Nacional je istražio što se doista krije iza odluke MOL Grupe da pokrene novi arbitražni spor protiv hrvatske Vlade zbog financijskog gubitka Ine prouzročenog odlukom Vlade iz srpnja 2022., te je li ovaj spor, kako to sugeriraju Nacionalovi sugovornici, vjerojatni konačni rasplet priče o Ini, ali ne u korist Hrvatske.

 MOL Grupa, koja posjeduje 49,1 posto dionica Ine, objavila je krajem prošloga tjedna da je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenula novi arbitražni spor protiv Hrvatske zbog financijskog gubitka koji je Grupi prouzročila odluka Plenkovićeve Vlade iz rujna 2022. godine kojom je Ini naloženo da sve količine plina koje proizvede na domaćim plinskim poljima mora prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni, značajno nižoj od tržišne.

Predstavnici MOL Grupe, kojoj je na čelu Zsolt Hernadi, bliski suradnik mađarskog premijera Viktora Orbana, uz kratku vijest o pokretanju spora objavili su i da nemaju namjeru davati bilo kakve dodatne informacije, pa je bez odgovora ostalo i pitanje koliki iznos Mađari traže na ime odštete. Nagađa se tek da je riječ o “desecima milijuna eura”.

Nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić Nacionalu je kazao kako osobno vjeruje da MOL nije bez dogovora s Vladom podigao tužbu i da je ta tužba zapravo početak besplatne predaje Ine u ruke MOL-a pod izlikom isplate naknada u arbitražama u kojima hrvatska Vlada neće raditi u interesu građana.

Vanđelić: Arbitraža je plod dogovora Vlade i MOL-a!

„Mislim da je ovo dogovoreni proces prepuštanja Ine bez naknade MOL-u uz izliku plaćanja izgubljenih sporova“ rekao je Vanđelić za Nacional.

On je pritom podsjetio i na video koji je prije nekoliko godina otkrio i objavio upravo Nacional, a u kojem je snimljena izjava jednog od MOL-ovih menadžera koji je na internom sastanku govorio o smjenama i promjenama na direktorskim pozicijama u Ini, na koje su stavljeni MOL-u lojalni menadžeri, a za koje je otvoreno kazao da su dogovorene s hrvatskom Vladom.

„Izdajnički mentalitet Andreja Plenkovića i njegovih suradnika je više puta dokazan, posebno kad je u pitanju Ina. Pametnije zemlje od nas nisu snižavale cijene goriva nego su svojim građanima davali tzv. energetske vaučere kako bi ih zaštitili od naglog rasta cijena. No naša Vlada to nije učinila, nego je  zahvaljujući totalnoj nebrizi i neznanju snizila cijene goriva za sve pa smo mi iz naših džepova  subvencionirali i milijune turista i vozila u tranzitu koji su u Hrvatskoj točili jeftinije gorivo. Ili  je to ipak možda bilo planski?“, pita se Vanđelić.

Damir Vandelic,
Photo Sasa ZinajaNFoto

„Plenkovićeva Vlada cijelo vrijeme daje niz ustupaka MOL-u u kojima Hrvati gube milijarde. Sjetimo se kako je Ćorić (bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, op. N.) pritisnuo Inu i Janaf da Ina bez naknade stvori uvjete kako bi se opskrbljivale rafinerije MOL-a pa je hrvatska nafta uz blagoslov takvih ‘domoljuba’ išla u Mađarsku dok je naša rafinerija stajala neiskorištena.

Tu je i Plenkovićevo odbijanje proglašenja ništetnim prava MOL-a da upravlja Inom, pa odustajanje od prava prvokupa slovenskog OMV-a u korist MOL-a, pa prestanak naplate PDV-a na unutarnju potrošnju i oprost milijunske naknade jer Ina nije dodavala aditive u gorivo“, podsjetio je Vanđelić.

