ANJA PLANINČIĆ, RAVNATELJICA ZAGREBAČKOG CENTRA KNAP

Zagrebački Centar Knap, najstariji centar za kulturu, od 6. do 12. svibnja obilježava 64. godišnjicu rada. Tim povodom ravnateljica Anja Planinčić dala je intervju Nacionalu.

Nacional: Što znači jedan centar za kulturu za kulturnu scenu Zagreba?

Centar Knap mogao bi biti ogledni primjer kako jedan centar za kulturu treba izgledati i funkcionirati. To je mjesto koje okuplja kreativce raznih profila, otvara svoja vrata i pruža mogućnost mladim umjetnicima. Osim toga, slijedi trendove te svoje sadržaje kreira prema interesima i potrebama zajednice, no uvijek pazeći na kvalitetu. Centar Knap prije svega ima veliko značenje za građane četvrti Peščenica Žitnjak, jer je jedina ustanova koja sustavno kreira kulturni i društveni život u tom dijelu grada. Ako ne odgojimo nove naraštaje publike, Lisinski ili HNK, zapravo, neće imati svoju funkciju. Upravo je to najvažnija zadaća centara za kulturu. I nadamo se da je Grad toga svjestan.

Nacional: U ovih više od šest desetljeća Knap je rastao, a prije desetak godina pokrenuo je i vlastito kazalište, koliki je to uspjeh i kakva je suradnja s Gradom?

Ideja o pokretanju kazališne scene u Centru Knap bila je prirodni slijed razvoja Centra nakon 1990-ih, s obzirom na tadašnje vodstvo. Dugogodišnji ravnatelj Tomislav Štriga, po struci glumac, pokrenuo je kazališnu scenu, što se pokazalo kao dobar potez. Kazalište na Peščenici postalo je relevantan punkt kazališnih zbivanja u Zagrebu. Kazališna scena Knap funkcionira na specifičan način. Za razliku od ostalih centara za kulturu, Knap ima vlastitu produkciju profesionalnih predstava i to nas čini posebnima. Naše predstave nagrađivane su brojnim nagradama, neke poput predstave “Smisao života gospodina Lojtrice” stekle su kultni status. Iako nas skromno financira, Grad je prepoznao vrijednost kazališne scene Knapa.

Nacional: Što se tiče same zgrade, u njoj zapravo postoji pravo malo blago – murali. O čemu je riječ?

Što se zgrade tiče, istina je da već dugi niz godina kroz akciju Volim Pešču surađujemo s uličnim umjetnicima. Time je naša zgrada postala prava ulična galerija murala i grafita. Na fasadi naše zgrade nalazi se preko deset murala istaknutih umjetnika i grafitera. No naše umjetničko bogatstvo ne čine samo murali, u unutrašnjosti zgrade je nekoliko mozaika Otona Glihe i Mile Kumbatović, nastalih 80-ih godina, što našu zgradu čini posebno vrijednom. No od ranih 1980-ih Centar Knap sudjeluje u likovnom oblikovanju Peščenice. U tom razdoblju zahvaljujući Galeriji Događanja koja djeluje unutar Centra, pokrenute su razne umjetničke akcije poput Urbane kozmetike ili Djelovanja u prostoru. Te su akcije oblikovale izgled kvarta, uređivali su se pothodnici umjetničkim muralima, uređivala su se dječja igrališta, osmišljena su parkirališta za bicikle te dizajnirane ulične košare za otpad i još mnogo toga što je javni prostor činilo ljepšim. Još 2000. Knap je inicirao otvaranje prvog Hall of Famea u Zagrebu, i to na rotoru Savskog mosta, čime su grafiteri dobili mjesto na kojemu su mogli legalno crtati i oslikavati zidove.

Nacional: Pokrenuto je i nekoliko novih projekata kao što su Platforma KNAP+, osnivanje romskog teatra, Kustoska platforma… O čemu je riječ?

U posljednje dvije godine, promjenom vodstva Centra, dogodile su se i promjene u radu. Cilj Centra Knap je postati dinamičan, otvoren, inovativan centar kulture.
Centar kao dnevni boravak kvarta, javni prostor namijenjen svim građanima, mjesto susreta, okupljanja, druženja. Mjesto razmjene ideja, inkubator kreativnosti. Kao posljedica takvog razmišljanja kroz platformu Knap+ otvorili smo svoju scenu mladim nezavisnim umjetnicima i umjetničkim organizacijama, kojima nedostaju prostorna i tehnička podrška za kvalitetnu realizaciju vlastitih ideja i projekata. S udrugom Slobodne veze surađujemo na projektu Kustoske platforme, namijenjenom mladim kustosima i umjetnicima koji istražuju performativne umjetničke prakse. Nadalje, iz suradnje na projektu TeataR s udrugama Kultura nova, Institutom za demokraciju te Udrugom žena Romkinja Bolja budućnost, izrodila se ideja o osnivanju Teatra Roma.

Nacional: Kako sve to pokrećete, jer pretpostavljam da novca nema pa je očito riječ o entuzijazmu?

Programska sredstva su izuzetno ograničena, no zahvaljujući kreativnosti i entuzijazmu naših suradnika, većinu planiranih programa uspijevamo realizirati. Ove godine, na primjer, pokrenuli smo suradnju s udrugom Crtani Romani Šou te smo tako organizirali besplatne radionice stripa za djecu. S udrugom IPE organiziramo razgovore o prirodi i društvu. Razgovori su to sa znanstvenicima s područja ekologije, sociologije i tehnologije.

Nacional: Koji prostori danas djeluju u sklopu Centra? Osamdesetih je Galerija Događanja bila iznimno aktivna, kakva je danas situacija?

Galerija Događanja osnovana je početkom 1980-ih te je od svojih početaka bila vezana uz aktualnu scenu i vrijeme, bila je pokretač novih ideja. Tih ranih osamdesetih godina postala je jedan od najvibrantnijih i najposjećivanijih galerijskih prostora u gradu. Danas je mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu. U posljednjih deset godina Galerija ponovno stječe značaj u umjetničkim krugovima. U njoj izlažu autori poput Siniše Labrovića, Kate Mijatović, Nine Kurtele, Ivana Marušića Klifa, Marine Bauer, Nevena Bilića, Ines Krasić te strip crtača svjetskih karijera Igora Kordeja i Gorana Sudžuka.

Nacional: Koji su planovi za iduće 64 godine?

Moj plan je ostvariti ciljeve koje sam si zacrtala na početku mandata. Dobar dio tih ciljeva ostvaren je u prve dvije godine, ideja nam ne nedostaje. Tim s kojim radim je izvrstan i ne sumnjam da će Centar Knap vrlo skoro postati primjer dobre prakse i ogledni primjer centra kulture u Zagrebu. Kultura je temelj svakog naprednog društva, a uloga centra za kulturu jest pružiti mogućnost svakome da je spozna i to je plan za naredne 64 godine.