Brodosplit je osmislio, projektirao, izgradio i ispitao te Hrvatskoj obalnoj straži isporučio izvanserijski obalni ophodni brod (31) te upravo porinuo drugi (32), a oba se mogu hrvati s najvećim sigurnosnim izazovima na moru
Negdje je zapisano da bi zemlja bila država, mora zadovoljiti tri stvari: da stanovništvo nije gladno (da ima gospodarski i financijski potencijal), da stanovništvu nije hladno (da ima energetski potencijal, svoj ili kupovni) te da teritorij može obraniti (da ima sigurnosni potencijal koji stanovništvu jamči mir i sigurnost).
Tijekom desetljeća sigurnost i politička stabilnost u razvijenom svijetu postali su rutina. Demokracija je uzela maha pa se od mogućnosti izbora svojih predstavnika u političkom životu sve svelo na to tko je bolji od boljeg, pošteniji od poštenijeg, tko je zeleniji od zelenijeg, pa i tko je bez predrasuda više od drugih.
No kako vrag nikad ne spava (a kod nas u ovoj regiji se probudio u zadnjih 100 godina više puta), ta se rutina naglo počela mijenjati. Intenzivirale su se prije svega migracije, zakonite i nezakonite, krijumčarenje ljudi, droge, oružja i svakojakih drugih raznih zabranjenih stvari, zatim zveckanje oružjem, nekome bliže nekome dalje, svojatanja teritorija, neki povijesni nerazriješeni računi. Sve je to postala svakodnevna tema čak i kod malih ljudi. Sve je dobro dok je dobro. No što kad nije dobro? E onda se vidi tko je mudar bio, tko je znao, tko je hrabrosti imao. Nositi se sa svim ovim novim „normalnim“ može onaj tko se na vrijeme pripremio, tko je svoju školsku zadaću na vrijeme riješio.
Naša lijepa zemlja i lijepo more nisu lijepi samo nama. Lijepa je ona svakome dobronamjernome i onome koji to nije. Dok se na kopnu jasno znaju prijelazi između država, prirodne prepreke, jasno se vide ceste i putevi, na moru je sasvim duga priča. Stotine, pa i tisuće brodova, brodica, velikih i malih, brzih i još bržih, ribarski, luksuznih plovi, ulazi, izlazi, vraća se i tako u nedogled. Pa tko to može nadzirat? Kako? Čime?
Novi obalni ophodni brod nadzirat će na stotine pa i tisuće brodova, brzih brodica te ribarskih brodova koji prelaze morsku granicu Republike Hrvatske
Prije nekoliko tjedana u tišini obavljeno je porinuće novog obalnog ophodnog broda (32) za Hrvatsku obalnu stražu koja je dio Hrvatske ratne mornarice. Rekli bi mnogi brod kao brod, pa što je tu tako posebno. E pa sve je posebno. Malo je zemalja u svijetu koje su u stanju projektirati, izgraditi, opremiti i ispitati brodove posebne namjene, naročito one s najtežim zahtjevima plovidbe i djelovanja. U najtežim stanjima mora, danju i noću, neprekidno, brzo i pouzdano. Ovaj drugi obalni ophodni brod, nakon isporučenog prototipa (31) koji je najispitivaniji brod u Hrvatskoj ratnoj mornarici, začetak je flote ophodnih brodova kojima će naše more, otoci, luke i uvale biti sigurniji, kojima će se moći pružiti i pomoć i spašavanje moreplovaca u nevolji na otvorenom moru, sudjelovati u gašenjima požara i naravno onemogućavati sve one koji nemaju dobre namjere. Saznanje da Hrvatska raspolaže ovakvim brodovima zamislit će „loše momke“ da pokušavaju ono što im neće proći.
Za one malo jače „loše momke“ ili usijane glave koji bi imali veći apetit prema našem moru, kopnu i zraku, navod iz prve rečenice, onaj o sigurnosnom potencijalu, naša zemlja ga još uvijek ima. Kad već ne raspolažemo sposobnošću gradnje borbenih aviona, za brodove nema straha. Sposobnost kao država osmisliti, projektirati, graditi, ispitati i primiti u službu i daleko veće i teže naoružane brodove imamo, od kojih izdvajamo izvanobalni ophodni brod/korvetu BIS-91. Neka naše more ostane uvijek lijepo, uvijek naše i sigurno za sve.
Komentari