Nacionalov izvor: Plenković je imao mnogo alata kojima je mogao prisiliti Mađare na reviziju modela upravljanja Inom. Nije iskoristio ni jedan

I drugi stručnjak koji dobro poznaje situaciju u Ini, način poslovanja MOL-a, ali i razmišljanje i postupke hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića, a kojega smo zamolili da prokomentira MOL-ovu objavu o pokretanju novog arbitražnog spora protiv Hrvatske, vjeruje da je ova arbitraža plod dogovora između Plenkovićeve Vlade i MOL-a.

„Da je hrvatska Vlada doista nezavisna i da joj je najvažniji interes Hrvatske, ona bi Mađarima otvorila neki drugi problem kojim bi makar i pokušala natjerati ih da sjednu za stol i revidiraju model upravljanja Inom. Još uvijek postoji puno alata koje država ima na raspolaganju da pritisne Mađare“, tvrdi Nacionalov izvor koji je zahtijevao da ostane anoniman.

Prema njegovim riječima, Vlada je u Inu mogla poslati poreznu inspekciju, državni inspektorat, pa čak i DORH, uz objašnjenje da je MOL upravljačka prava u Ini stekao na nezakonit način.

„Andrej Plenković godinama ne koristi niti jedan od niza alata koji su mu na raspolaganju kao predsjedniku Vlade da riješi pitanje Ine. Tih alata ima, no ništa od toga nije učinjeno. No zato premijer neprestano i nevjerojatno iritantno, poput mantre ponavlja da se tu više ništa ne može napraviti. A može. Samo ako postoji politička volja“, tvrdi naš izvor.

Tajming? Zašto je MOL čekao dvije godine, a onda tužbu podigao odmah nakon izbora?

No vrlo je znakovit i tajming koji je MOL izabrao za podizanje tužbe u Washingtonu, a koji može ukazivati na moguće postojanje međusobnog dogovora Banskih dvora i Budimpešte.

Hrvatski premijer Plenković i mađarski premijer Viktor Orban | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Simptomatično je, naime, da je MOL Grupa pune dvije godine čekala da pokrene spor u SAD-u – odluka o obvezi Ine da prodaje plin HEP-u je, podsjetimo, donesena početkom srpnja 2022. – a onda je to učinila tek koji tjedan nakon formiranja nove Plenkovićeve Vlade.

Je li doista pao dogovor između Andreja Plenkovića i Zsolta Hernadija da se sa arbitražom pričeka do vremena nakon izbora, kako se u predizbornoj kampanji HDZ-u ne bi postavljala neugodna pitanja vezana uz Inu, a HDZ će u znak zahvale prepustiti Inu MOL-u? Odgovor na ovo pitanje trebao bi dati premijer.

Vlada je u subotu reagirala na objavu o novoj arbitraži objavom priopćenja u kojem ističe da je „u vrijeme najveće energetske krize poduzimala mjere za sigurnost opskrbe plinom građana, prije svega kućanstava i drugih zaštićenih kupaca, u skladu sa zakonskim odredbama, odlukom Kriznog tima o proglašenju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom RH, a temeljem Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom“.

U priopćenju se nadalje podsjeća da je u tom razdoblju „zbog izvanrednog rasta cijena plina na tržištu za više od 122.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstvo i preko 9.000 kupaca iz kategorije izvan kućanstva, među kojima je veliki broj zaštićenih kupaca poput škola, dječjih vrtića i bolnica prijetila situacija da ostanu bez ugovora o opskrbi plinom“.

Vlada u priopćenju: Sve je bilo po zakonu 

Stoga je Vlada, kaže se u priopćenju, donosila mjere privremenog karaktera „kako bi osigurala opskrbu, uključujući i kroz korištenje plina iz domaće proizvodnje. U ovom postupku RH će pokazati da su sve mjere koje su nadležna državna tijela poduzela utemeljene na propisima i u skladu s međunarodnopravnim obvezama države“.

