U većem dijelu zemalja EU već su uspostavljeni registri stanovništva i to u pravilu pri ministarstvima unutarnjih poslova. Među podacima kojima raspolaže Jutarnji list, nisu naišli na primjer države koja od građana prikuplja podatke o vjeroispovijesti ili neregistriranim zajednicama poput izvanbračne zajednice.

Svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere i nacionalnosti, koji mu je materinji jezik te živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnom zajenici, kao i koji su mu kontaktni podaci.

Kako piše Jutarnji list, to će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi ili pak izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani. Ako to ne učini u zadanom roku, bit će kažnjen novčanom kaznom od 660 do 2650 eura.

Propisuje to prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva koji je Ministarstvo financija uputilo u e-Savjetovanje te u nedjelju – nakon desetak dana – zatvorilo javnu raspravu.

Čini se da su odredbe, vjerojatno zbog kratkog roka za očitovanje, prošle nezamijećeno u nizu institucija i udruga, iako je riječ o odredbama koje otvaraju sumnju na ozbiljno zadiranje u osnovna ljudska prava i privatnost građana. Kad je riječ o vjeroispovijesti, o tom podatku ne ovisi ni jedno pravo ili obaveza koju građanin ima prema državi pa bi taj podatak za državu morao biti irelevantan.

Oglasilo se Ministarstvo

Ministarstvo je reagiralo rekavši da kazni za spomenuto nema. “S obzirom na netočne interpretacije pojedinih odredbi koje su se pojavile u medijskom prostoru, ukoliko postoji bilo kakva pravna dilema ili nesigurnost u odnosu na bilo koju odredbu teksta zakona koji je upućen u javno savjetovanje, ističemo kako će takve dileme biti otklonjene i jasnije (eksplicitnije) precizirane u prijedlogu Zakona koji će biti utvrđen na sjednici Vlade i upućen u Saborsku proceduru”, naveli su, piše N1.

ZADIRANJE U LJUDSKA PRAVA? Tko ne prijavi koje je vjere, pljuštat će kazne. Ministarstvo: ‘Netočna interpretacija’

‘Povreda prava na privatnost…’

“Riječ je o statusima i karakteristikama koje građani nemaju dužnost prijavljivati državi, a prijedlogom zakona nije propisano da je izajšnjavanje o ovim statusima dobrovoljno, što bi trebalo biti, niti je propisano da građani mogu odabrati ne izjasniti se. Ovaj propis se neposredno tiče ostvarivanja više ljudskih prava, a može dovesti i do povrede prava na privatnost i zaštite osobnih podataka te do diskriminacije”, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Dodaje kako su izvanbračna zajednica i neformalno životno partnerstvo instituti koji postoje kako bi se ostvarivanje pojedinih prava omogućilo onima građanima koji ne žele formalizirati svoje odnose pred državom. No sada se ovim zakonom uvodi obaveza dostave podataka o tome u kojoj vrsti neformaliziranog odnosa žive.

Registar stanovništva, trebao bi kako stoji u obrazloženju, na jednom mjestu obuhvatiti velik broj podataka o građanima s ciljem olakšavanja raznih upravnih postupaka te omogućiti bolju raspodjelu socijalnih naknada.