta, a i klime, naša vina su vrlo razigrana, s ugodnom svježinom i lijepom aromatikom. Rekla bih da nam naši položaji i klima u današnje vrijeme idu na ruku jer su nam vina vrlo živa i ‘užitna’. Ono što sam već navela, u svakom podrumu naći će se poveliki broj sorata koje se mogu kušati.“

Objasnila je i kako su uspjeli unazad nešto više od deset godina postati sve cjenjenija vinska regija: „Mi smo regija u kojoj ćete naći gotovo sve kategorije vina koje se mogu naći na kontinentu, znači od laganih bijelih vina, nježnih aroma i blagih alkohola, preko čvrstih bijelih i crvenih vina, pjenušaca pa sve do najviših kategorija predikata i slatkiša. Kako bismo iskoristili potencijal starih vinograda i pomogli malim vinogradarima da zadrže svoje male nasade, udruga Vino Zagorje pokrenula je projekt Zagorski bregi. Zagorski bregi je zapravo naziv za vino u kojem se nalaze gotove sve sorte koje su prisutne na našem području.

To je vino laganijeg karaktera, nježnih aroma, pitko, živahno, vrlo ugodno za konzumaciju samo, ali i u kombinaciji s mineralnom vodom kao gemišt. Želja nam je ovim vinom očuvati postojeće nasade vinograda jer mnogi proizvođači proizvedu grožđe, a zatim ga teško i po niskim cijenama mogu prodati. Otkupom grožđa iz ovakvih vinograda osigurao bi se malim vinogradarima plasman njihova grožđa, a vinari imaju jednu etiketu vina u podrumu više. Vino se proizvodi po prethodno dogovorenoj tehnologiji unutar naše udruge, mora i zadovoljavati određene parametre po pitanju alkohola, kiselina i šećera, a određena je i kategorija kakvoće. Sva vina pod nazivom Zagorski bregi nose prepoznatljiv znak ‘Bajke na dlanu’. To je Zagorje!“

Vina Tomislava Bolfana iz vinarije Bolfan Vinski Vrh izvrsno su prihvaćena na engleskom tržištu, a njegov rajnski rizling nudio se i na Wimbledonu

Koliko je vino postalo važno govori i podatak da je još 2016. godine Krapinsko-zagorska županija financirala izdavanje knjige „Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja“, u kojoj su pobrojane revitalizirane autohtone sorte vinove loze s tog područja. U toj monografiji, između ostalog, opisana je spomenuta sorta belina koja je pronađena u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini, kao i sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci, a koja je revitalizirana iz srednjovjekovnih vinograda hrvatskog bana Žigmunda Erdödyja.

Jedan od vinara koji su se istaknuli je i Robert Kopjar. Svojim nagrađivanim sortama već je osvojio brojne poštovatelje vrhunskog vina širom svijeta, ali i impresionirao mnoge kolege iz svijeta vinogradarstva i vinarstva jer se odlučio za proizvodnju vina koja nastaju iz grožđa uzgojenog isključivo ekološki, bez mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava, pesticida, herbicida i bilo kakvih otrova, što je danas vrlo rizično, ali i velika rijetkost među vinogradarima i vinarima.

„Mi smo 2012. godine kupili vinograde od vlasnika koji je prvi u ovom dijelu Hrvatske započeo s ekološkom proizvodnjom grožđa i obradom vinograda. Uz nužnu rekonstrukciju zapuštenog vinograda nastavili smo započeti put te uz puno ulaganja kroz nekoliko godina uspjeli dobiti prve dobre rezultate u podrumu. S druge strane, sestrinska firma Pro-eco bavi se distribucijom proizvoda za ekološku poljoprivrednu proizvodnju tako da su nam naši vinogradi ujedno testni poligoni za primjenu gnojiva i ostalih preparata dozvoljenih od nadzornih tijela u ekološkoj proizvodnji“, rekao je Kopjar i dodao da su njegov način života, odnos prema prirodi i ekološka svijest dodatni motivi za takav način proizvodnje.

U ovom trenutku njihova ekološka proizvodnja provodi se na četiri hektara. Trenutno su u fazi gradnje novog podruma i nabave suvremene opreme uz pomoć sredstva europskih fondova iz vinske omotnice. Tom investicijom planiraju povećati mogućnost proizvodnje do 200.000 litara i u sklopu novog podruma otvoriti novu kušaonicu.

Enologinja Jasminka Šaško kaže da je udruga Vino Zagorje projektom Zagorski bregi pomogla malim vinogradarima iskoristiti potencijal starih vinograda. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Rade i na okrupnjavanju zemljišta u okolici podruma, što nazivaju vrlo mukotrpnim poslom. Naime, radi se o malim parcelama, nesređenom vlasništvu, zapuštenom zemljištu, a cilj im je u iduće dvije godine površine povećati za oko 10 ha. Kopjar je istaknuo da su mnogi često iznenađeni kvalitetom njihovih vina te dodao:

„Naše podneblje, Zagorje, sjeverozapadna Hrvatska, sve više se profilira u vinsku regiju. Za to smo zaslužni mi vinari, ali i pomoć i inicijative koje stižu iz Krapinsko-zagorske županije i Turističke zajednice koja svojim zalaganjem te hvalevrijednim projektom ‘Vinogradi s pogledom’ radi na promociji vina i vinara ovog dijela Hrvatske.“

Projekt ‘Vinogradi s pogledom’ osmišljen je tijekom 2020. godine te ugrađen u program rada za 2021. godinu kao odskočna prezentacijska platforma zagorskih vinograda i vinarija.

Enologinja Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje, smatra da su preobrazba i uspon vinogradarstva i vinarstva prvenstveno u tome što su vinari prepoznali potencijal raznovrsnosti sortimenta, a ključni su i njihov entuzijazam i zaljubljenost u vino i tradiciju. „U novije vrijeme posadili su se mnogi veći vinogradi u Zagorju, time su se okrupnile i površine, a vina postižu odlične rezultate na ocjenjivanjima. Naša vina su odlično prihvaćena jer nude veliku raznolikost, nisu opterećena visokim alkoholima i vrlo su užitna i pitka“, dodala je Šaško.