Vlada je potvrdila da će je pred arbitražnim vijećem Međunarodnog arbitražnog suda u Washingtonu zastupati DORH, koji će u suradnji sa svim drugim državnim tijelima poduzeti potrebne mjere kako bi zaštitio hrvatski interes u ovom postupku.

No Nacionalov izvor, na direktno pitanje je li Vlada imala pravni, odnosno zakonski temelj da Ini naloži prodaju domaćeg plina sa Ininih plinskih polja HEP-u po cijenama daleko ispod tržišnih kratko odgovara: „Vjerujem da će Vlada nastojati pronaći pravni temelj za takvu odluku, no ne vjerujem da će joj taj argument proći pred arbitražnim sudom ako do toga doista i dođe.“

Podsjetimo tek da ovo nije prvi arbitražni spor pred ICSID-om koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske. Sjetimo se mađarske tužbe pokrenute krajem 2013. godine u kojoj je MOL tužio hrvatsku Vladu da nije ispoštovala obveze prihvaćene Ugovorom o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine.

Hrvatska se tada branila da je Ugovor o plinskom poslovanju bilo „rezultat koruptivnih radnji“, no u to vrijeme Hrvatska nije imala konkretnu presudu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera za koruptivno djelo na štetu države, a Vlada nije iskoristila ni mogućnost da proglasi ništetnost Ugovora o plinskom poslovanju zbog sumnje na koruptivnu pozadinu i odmah izađe iz arbitražnog spora.

Hrvatska je do sada izgubila sve sporove protiv MOL-a

Hrvatska je spor izgubila odlukom Arbitražnog vijeća ICSID-a s početka srpnja 2022. godine, te joj je naloženo da MOL Grupi plati odštetu u visini od 236 milijuna dolara zajedno s kamatama.

Ilustracija
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Valja ovdje podsjetiti i na traljavo pripremljenu i loše vođenu tužbu hrvatske Vlade pred Arbitražnim sudom u Ženevi osnovanim prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), pred kojim je Hrvatska podnijela tužbu tražeći da se izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju iz siječnja 2009. proglase ništetnima zbog koruptivne pozadine.

Taj je spor Hrvatska u prosincu 2016. izgubila, jednako kao i zahtjev za reviziju protiv arbitražne presude, koji je pokrenut pred Saveznim vrhovnim sudom Švicarske. Sud je, naime, zahtjev Hrvatske za revizijom postupka odbio, odbacujući i sve hrvatske argumente koje su hrvatski predstavnici podastrli švicarskom sudu.

Premijer Andrej Plenković je nakon izgubljenog arbitražnog spora u ljeto 2022. u medijima na sav glas vikao da je to „kostur iz ormara“ koji je njegova Vlada naslijedila od prethodnika, premijera Zorana Milanovića.

“Vlada Zorana Milanovića je donosila odluke u odnosu na liberalizaciju tržišta plina. Većina uspjelih zahtjeva MOL-a odnosi se upravo na liberalizaciju tržišta plina, dakle to su odluke Milanovićeve vlade iz 2014. godine“, riječi su Andreja Plenkovića kojima je na početku sjednice Vlade u srpnju 2022. godine, održane odmah po saznanju arbitražne presude, objasnio cijelu priču.

No tek koji mjesec kasnije ista Vlada, kojom je tada, kao i danas, predsjedao premijer Plenković, donosi odluku o obvezi Ine da sav domaći plin proda HEP-u po cijenama manjima od tržišnih, čime je Ini, tvrde u MOL-u, nanesena financijska šteta.

Upravo ta šteta temelj je novom arbitražnom postupku. Hoće li i ovaj arbitražni spor završiti jednako kao i prethodni? I hoće li on doista poslužiti kao izlika Vladi da riješi pitanje Ine, ali ne onako kako to očekuje domaća javnost?

Premijer će, čini se, u narednim mjesecima štošta morati objasniti hrvatskim građanima.